Aktualno > Analize

Radio postaje - unosan biznis koji je privukao i moćne tajkune

27.12.2019.

Piše: Saša Paparella

Po rezultatima poslovanja koncesionara u 2018., možemo reći da je radijski biznis u Hrvatskoj unosan. Marketinški, taj sektor teži nekoliko desetaka milijuna eura, a među deset najvećih radio postaja svi posluju s dobiti, uz izuzetak Radija 101.

Prvi je po prihodima i dalje Narodni d.o.o., koncesionar Narodnog radija, sa skoro 30 milijuna kuna. Prihodi im kontinuirano rastu, dobit je jednako velika kao 2017. (2,8 milijuna kuna), no neko su vrijeme bili u blokadi. Tijekom 2018. iz državnog proračuna im je isplaćeno 725.988 kuna, od čega je više od pola milijuna kuna došlo iz ministarstva poljoprivrede.

Slabo plaćeni glas urbanosti

Tek neznatno slabije posluje Antena Zagreb, s prihodom od 28,1 milijuna kuna, a treći je Otvoreni radio sa 22,5 milijuna kuna.  Gledano po dobiti nakon oporezivanja, poredak među tri najveća je obrnut - Otvoreni je prvi, s dobiti od 5,8 milijuna kuna, druga je Antena Zagreb sa 3,1 milijuna a treći Narodni radio sa 2,8 milijuna kuna neto dobiti.

Četvrta po prihodima je splitska Radio Dalmacija, sa 13,9 milijuna kuna i dobiti od 3,1 milijuna. To je ujedno jedina radio postaja koja nije iz Zagreba i okolice, a uvrštena je među prvih deset.   Peti je Enter Zagreb d.o.o., koji ima koncesiju za istočni dio Zagreba, još jedan kojem prihodi konstantno rastu.

šesti je Radio Yammat, glas urbanog Zagreba. Nakon što im se prihod dugo vrtio oko dva milijuna kuna, koncesionar Yammat d.o.o. je 2017. uprihodio 4,2, a 2018. čak 7,3 milijuna kuna. Pola milijuna kuna minusa iz 2017. pretvoreno je u skoro milijun kuna plusa. Otkako je lani preminuo Alen Balen, jedini vlasnik postao je Emil Tedeschi, koji unatoč dobrim rezultatima poslovanja nije našao za shodno nagraditi svoje radnike, pa oni, po podacima portala Poslovna Hrvatska, imaju najniže plaće od svih deset vodećih radio postaja, u prosjeku tek 4915 kuna.

Više nego dvostruko veće plaće, 10.498 kuna, imaju zaposlenici Hrvatskog katoličkog radija (HKR), postaje u vlasništvu Hrvatske biskupske konferencije, koja je sa 6,7 milijuna kuna po prihodima na sedmom mjestu. Nakon što je godinama poslovao oko nule, HKR je lani ostvario neto dobit od skoro pola milijuna kuna.

Osmi je Radio Kaj, s najvećim padom u poslovanju, s osam na 4,9 milijuna kuna, a pokrivaju kajkavski areal od Zagreba do Čakovca i Koprivnice. Deveti je legendarni zagrebački Radio 101, koji kao da zbilja živi samo u legendi -  nitko ne pamti kad je zadnji put poslovao u plusu, iako treba priznati da se taj minus stalno smanjuje. Stojedinicu je nakon stečaja preuzeo Nijemac Thomas Alexander Thimme.   

Misteriozni vlasnici

Kad se već tu vrti toliki novac, prvih pet prihoduje preko 100 milijuna kuna i ima preko 15 milijuna kuna neto dobiti, zanimljivo je saznati tko su vlasnici radio postaja.

Na žalost, za nekoliko najvećih je to teško reći. U Gongovom istraživanju provedenom prije nekoliko godina po nazivom Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj navodi se: “iako registar Agencije za elektroničke medije pruža informacije o tome tko su formalni vlasnici, one ne daju sliku o tome tko su stvarni vlasnici medija, oni koji vrše utjecaj. Teško je ustanoviti stvarnu strukturu vlasništva medijskog tržišta u Hrvatskoj”.

Upućeni tvrde da Narodni, Antena, Enter, Extra FM i Gold FM imaju istog vlasnika, moćnog poduzetnika bliskog zagrebačkim gradskim vlastima koji prikriva svoje udjele, drži 70 posto tržišta u Zagrebu, a ukupan godišnji prihod od radija mu je 70 do 80 milijuna kuna. Dodaju i kako je vlasništvo nad radio postajama namjerno razbijeno na niz tvrtki, kako zbog monopola ne bi došli na udar AZTN-a.

Kao tipičan primjer netransparentnosti neka nam posluži najveći, Narodni radio. Koncesionar te radio postaje je tvrtka Narodni d.o.o. Ta se tvrtka donedavna zvala Radio Croatia, a njen prvi vlasnik bio je Juraj Hrvačić, čovjek koji je 1996. osnovao Obiteljski radio (sada Antena Zagreb) a potom 1997. i Narodni radio.

Nakon što je Hrvačiću u lipnju 2013. netko vrlo uvjerljivo objasnio kako bi se trebao povući iz tog lukrativnog biznisa, Narodni radio prodao je direktoru te postaje, Ivanu Juriću-Kačuniću. Po istom je scenariju i Antenu Zagreb dobio njezin direktor, Hrvoje Barišić. Odakle direktorima novac za te akvizicije, nikad nije objašnjeno. Novim vlasnicima Hrvačić je prepustio i zgradu u naselju Sloboština, preopterećenu kreditima, podignutu kako bi na jednom mjestu smjestio sve svoje radio postaje.

Već u listopadu 2013. stiže i treći vlasnik Radio Croatije, tvrtka Narodni FM. U veljači 2016. koncesionar je dobio i svog dobio četvrtog vlasnika, tvrtku Uma FM, osnovanu neposredno prije toga, s Katijanom Knokom kao direktorom. Tijekom 2019., u sudskom registru nastavlja se niz novih upisa. Tvrtka Uma FM u travnju mijenja ime u Narodni radio management, čiji je vlasnik Knok inače i direktor i glavni urednik Narodnog radija. U lipnju 2019. i sam koncesionar mijenja ime iz Radio Croatia u Narodni d.o.o. Potkraj studenog 2019., nova promjena - vlasnik tvrtke Narodni, koncesionara Narodnog radija, više nije Narodni media management, već Katijan Knok osobno.

Makedonska veza

Kako bi se dodatno prikrili nečiji tragovi, u međuvremenu svaka od tih tvrtki- vlasnica Narodnog radija višestruko mijena ime i vlasnike, pa se tako tvrtka Narodni radio d.o.o. 2016. preimenuje u Pro vox media, a vlasnik nakon Hrvačića i Jurića-Kačunića postaje Akuiro SK d.o.o. iz Skoplja, da bi već 2017. tvrtka Narodni radio bila izbrisana iz sudskog registra. U međuvremenu je početkom 2016. i Akuiro izbrisan iz registra makedonskog trgovačkog suda.

Makedonski Akuiro je također bio vlasnik Mega produkcije, preko koje su se do kraja 2015. odrađivali marketinški poslovi niza povezanih radijskih tvrtki - Antene, Narodnog, Entera, Media servisa. Mega produkcija je 2015. imala 66 milijuna kuna prihoda i 1,1 milijuna kuna gubitka, da bi već dogodine prestala postojati - kad je nakupila znatan porezni dug otišla je u stečaj, a 2017. je izbrisana iz sudskog registra. I neke druge tvrtke iz ove priče imaju milijunske porezne dugove, pa možemo očekivati i njihovo gašenje.

Suvlasnik Mega produkcije je bila i tvrtka Media dom, preko koje cijeli niz tvrtki (Zana projekt, Top transportation network, Banham automotive) vodi do vlasnika, češke tvrtke Banham invest s.r.o., odnosno Saše Putrića, koji je navodno i vlasnik makedonskog Akuira.

Marketing nekoliko povezanih radijskih postaja sada ide preko tvrtke All market media, a čiji je vlasnik, ovog puta preko srpske tvrtke Privredno društvo specijal one worldwide iz Zemuna, ponovno Saša Putrić. All market media lani je imala 66 milijuna kuna prihoda. Sadašnji je nominalni vlasnik te tvrtke Hrvoje Vukušić - i on je, poput Knoka i Jurića-Kačunića, bivši direktor jedne od povezanih radijskih postaja, i to Gold FM-a.

Tvrtka All market media registrirana je u Domjanićevoj ulici, na istoj adresi gdje su sada smještene tvrtke Antena Zagreb i Narodni, a što povlači za sobom i pitanje dopuštenosti takve medijske koncentracije.

I tvrtka Narodni FM, treći po redu vlasnik Narodnog radija, promijenila je ime u Tahia digital, a 2018. je izbrisana. Njen zadnji vlasnik bila je Tahia FM, čiji je vlasnik bio makedonski Akuiro, a direktor Ivan Jurić-Kačunić. I tvrtka Tahia FM izbrisana je, u srpnju 2019.

Upiti bez odgovora

Četvrti vlasnik Narodnog radija, Uma FM, u travnju 2019. je promijenio ime u Novum media Zadar d.o.o., a umjesto Knoka tvrtku preuzima Davor Gavranić, koji je i vlasnik narodnjačkog radija Extra FM.

Vlasniku, direktoru i glavnom uredniku Narodnog radija, Katijanu Knoku, uputili smo mail, ali niti ovog puta nismo dobili odgovor na pitanje pod kojim je okolnostima postao vlasnikom najuspješnije radio postaje. Poznavatelji prilika tvrde da je tržišna vrijednost Otvorenog radija 15 milijuna, a Narodnog 12 milijuna eura. Iako je povezan s desetak medijskih tvrtki, Knok u medijima nikad ne istupa, što samo pojačava dojam da se od javnosti nešto krije te da je njegov upis kao vlasnika samo formalne naravi. 

Isto tako, niti Jurić-Kačunić, koji je preko sudskog registra povezan s čak dvadesetak tvrtki iz radijskog biznisa, u životu nije dao intervju. Iako je formalni vlasnik Radio Entera, suvlasnik Radio Dalmacije u kojoj je također naprasno - neki kažu i nasilno - prije nekoliko godina promijenjena vlasnička struktura, te donedavni vlasnik Antene i Extra FM-a, nije nam bio voljan objasniti kako je sve to stekao. 

Neki mediji špekuliraju da je vlasnik dijela tih radijskih stanica nakon Hrvačića postao odbjegli tajkun Miroslav Kutle. Tijekom 2019. i kod Antene Zagreb svjedočimo izmjenama u sudskom registru. Brisana je tako zabilježba spora između Kutle, Hrvačića i još nekih aktera. Odmah nakon toga, koncesionar mijenja ime iz Obiteljski radio u Antena Zagreb. Od  studenog se kao jedini vlasnik umjesto tvrtke Antena FM navodi Hrvoje Barišić - nakon Knoka, još jedan direktor radija koji na misteriozan način postaje i njegov vlasnik.   

Jedan od tragova koji vodi prema Kutli je s njim povezani poduzetnik Josip Kovač, koji je jedno vrijeme bio prokurist tvrtke Mega produkcija. Kutle je 90-ih uložio nekoliko milijuna kuna u Obiteljski radio (od 2008. preimenovan u Antenu Zagreb) a onda je kasnije iz svog izbjeglištva sredio da mu se to vlasništvo vrati. Kad je Hrvačić dobio poruku da se mora povući, poduzeo  je sve kako bi se zaštitio i zadržao poziciju, pa je dio vlasništva nad Narodnim radijom prepisao na Marka Perkovića Thompsona, što je vidljivo i u sudskom registru, a navodno je dio dao i Vinku Žuljeviću Klici, ali ništa mu nije pomoglo i morao je prepustiti svoje radio postaje. Dobro upućeni izvor tvrdi kako je Miroslav Kutle kasnije isplatio neke od tih suvlasnika, a potom je znatan dio radijskog biznisa navodno prepustio već spominjanom, kontroverznom zagrebačkom poduzetniku.

Inače, Jurić-Kačunić i Knok poslovni su partneri Ivana Pripuza, sina poduzetnika Petra Pripuza. Izgleda da se obitelj Pripuz odlučila ozbiljno uključiti u radijski biznis, pa je tako Lucijan Pripuz, drugi sin Petra Pripuza, četiri godine, sve do travnja 2019., bio suvlasnik zadarskog Novog radija. Nakon njega vlasnikom tog uspješnog lokalnog radija (lani 2,9 milijuna kuna prihoda) postaje već spomenuta tvrtka Ultra FM, a da bi se već nakon nekoliko tjedana kao novi vlasnik pojavila tvrtka Novum media Zadar.

Kao vlasnica i direktorica Enter FM-a do 2010. bila je upisana Tihana Colić, donedavna šefica zagrebačke plinare, a zbog čijeg se zapošljavanja u aferi Agram sudi Milanu Bandiću i Petru Pripuzu. Zanimljivo je da je Tihana Colić, skupa sa Slobodanom Ljubičićem Kikašom, bila i suvlasnica Z1 televizije.

 

Laganini polagano 

 

Jedina ozbiljnija protuteža nekadašnjem Hrvačićevom, a danas tko zna čijem radijskom poolu su Josip Majher i njegova mreža lokalnih radio postaja pod nazivom Laganini grupa, nekadašnja Soundset mreža. Tu je najuspješniji Laganini FM Zagreb, bivša Radio Cibona. Koncesionar, tvrtka Zagrebački radio plavi 9, lani je imao 2,4 milijuna kuna prihoda, i već treću godinu je u minusu. U svibnju 2018. Majher je prodao svoje zagrebačke frekvencije novom radiju iz konkurentskog tabora, Extra FM-u, pa Laganini FM otad svoj program emitira na frekvencijama Soundset Plavog radija. Majherov Radio Trsat 2018. je prihodovao 1,1 milijuna kuna, a Gradski radio Osijek manje od milijun kuna.
Ovih je dana lanac Laganini postaja skraćen za jednu kariku - emitirati je prestao Laganini FM Pula, jer je nakladnik (Vanga d.o.o.) vratio koncesiju Vijeću za elektroničke medije (VEM), nezadovoljan pokrivenošću radio signalom. Prethodno je VEM jednoglasno donio Odluku o trajnom oduzimanju koncesije nakladniku Kult radio d.o.o. za radijski kanal Laganini FM Varaždin, i to "zbog kršenja Zakona o elektroničkim medijima, Ugovora o koncesiji, kao i Pravilnika o minimalnim uvjetima za obavljanje audio i audiovizualnih medijskih usluga i vođenja očevidnika. Naime, Vijeće je temeljem pristiglih pritužbi građana, ali i suvlasnika nakladnika Kult radio d.o.o. obavilo direktan nadzor 25. veljače 2019. Na prijavljenoj adresi Kult radija u Varaždinu nije zatečen nitko, a glavni urednik odbio je telefonski razgovarati te je poklopio slušalicu. Dana 11. ožujka 2019. Agencija za elektroničke medije je poslala i pismeni zahtjev nakladniku za dostavom snimki i dokumentacije koja se trebala uzeti prilikom direktnog nadzora. No zahtjev nije uručen jer ga nitko na adresi nije primio”, navodi se u odluci VEM-a.
Na kraju je Agencija ipak zaprimila snimke i očevidnike programa radija Laganini FM Varaždin, no analizom su uočili niz odstupanja u odnosu na prijavljenu programsku osnovu. “Posebno je problematično što se snimke koje je dostavio nakladnik radija ne poklapaju sa snimkama Agencije za dane 27. i 28. veljače i 1. ožujka 2019. u terminu od 6.30 do 10.00 sati. Snimke su identične u emitiranoj glazbi, reklamama i emisijama vijesti, a razlika je u javljanju voditeljice u eter, koji postoje na snimkama koje je dostavio nakladnik, ali ne i u snimkama Agencije. Zbog opravdane sumnje u autentičnost snimaka Vijeće je odlučilo od nakladnika zatražiti očitovanje o spornim snimkama, što nakladnik nije učinio, pa je Vijeće je donijelo odluku o trajnom oduzimanju koncesije, a Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu poslat će kaznenu prijavu zbog razlike u snimkama čime je nakladnik moguće počinio kazneno djelo iz članka 306. st. 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske – sprječavanje dokazivanja”, navodi VEM. 

 

Poslovanje radijskih postaja u 2018.

(u mil. kuna)

        Naziv postaje                 prihod       neto dobit

1.            Narodni                         29,9          2,8

2.            Antena Zagreb              28,1          3,1

3.            Otvoreni radio               22,5          5,8

4.            Radio Dalmacija           13,9           3,1

5.            Enter Zagreb                  9,3          0,4

6.            Yammat                         7,3          0,9

7.            Katolički radio                 6,7          0,4

8.            Radio Kaj                       4,9           0,6

9.            Radio 101                      4,5           - 0,5

10.          Gold FM                        4,4            0,1

 

 

 

Piše: Saša Paparella

Po rezultatima poslovanja koncesionara u 2018., možemo reći da je radijski biznis u Hrvatskoj unosan. Marketinški, taj sektor teži nekoliko desetaka milijuna eura, a među deset najvećih radio postaja svi posluju s dobiti, uz izuzetak Radija 101.

Prvi je po prihodima i dalje Narodni d.o.o., koncesionar Narodnog radija, sa skoro 30 milijuna kuna. Prihodi im kontinuirano rastu, dobit je jednako velika kao 2017. (2,8 milijuna kuna), no neko su vrijeme bili u blokadi. Tijekom 2018. iz državnog proračuna im je isplaćeno 725.988 kuna, od čega je više od pola milijuna kuna došlo iz ministarstva poljoprivrede.

Slabo plaćeni glas urbanosti

Tek neznatno slabije posluje Antena Zagreb, s prihodom od 28,1 milijuna kuna, a treći je Otvoreni radio sa 22,5 milijuna kuna.  Gledano po dobiti nakon oporezivanja, poredak među tri najveća je obrnut - Otvoreni je prvi, s dobiti od 5,8 milijuna kuna, druga je Antena Zagreb sa 3,1 milijuna a treći Narodni radio sa 2,8 milijuna kuna neto dobiti.

Četvrta po prihodima je splitska Radio Dalmacija, sa 13,9 milijuna kuna i dobiti od 3,1 milijuna. To je ujedno jedina radio postaja koja nije iz Zagreba i okolice, a uvrštena je među prvih deset.   Peti je Enter Zagreb d.o.o., koji ima koncesiju za istočni dio Zagreba, još jedan kojem prihodi konstantno rastu.

šesti je Radio Yammat, glas urbanog Zagreba. Nakon što im se prihod dugo vrtio oko dva milijuna kuna, koncesionar Yammat d.o.o. je 2017. uprihodio 4,2, a 2018. čak 7,3 milijuna kuna. Pola milijuna kuna minusa iz 2017. pretvoreno je u skoro milijun kuna plusa. Otkako je lani preminuo Alen Balen, jedini vlasnik postao je Emil Tedeschi, koji unatoč dobrim rezultatima poslovanja nije našao za shodno nagraditi svoje radnike, pa oni, po podacima portala Poslovna Hrvatska, imaju najniže plaće od svih deset vodećih radio postaja, u prosjeku tek 4915 kuna.

Više nego dvostruko veće plaće, 10.498 kuna, imaju zaposlenici Hrvatskog katoličkog radija (HKR), postaje u vlasništvu Hrvatske biskupske konferencije, koja je sa 6,7 milijuna kuna po prihodima na sedmom mjestu. Nakon što je godinama poslovao oko nule, HKR je lani ostvario neto dobit od skoro pola milijuna kuna.

Osmi je Radio Kaj, s najvećim padom u poslovanju, s osam na 4,9 milijuna kuna, a pokrivaju kajkavski areal od Zagreba do Čakovca i Koprivnice. Deveti je legendarni zagrebački Radio 101, koji kao da zbilja živi samo u legendi -  nitko ne pamti kad je zadnji put poslovao u plusu, iako treba priznati da se taj minus stalno smanjuje. Stojedinicu je nakon stečaja preuzeo Nijemac Thomas Alexander Thimme.   

Misteriozni vlasnici

Kad se već tu vrti toliki novac, prvih pet prihoduje preko 100 milijuna kuna i ima preko 15 milijuna kuna neto dobiti, zanimljivo je saznati tko su vlasnici radio postaja.

Na žalost, za nekoliko najvećih je to teško reći. U Gongovom istraživanju provedenom prije nekoliko godina po nazivom Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj navodi se: “iako registar Agencije za elektroničke medije pruža informacije o tome tko su formalni vlasnici, one ne daju sliku o tome tko su stvarni vlasnici medija, oni koji vrše utjecaj. Teško je ustanoviti stvarnu strukturu vlasništva medijskog tržišta u Hrvatskoj”.

Upućeni tvrde da Narodni, Antena, Enter, Extra FM i Gold FM imaju istog vlasnika, moćnog poduzetnika bliskog zagrebačkim gradskim vlastima koji prikriva svoje udjele, drži 70 posto tržišta u Zagrebu, a ukupan godišnji prihod od radija mu je 70 do 80 milijuna kuna. Dodaju i kako je vlasništvo nad radio postajama namjerno razbijeno na niz tvrtki, kako zbog monopola ne bi došli na udar AZTN-a.

Kao tipičan primjer netransparentnosti neka nam posluži najveći, Narodni radio. Koncesionar te radio postaje je tvrtka Narodni d.o.o. Ta se tvrtka donedavna zvala Radio Croatia, a njen prvi vlasnik bio je Juraj Hrvačić, čovjek koji je 1996. osnovao Obiteljski radio (sada Antena Zagreb) a potom 1997. i Narodni radio.

Nakon što je Hrvačiću u lipnju 2013. netko vrlo uvjerljivo objasnio kako bi se trebao povući iz tog lukrativnog biznisa, Narodni radio prodao je direktoru te postaje, Ivanu Juriću-Kačuniću. Po istom je scenariju i Antenu Zagreb dobio njezin direktor, Hrvoje Barišić. Odakle direktorima novac za te akvizicije, nikad nije objašnjeno. Novim vlasnicima Hrvačić je prepustio i zgradu u naselju Sloboština, preopterećenu kreditima, podignutu kako bi na jednom mjestu smjestio sve svoje radio postaje.

Već u listopadu 2013. stiže i treći vlasnik Radio Croatije, tvrtka Narodni FM. U veljači 2016. koncesionar je dobio i svog dobio četvrtog vlasnika, tvrtku Uma FM, osnovanu neposredno prije toga, s Katijanom Knokom kao direktorom. Tijekom 2019., u sudskom registru nastavlja se niz novih upisa. Tvrtka Uma FM u travnju mijenja ime u Narodni radio management, čiji je vlasnik Knok inače i direktor i glavni urednik Narodnog radija. U lipnju 2019. i sam koncesionar mijenja ime iz Radio Croatia u Narodni d.o.o. Potkraj studenog 2019., nova promjena - vlasnik tvrtke Narodni, koncesionara Narodnog radija, više nije Narodni media management, već Katijan Knok osobno.

Makedonska veza

Kako bi se dodatno prikrili nečiji tragovi, u međuvremenu svaka od tih tvrtki- vlasnica Narodnog radija višestruko mijena ime i vlasnike, pa se tako tvrtka Narodni radio d.o.o. 2016. preimenuje u Pro vox media, a vlasnik nakon Hrvačića i Jurića-Kačunića postaje Akuiro SK d.o.o. iz Skoplja, da bi već 2017. tvrtka Narodni radio bila izbrisana iz sudskog registra. U međuvremenu je početkom 2016. i Akuiro izbrisan iz registra makedonskog trgovačkog suda.

Makedonski Akuiro je također bio vlasnik Mega produkcije, preko koje su se do kraja 2015. odrađivali marketinški poslovi niza povezanih radijskih tvrtki - Antene, Narodnog, Entera, Media servisa. Mega produkcija je 2015. imala 66 milijuna kuna prihoda i 1,1 milijuna kuna gubitka, da bi već dogodine prestala postojati - kad je nakupila znatan porezni dug otišla je u stečaj, a 2017. je izbrisana iz sudskog registra. I neke druge tvrtke iz ove priče imaju milijunske porezne dugove, pa možemo očekivati i njihovo gašenje.

Suvlasnik Mega produkcije je bila i tvrtka Media dom, preko koje cijeli niz tvrtki (Zana projekt, Top transportation network, Banham automotive) vodi do vlasnika, češke tvrtke Banham invest s.r.o., odnosno Saše Putrića, koji je navodno i vlasnik makedonskog Akuira.

Marketing nekoliko povezanih radijskih postaja sada ide preko tvrtke All market media, a čiji je vlasnik, ovog puta preko srpske tvrtke Privredno društvo specijal one worldwide iz Zemuna, ponovno Saša Putrić. All market media lani je imala 66 milijuna kuna prihoda. Sadašnji je nominalni vlasnik te tvrtke Hrvoje Vukušić - i on je, poput Knoka i Jurića-Kačunića, bivši direktor jedne od povezanih radijskih postaja, i to Gold FM-a.

Tvrtka All market media registrirana je u Domjanićevoj ulici, na istoj adresi gdje su sada smještene tvrtke Antena Zagreb i Narodni, a što povlači za sobom i pitanje dopuštenosti takve medijske koncentracije.

I tvrtka Narodni FM, treći po redu vlasnik Narodnog radija, promijenila je ime u Tahia digital, a 2018. je izbrisana. Njen zadnji vlasnik bila je Tahia FM, čiji je vlasnik bio makedonski Akuiro, a direktor Ivan Jurić-Kačunić. I tvrtka Tahia FM izbrisana je, u srpnju 2019.

Upiti bez odgovora

Četvrti vlasnik Narodnog radija, Uma FM, u travnju 2019. je promijenio ime u Novum media Zadar d.o.o., a umjesto Knoka tvrtku preuzima Davor Gavranić, koji je i vlasnik narodnjačkog radija Extra FM.

Vlasniku, direktoru i glavnom uredniku Narodnog radija, Katijanu Knoku, uputili smo mail, ali niti ovog puta nismo dobili odgovor na pitanje pod kojim je okolnostima postao vlasnikom najuspješnije radio postaje. Poznavatelji prilika tvrde da je tržišna vrijednost Otvorenog radija 15 milijuna, a Narodnog 12 milijuna eura. Iako je povezan s desetak medijskih tvrtki, Knok u medijima nikad ne istupa, što samo pojačava dojam da se od javnosti nešto krije te da je njegov upis kao vlasnika samo formalne naravi. 

Isto tako, niti Jurić-Kačunić, koji je preko sudskog registra povezan s čak dvadesetak tvrtki iz radijskog biznisa, u životu nije dao intervju. Iako je formalni vlasnik Radio Entera, suvlasnik Radio Dalmacije u kojoj je također naprasno - neki kažu i nasilno - prije nekoliko godina promijenjena vlasnička struktura, te donedavni vlasnik Antene i Extra FM-a, nije nam bio voljan objasniti kako je sve to stekao. 

Neki mediji špekuliraju da je vlasnik dijela tih radijskih stanica nakon Hrvačića postao odbjegli tajkun Miroslav Kutle. Tijekom 2019. i kod Antene Zagreb svjedočimo izmjenama u sudskom registru. Brisana je tako zabilježba spora između Kutle, Hrvačića i još nekih aktera. Odmah nakon toga, koncesionar mijenja ime iz Obiteljski radio u Antena Zagreb. Od  studenog se kao jedini vlasnik umjesto tvrtke Antena FM navodi Hrvoje Barišić - nakon Knoka, još jedan direktor radija koji na misteriozan način postaje i njegov vlasnik.   

Jedan od tragova koji vodi prema Kutli je s njim povezani poduzetnik Josip Kovač, koji je jedno vrijeme bio prokurist tvrtke Mega produkcija. Kutle je 90-ih uložio nekoliko milijuna kuna u Obiteljski radio (od 2008. preimenovan u Antenu Zagreb) a onda je kasnije iz svog izbjeglištva sredio da mu se to vlasništvo vrati. Kad je Hrvačić dobio poruku da se mora povući, poduzeo  je sve kako bi se zaštitio i zadržao poziciju, pa je dio vlasništva nad Narodnim radijom prepisao na Marka Perkovića Thompsona, što je vidljivo i u sudskom registru, a navodno je dio dao i Vinku Žuljeviću Klici, ali ništa mu nije pomoglo i morao je prepustiti svoje radio postaje. Dobro upućeni izvor tvrdi kako je Miroslav Kutle kasnije isplatio neke od tih suvlasnika, a potom je znatan dio radijskog biznisa navodno prepustio već spominjanom, kontroverznom zagrebačkom poduzetniku.

Inače, Jurić-Kačunić i Knok poslovni su partneri Ivana Pripuza, sina poduzetnika Petra Pripuza. Izgleda da se obitelj Pripuz odlučila ozbiljno uključiti u radijski biznis, pa je tako Lucijan Pripuz, drugi sin Petra Pripuza, četiri godine, sve do travnja 2019., bio suvlasnik zadarskog Novog radija. Nakon njega vlasnikom tog uspješnog lokalnog radija (lani 2,9 milijuna kuna prihoda) postaje već spomenuta tvrtka Ultra FM, a da bi se već nakon nekoliko tjedana kao novi vlasnik pojavila tvrtka Novum media Zadar.

Kao vlasnica i direktorica Enter FM-a do 2010. bila je upisana Tihana Colić, donedavna šefica zagrebačke plinare, a zbog čijeg se zapošljavanja u aferi Agram sudi Milanu Bandiću i Petru Pripuzu. Zanimljivo je da je Tihana Colić, skupa sa Slobodanom Ljubičićem Kikašom, bila i suvlasnica Z1 televizije.

 

Laganini polagano 

 

Jedina ozbiljnija protuteža nekadašnjem Hrvačićevom, a danas tko zna čijem radijskom poolu su Josip Majher i njegova mreža lokalnih radio postaja pod nazivom Laganini grupa, nekadašnja Soundset mreža. Tu je najuspješniji Laganini FM Zagreb, bivša Radio Cibona. Koncesionar, tvrtka Zagrebački radio plavi 9, lani je imao 2,4 milijuna kuna prihoda, i već treću godinu je u minusu. U svibnju 2018. Majher je prodao svoje zagrebačke frekvencije novom radiju iz konkurentskog tabora, Extra FM-u, pa Laganini FM otad svoj program emitira na frekvencijama Soundset Plavog radija. Majherov Radio Trsat 2018. je prihodovao 1,1 milijuna kuna, a Gradski radio Osijek manje od milijun kuna.
Ovih je dana lanac Laganini postaja skraćen za jednu kariku - emitirati je prestao Laganini FM Pula, jer je nakladnik (Vanga d.o.o.) vratio koncesiju Vijeću za elektroničke medije (VEM), nezadovoljan pokrivenošću radio signalom. Prethodno je VEM jednoglasno donio Odluku o trajnom oduzimanju koncesije nakladniku Kult radio d.o.o. za radijski kanal Laganini FM Varaždin, i to "zbog kršenja Zakona o elektroničkim medijima, Ugovora o koncesiji, kao i Pravilnika o minimalnim uvjetima za obavljanje audio i audiovizualnih medijskih usluga i vođenja očevidnika. Naime, Vijeće je temeljem pristiglih pritužbi građana, ali i suvlasnika nakladnika Kult radio d.o.o. obavilo direktan nadzor 25. veljače 2019. Na prijavljenoj adresi Kult radija u Varaždinu nije zatečen nitko, a glavni urednik odbio je telefonski razgovarati te je poklopio slušalicu. Dana 11. ožujka 2019. Agencija za elektroničke medije je poslala i pismeni zahtjev nakladniku za dostavom snimki i dokumentacije koja se trebala uzeti prilikom direktnog nadzora. No zahtjev nije uručen jer ga nitko na adresi nije primio”, navodi se u odluci VEM-a.
Na kraju je Agencija ipak zaprimila snimke i očevidnike programa radija Laganini FM Varaždin, no analizom su uočili niz odstupanja u odnosu na prijavljenu programsku osnovu. “Posebno je problematično što se snimke koje je dostavio nakladnik radija ne poklapaju sa snimkama Agencije za dane 27. i 28. veljače i 1. ožujka 2019. u terminu od 6.30 do 10.00 sati. Snimke su identične u emitiranoj glazbi, reklamama i emisijama vijesti, a razlika je u javljanju voditeljice u eter, koji postoje na snimkama koje je dostavio nakladnik, ali ne i u snimkama Agencije. Zbog opravdane sumnje u autentičnost snimaka Vijeće je odlučilo od nakladnika zatražiti očitovanje o spornim snimkama, što nakladnik nije učinio, pa je Vijeće je donijelo odluku o trajnom oduzimanju koncesije, a Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu poslat će kaznenu prijavu zbog razlike u snimkama čime je nakladnik moguće počinio kazneno djelo iz članka 306. st. 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske – sprječavanje dokazivanja”, navodi VEM. 

 

Poslovanje radijskih postaja u 2018.

(u mil. kuna)

        Naziv postaje                 prihod       neto dobit

1.            Narodni                         29,9          2,8

2.            Antena Zagreb              28,1          3,1

3.            Otvoreni radio               22,5          5,8

4.            Radio Dalmacija           13,9           3,1

5.            Enter Zagreb                  9,3          0,4

6.            Yammat                         7,3          0,9

7.            Katolički radio                 6,7          0,4

8.            Radio Kaj                       4,9           0,6

9.            Radio 101                      4,5           - 0,5

10.          Gold FM                        4,4            0,1