To, nažalost, nisu iznimke, već rastući trend – sve je više novinara tuženo zbog klevete. - HND koji prati sve tužbe protiv svojih kolega iznosi podatak da se ovog trenutka vodi više od 1000 sudskih postupaka protiv novinara ili medijskih kuća. A popis još nije zaključen, piše Vale čiji tekst dalje prenosimo u prijevodu na hrvatski u cijelosti.
Hrvatski satirički portal osuđen zbog objavljivanja nečega što nije istina
New Bar.hr je satirički I humoristični portal koji dnevno donosi članke vezane uz politiku, sport, ekonomiju … i koji ima čak i vlastitu stranicu koja “broji klikove” te svoj video-kanal.
„Vijesti“ koje se tu nalaze idu od onih „Baka u Zagrebu srušila rekord na 100 metara trčeći za autobusom“ do predstavljanja najnovijeg hita na božićnom tržištu „sarmoleda“ (mješavina sladoleda i sarme). U bloku politike se sreću najpoznatiji likovi političara, kao na primjer Predsjednica Republike koja je“ svoj Ured premjestila u španjolsku kako bi se pobrinula za Real Madrid“.
U tom kontekstu slučaj Bujanec protiv News Bara graniči s apsurdom. Portal je 2015. Objavio tekst pod naslovom “Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura”. Ta se izmišljena priča odnosi na činjenicu da je Bujanec, voditelj krajnje desne TV emisije, 2014. osuđen jer je prostitutku platio kokainom.
Za sutkinju su „činjenice i događaji u članku izmišljeni“ i „objavljeni u svrhu moralnog diskreditiranja (Bujanca)“. Činjenica da na portalu eksplicitno stoji da su sve informacije lažne nije bila dovoljna jer „nisu svi čitatelji toga svjesni“, ustrajala je sutkinja. Kraj priče je ovaj: portal je nepravomoćno osuđen da Bujancu plati 12.000 kuna (oko 1.600 eura). News Bar je najavio žalbu.
Hrvatska javna televizija protiv svih
Slučaj HRT-a je, ako je to uopće moguće, još mračniji. Između Božića i Nove godine HRT je od HND-a i dvoje njegovih čelnika tražio da plati ukupno 500.000 kuna (oko 70.000 eura) za nanošenje štete po “ugled i čast”.
Slučaj klevetanja su aktivirali priopćenje objavljeno lanjskog rujna na stranici HND-a koje je potpisala Sanja Mikleušević Pavić i neke izjave Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a,. U oba je slučaja HRT kritiziran zbog nekih uredničkih odluka i navodnog skandala o vezi s prodajom ulaznica za Svjetsko prvenstvo koje su bile rezervirane za televiziju.
Taj slučaj postaje još alarmantniji ako se smjesti u kontekst. O vodstvu javne televizije odlučuje vladajuća većina. Prije dvije godine, u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, HRT je u tri dana premjestio oko 60 urednika i glavnih urednika, odonda se broj otkaza povećao simetrično s optužbama za unutarnjom cenzurom i političkim pritiskom. U međuvremenu novinari bježe s HRT-a na privatne televizije, najvećim dijelom na N1.
Gore nego u devedesetima?
U razgovorima s novinarima, posebno članovima Sindikata novinara Hrvatske i HND-a, nije neobično čuti da je situacija u medijima „gora nego u 1990-ima“. To se može činiti kao pretjerivanje jer je za rata i poslije njega u Hrvatskoj vladao autoritarni način vođenja politike prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana (1992. – 1999.). No podaci izgleda potvrđuju tu konstataciju.
"U pogledu presuda protiv medija 2018. je zabilježila najveći broj od neovisnosti 1991., a presude su tako nelogične da se mogu interpretirati kao napad na slobodu izražavanja.“ Tako počinje članak Euroactiva o medijskoj situaciji u Hrvatskoj u kojem se analiziraju neki slučajevi koji su pogodili najveće medijske kuće u Hrvatskoj.
Razlozi tog stanja uključuju zakon socijaldemokratske vlade iz 2013. kojim je uveden zločin sramoćenja, varijanta klevete. Postupak može potaknuti osoba koje se osjeća povrijeđena tekstom premda je on točan i istinit. Na sucima je da procijene je li objava teksta bila u interesu javnosti ili nije.
U Hrvatskoj „možete tužiti novinara čak i za činjenice koje su dokazane“ ističe Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a. Novo zakonodavstvo samo pridonosi općem „kaosu sustava“,a suci se „jednostavno ne žele baviti srži problema“ i tako potiču „plimu sudskih tužbi protiv novinara“.
I zaista, u toku je više od 1000 slučajeva protiv novinara i medijskih kuća, u koje spadaju Grupa Hanza medija (Jutarnji List, Globus...), Styria (Večernji List, 24 Sata...), Index i T-Portal te tjednici Nacional i Novosti. Usto, napominje HND, ti podaci ne uključuju velike medijske grupacija kao što su RTL, Nova TV, Slobodna Dalmacija, Novi list i drugi.
O neodrživoj situaciji u Hrvatskoj su se već pojavili prvi izvještaji, neki od članova Europskog parlamenta koji osuđuju ponašanje HRT-a te priopćenje Regionalne platforme za zagovaranje slobode medija i sigurnost novinara (Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety ). Zasad nema čak ni formalne reakcije Vlade.
Izvor: Balcanicaucaso.org