Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva razmatralo je zahtjeve više prijavitelja, i to:
1. Zahtjev Petre Milković-Prosen za pokretanje postupka protiv Ivice Kruhoberca zbog teksta "Ravnatelj OBV: Nismo zaprimili službene prijave protiv psihijatra zbog seksualnog zlostavljanja pacijentica" objavljenog 3. rujna 2020. na portalu Varaždinskih vijesti.
2. Zahtjev Petre Milković-Prosen za pokretanje postupka protiv Ivice Kruhoberca zbog teksta "Varaždin opet postaje grad-slučaj: zašto i kome je to u interesu?" objavljenog 12. rujna 2020. na portalu Varaždinskih vijesti.
3. Zahtjev Petre Milković-Prosen za pokretanje postupka protiv Ivice Kruhoberca zbog teksta "Zlostavljača zaustaviti, ma tko bio, ali to i utvrditi" objavljenog 15. rujna 2020. u Varaždinskim vijestima.
4. Zahtjev Petra Čavlovića za pokretanje postupka protiv Ivice Kruhoberca zbog teksta "Ravnatelj OBV: Nismo zaprimili službene prijave protiv psihijatra zbog seksualnog zlostavljanja pacijentica" objavljenog 3. rujna 2020. na portalu Varaždinskih vijesti.
5. Zahtjev Tomislava Hercega za pokretanje postupka protiv Ivice Kruhoberca zbog teksta "Varaždin opet postaje grad-slučaj: zašto i kome je to u interesu?" objavljenog 12. rujna 2020. na portalu Varaždinskih vijesti.
Zaključak
Novinarsko vijeće časti jednoglasno je zaključilo (glasali su Đurđica Klancir, Drago Hedl, Mašenjka Bačić, Hrvoje šimičević, Jerko Bakotin, Jurica Pavičić i Ivana Radaljac Krušlin) da se Ivici Kruhobercu izriče teža opomena.
Obrazloženje: Svi sporni tekstovi školski su primjer opetovanog i teškog kršenja etičkih postulata novinarske struke te pogrešnog praćenja događaja u kojem se potencijalne žrtve nastoje diskreditirati i obeshrabriti u svojim istupima, što posljedično dovodi do apologije optužbi za teška kaznena djela.
što se tiče teksta "Ravnatelj OBV: Nismo zaprimili službene prijave zbog seksualnog zlostavljanja pacijentica", prekršen je članak 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara prema kojem je novinar obavezan iznositi "točnu, potpunu i provjerenu informaciju". Prekršen je i članak 6. "Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti", piše u Kodeksu časti.
Nadalje, u spornom pasusu prijavljenog teksta autor je, bez ikakvog dokaza, plasirao učestalu tezu apologeta nasilja nad ženama koja se sastoji od pitanja zašto žene nisu prije prijavile nasilje.
Potom je relativizirao motive jedne od žena uplitanjem malodobnog djeteta u priču, čime je prekršen članak 19. Kodeksa časti prema kojem je "dobrobit djeteta nadređena javnom interesu" zbog čega nije dozvoljeno bilo koji postupak kojim se "izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta". Iako se u ovom tekstu ne otkriva izravno identitet djeteta, on je otkriven neizravno, zato što je novinar komentirao slučaj u kojem je već javno objavljeno ime majke. Na koncu je, uz pomoć nepotvrđenih pretpostavki i spekulacija, doveo u pitanje i motive svih žena koje su prijavile psihijatra za seksualno zlostavljanje. To što je teza postavljena u formi sugestivne rečenice ("slučajno ili ne, tek nakon toga počinju se žaliti i druge osobe na psihijatra"), nimalo ne umanjuje težinu ovog etičkog prijestupa. Jer, iz tih se sugestija nameće i zaključak, lišen ikakvih dokaza, da je zapravo jedna žena sumnjivih motiva nagovorila druge žene da (moguće i lažno) svjedoče protiv psihijatra.
U drugom prijavljenom tekstu koji nosi naslov "Zlostavljača zaustaviti, ma tko to bio, ali to i utvrditi" optužba za seksualno nasilje se, uz iste etičke prijestupe iz prethodnog teksta, kroz nepotvrđene pretpostavke i nagađanja dodatno i sugestivno portretira kao posljedica bitke za skrbništvo nad djetetom. U tekstu se preko priče o sudskom sporu o skrbništvu nad djetetom otkrivaju i informacije o djetetu, kao i dijelovi intimnog obiteljskog života prijaviteljice i prijavljenog psihijatra. Novinar u tekstu navodi i "burnu" vezu koja je prethodila optužbama za zlostavljanje, što dodatno vodi prema razvodnjavanju proklamiranog motiva prijaviteljice. Tekst je najvećim dijelom intoniran na način da se dovodi u pitanje razlog prijave za seksualno zlostavljanje te je lišen obzira za maloljetno dijete koje se stavlja u centar ove priče kao možebitno presudni motiv za istupanje majke.
Vezano uz tekst koji je objavljen u formi (nepotpisanog) pisma čitatelja, Kodeks časti hrvatskih novinara (članak 25.) propisuje da je glavni urednik odgovoran da "pisma čitatelja, kao i svi drugi nenovinarski tekstualni, vizualni i zvukovni sadržaji izdanja koja uređuju budu u skladu s etičkim i zakonskim načelima javnog priopćavanja". Prijavljenim pismom čitatelja, za koje dakle odgovara urednik Ivica Kruhoberec, ponovno je prekršen članak 19. Novinarskog kodeksa prema kojem je "dobrobit djeteta nadređena javnom interesu" zbog čega nije dozvoljeno bilo koji postupak kojim se "izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta". Potpuno je legitimno ustupati medijski prostor čitateljima, ali u ovom konkretnom tekstu ne postoji opravdanje za medijsko eksponiranje maloljetnika kao, uostalom, ni za niz drugih dijelova spornog napisa. Sadržaj teksta je eksplicitni primjer pokušaja diskreditacije teških optužbi za seksualno zlostavljanje. U toj namjeri, neetički i bezobzirno korišteno je maloljetno dijete, dok je prijaviteljica zlostavljanja okrivljena za psihičke posljedice koje će na njega ostaviti njeno istupanje u javnosti. Potom se bez ikakvih dokaza imputiraju nečasni motivi javno iznesenih optužbi za zlostavljanje, iz čega se može iščitati da je sve zapravo izmišljotina, s time da se na isti način, također bez ikakvih dokaza, u pitanje dovodi i vjerodostojnost drugih sudionika u ovoj priči. Problematično je i što jedan medij, pored svega navedenog, objavljuje i savjet anonimnog čitatelja o tome da se treba „odabrati drugi način“ u otkrivanju potencijalnog seksualnog zlostavljanja čak i ako su iznesene tvrdnje istinite (iako ih eksplicitno pobija u drugim dijelovima teksta).
U svim prijavljenim tekstovima riječ je i o medijskom sadržaju koji potpada i pod "Medijski kodeks – smjernice za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu". Prema tom dokumentu, koji je prošle godine objavio Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom potrebno je "promatrati nasilje prema ženama u kontekstu njegove rodne utemeljenosti".
Potrebno je, također, istaknuti dio tog dokumenta prema kojem je "za nasilje prema ženi uvijek odgovoran nasilnik i ne sugerirati krivnju žrtve; ne služiti se pojmovima koji iskrivljuju značenje nasilja (nasilje prema ženama nije samo bračna svađa, ljubavni sukob, pretjerana ljubomora, zabava koja je otišla predaleko i sl.); ne uključivati nepotvrđene pretpostavke i nagađati o motivima kaznenog djela tijekom istrage; ne pronalaziti opravdanja za počinjeno nasilje ili femicid".
Vijeće časti pridružuje se pozivu drugih tijela Hrvatskog novinarskog društva da se mediji pridržavaju ovih smjernica kad izvještavaju o sličnim temama.