O HND-u > Zaključci novinarskog vijeća časti  > Zaključci 3. sjednice Novinarskog vijeća časti održane 14. rujna 2023.

Zupčić vs Lozica

Prijava šime Zupčića protiv Dore Lozice zbog teksta „Horor na popularnom odmorištu na Dalmatini, dvojica maskiranih navlačila djecu u crni mercedes: ‘Nudili su im novac“ objavljenog 13. 5. 2023. u Slobodnoj Dalmaciji

Jurica Pavičić izuzeo se iz rasprave i odlučivanja. 

Zaključak

Novinarsko vijeće časti jednoglasno je (glasali su Hrvoje šimičević, Mašenjka Bačić, Gordan Panić, Ante Pavić, Tena Perišin, Goran šimac i Jordanka Grubač) zaključilo da su i novinarka i uredništvo Slobodne Dalmacije prekršili univerzalna novinarska etička načela.

Obrazloženje: Novinarka je u prijavljenom tekstu naslovljenom „Horor na popularnom odmorištu na Dalmatini, dvojica maskiranih navlačila djecu u crni mercedes: ‘Nudili su im novac‘“ pisala da su učenici četvrtog razreda jedne osnovne škole umalo oteti od strane dvije osobe na odmorištu na autocesti. Prema tekstu, vabili su ih novcem, a neke su čak na silu pokušali ukrcati u mercedes zagrebačkih registracija. Navodne počinitelje policiji su prijavili prisutni učitelji, koji su prikupili informacije od djece. Tri dana poslije publiciranja teksta, policija je objavila priopćenje koje ćemo ovdje citirati u cijelosti, a iz kojeg je razvidno da je priča o pokušaju otmice djece izmišljena: „Nakon zaprimljene obavijesti djelatnika škole čija su se djeca vraćala s izleta, o mogućem neprimjerenom ponašanju jednog od gostiju odmorišta prema djeci škole tijekom njihovog boravka na odmorištu, u suradnji Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Policijske uprave ličko-senjske provedeno je kriminalističko istraživanje. 

Na temelju svih obavljenih razgovora sa sudionicima ovog događaja i pregledanog videozapisa utvrđeno je da je u konkretnom slučaju bila riječ o ponašanju koje se ni na koji način ne može okarakterizirati kao pokušaj otmice djece, kako je to navedeno u nekim medijskim objavama, ni ponašanju koje ima elemente kaznenog djela. Iako se u objavljenom članku navode dvije muške osobe koje su navodno vrbovale djecu, na temelju  izjava djece, djelatnika i nastavnika, kao i pregledom video nadzora, takvi navodi nisu potvrđeni, već je utvrđeno da se radi o samo jednoj muškoj osobi.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je muškarac, prilikom plaćanja svog računa na blagajni odmorišta, primijetio dječaka koji nije imao dovoljno novca da plati željeni artikl te je samoinicijativno ostavio svoj ostatak od plaćenog računa na pultu blagajne i rekao da je taj novac za dječaka.

Vidjevši pozitivnu reakciju dječaka, manje novčane iznose ponudio je još nekolicini djece koja su bila u blizini, ne želeći kod njih izazvati osjećaj zakinutosti, ali su djeca odbila primitak novca. Budući su ga nastavnice upozorile na ponašanje, muškarac je napustio odmorište, zajedno s kolegicom koja ga je za to vrijeme čekala u vozilu.

Pritom napominjemo da muškarac nije imao kapuljaču dukserice na glavi, niti je ijedno dijete povlačio ili nagovarao da s njim uđe u vozilo, što je također potvrđeno videonadzorom.

Riječ je o muškarcu, hrvatskom državljaninu, koji je išao na unaprijed dogovoreni poslovni put, što je također u sklopu kriminalističkog istraživanja provjereno i potvrđeno. Iako u konkretnom slučaju možemo govoriti o ponašanju koje je nesumnjivo izazvalo uznemirenost i nelagodu kod djece, a posljedično i njihovih nastavnika i roditelja, moramo naglasiti da u ovom slučaju nisu utvrđeni elementi bilo kakvog protupravnog ponašanja.

Podržavamo i pohvaljujemo nastavnike i roditelje koji su svoju sumnju ispravno prijavili policiji, koja je potom sve navode detaljno provjerila. Ovim putem apeliramo na autore članka, koji je u znatnoj mjeri uznemirio hrvatske građane, da prije objavljivanja tekstova činjenice provjere kod nadležnih institucija, kako ne bi došlo do pogrešnog informiranja javnosti što im, vjerujemo, nije bila namjera.

Isto tako, želimo zahvaliti svim hrvatskim medijima koji su vrlo razborito pristupili izvještavanju o ovoj temi, vodeći se svojom profesionalnošću bez ikakve potrebe za izazivanjem senzacionalizma ili pogrešnim informiranjem javnosti.

Prijavitelj teksta Slobodne Dalmacije u svojoj prijavi Novinarskom vijeću časti izdvojio je, po njemu, najspornije dijelove, naglašavajući da je MUP-ovom istragom ustanovljeno kako se gotovo ništa od ovog „horora“ nije dogodilo: 1. nisu bila dva starija muškarca, 2. nisu imali kapuljače, 3. nisu nudili novac za odlazak u automobil s njima, 4. nisu potezali djecu za ruku, 5. nisu potezali djecu za rame, 6. djevojčica im se nije otrgnula, 7. nisu djevojčici rekli: „Ej curo dođi sa mnom“, 8. nisu rekli djevojčici ni: „Sjedni s nama u auto, povest ćemo na koje god mjesto na svijetu želiš“, 9. dječaci nisu od njih tražili da skinu kapuljače, 10. nije točno ni da su ta dva lika (zapravo je bio jedan) poznati djelatnici (na odmorištu) od prije po njihovim kriminalnim radnjama, iako sve navedeno novinarka piše u članku.

Novinarsko vijeće časti smatra da u spornom tekstu nisu poštovane odredbe članka 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara prema kojem je novinar „obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju“, odnosno da novinar „kritički prosuđuje izvore informacija". Novinarka je dijelom ispoštovala strukovne aspekte izrade teksta. Objavila je izjave više zainteresiranih pojedinaca: roditelja učenika četvrtog razreda osnovne škole, navodnih žrtava u ovoj priči, zatim ravnatelja škole te je tražila očitovanje policije (koja ju je zamolila da im da vremena kako bi provjerili sve navode). I unatoč tome, pokazalo se da to nije bilo dovoljno. Razloga je nekoliko: Slobodna Dalmacija objavila je tekst poklanjajući potpunu vjeru neizravnim, odnosno posredovanim iskazima djece, polaznika četvrtog razreda osnovne škole. U bilo kojem slučaju u kojem su uključeni maloljetnici mediji su dužni obrađivati takve teme s dodatnom pažnjom i oprezom te na njima, ako je potrebno, raditi dulje nego na drugim tekstovima. Prije objave ovako osjetljive priče novinarka je trebala prikupiti dodatne informacije, na primjer iz policije i drugih izvora. Ovako je (izmišljena) priča prepuna senzacionalističkih i nedovoljno provjerenih tvrdnji iz ovog medija prenesena na niz drugih, uzrokujući širenje moralne panike i značajno uznemiravanje hrvatskih građana, kako tvrdi policija. Objavom teksta, a posebno senzacionalističkog i kategoričkog naslova „Horor na popularnom odmorištu na Dalmatini, dvojica maskiranih navlačila djecu u crni mercedes: ‘Nudili su im novac“, uredništvo Slobodne Dalmacije snosi pritom najveću odgovornost.