ZAGREB

Sam čin dodirivanja fizičkog otiska dok ga gledate – ono što znanstvenici nazivaju „haptičkom komunikacijom“ – ostavlja otisak u mozgu, proizvodeći pojačanu emocionalnu reakciju... Pred 20 godina u uglednom londonskom časopisu, The Economist, objavljen je članak koji je izazvao pravu konsternaciju među novinskim izdavačima. Članak pod naslovom „Print is Dead“ referira se na tada sve jači trend digitalizacije medija, u kojem se predviđao pad tiskanih medija poput novina, časopisa i knjiga, u korist internetskih i digitalnih izvora informacija, piše Ante Gavranović. 

Wall Street Journal Europe u svom prilogu Technology – The Journal report (27. svibnja 2005.) donosi napis pod naslovom: Kako stari mediji mogu preživjeti u novom svijetu?»

Postoji nekoliko članaka iz tog razdoblja s naslovom „Print is Dead“. Jedan od poznatijih bio je u časopisu Wired, koji je često promovirao digitalnu revoluciju. Drugi je istoimena knjiga „Print Is Dead: Books in Our Digital Age“ koju je 2007. objavio Jeff Gomez, a koja razrađuje sličnu tezu – da knjige i tisak gube korak s digitalnim dobom, te da se industrija mora prilagoditi e-knjigama, internetskim platformama i promjenjenim navikama čitatelja.

Na čemu su se temeljile ove „crne slutnje“?

Tvrdnje su veoma argumentirane: klasični medijski biznis opada. Izdavači novina, izdavači knjiga, glazbene kompanije, oglasne kompanije i radijske postaje – bore se za opstanak i golo preživljavanje u novom medijskom okruženju. Stari način privređivanja jednostavno nije dovoljno profitabilan. Mogu li novi modeli poslovanja, prije svega šira konvergencija, spasiti klasične novine?

Cijeli tekst možete pročitati na mojzagreb.info.