Lana Bunjevac upozorila je da je to problem najčešće mladih novinara, koji su prisiljeni pristajati na status zaposlenja na određeno vrijeme, a posebno freelance novinara, analizirajući i imaju li novinari u takvom statusu zaštitu sindikata, kakva su im prava u pravnom pogledu, te naravno kakva je praksa u samim hrvatskim medijima.
Kako navodi Bunjevac, prekarizacija označava proces u kojem radnici ili radnice postaju sve više izloženi nesigurnim, nestabilnim i lošim uvjetima rada, a najčešće pogađa sektor usluga, ali i kreativne industrije, radnike na digitalnim platformama te slobodne profesije, među koje možemo ubrojiti i slobodne novinare.
Ona ističe da u Hrvatskoj ni ne postoje zasebni podaci koji bi se odnosili na novinarstvo, no prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je u ukupnoj zaposlenosti udio prekarnih radnika iznosio 8,4 posto 2016. godine i bio je najviši u Europskoj uniji.
Aktualnijih podataka ni nema, jer ih je od poslodavaca teško pribaviti, no ove godine objavljeno je izvješće o slobodi medija u Europi u 2024. godini, a provele su ga partnerske organizacije Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.
Prema tom izvješću, samo četiri od 35 analiziranih europskih zemalja – Danska, Njemačka,Irska i Švedska – pružaju dobre uvjete za rad novinara, dok su posebno zabrinjavajući uvjeti u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari bez formalnog statusa zaposlenika često nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu.
U izvješću se ističe i da su freelanceri i mladi novinari među najugroženijim skupinama, te da ih oslanjanje na kratkoročne ugovore ili plaćanje po člancima ostavlja posebno izloženima iskorištavanju i financijskoj nesigurnosti.
U protekloj godini Platforma je zabilježila i 28 upozorenja vezanih uz freelancere. Iz svega toga vidljivo je da je prekarno novinarstvo u Hrvatskoj postalo ozbiljan društveni problem, jer sve veći broj novinarki i novinara radi u nesigurnim i nestabilnim uvjetima.
“Budući da sam i sama freelance novinarka, sve o čemu pišem iskusila sam iz prve ruke i na vlastitoj koži, a ovim radom ponajviše sam željela ukazati na to kako prekarni rad u novinarstvu nije tek neki problem na rubu profesije, već zahvaća samu srž novinarstva i može se uočiti kod oba spola, u svim dobnim skupinama, te također u različitim fazama karijere, neovisno o tome je li riječ o početnicima ili novinarima s iskustvom”, zaključuje Lana Bunjevac u svom projektu.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji je DZNAP financirao. Poziv na natječaj bio je raspisan od 7. listopada 2024. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financirani su u iznosu od 500 do 3000 eura.
Natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025. Prema odluci skupštine, najmanje 60 posto sredstava naznačuje se projektima vezanim za autorska prava.
Projekte koji se odnose na promicanje i zaštitu novinarskih autorskih prava, poticanje novinarske kreativnosti i vrednovanja novinarskog autorskog rada i unapređivanje društvenog i materijalnog položaja novinara financira se iz našeg Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje.
Izvor: dznap.hr.