Prijava pravobraniteljice za ravnopravnost spolova protiv Ante Mandarića zbog teksta „Potočanac ide mjesec dana u zatvor“ objavljenog 30. 12. 2023. na 034portalu.
Zaključak
Novinarsko vijeće časti jednoglasno je (glasali su Hrvoje Šimičević, Tena Perišin, Mašenjka Bačić, Ante Pavić, Biljana Romić, Jurica Pavičić, Jordanka Grubač, Budimir Žižović i Goran Šimac) zaključilo da su tekstom prekršena univerzalna novinarska etička načela.
Obrazloženje: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prijavila je dva teksta 034portala zbog kršenja Kodeksa časti hrvatskih novinara, a nakon što je zaprimila pritužbu za neetički pristup u izvještavanju o rodno utemeljeno nasilju u slučaju požeškog bivšeg predstojnika Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Vijeće pretpostavlja da se misli na Kodeks časti hrvatskih novinara.
U oba teksta vidljivo je implicitno stajalište koje minorizira nasilje ako nije isključivo fizičko, što se vidi u sljedećim primjerima:
· “Također, doznajemo da u domu Potočanaca nije bilo nikakvog fizičkog nasilja, pa se postavlja pitanje je li ovakva odluka suca istrage ipak prestroga i je li ju donio zbog ogromnog pritiska javnosti i medija?”
· “Neslužbeno, ali ipak provjereno, doznali smo da nije došlo do fizičkog, već samo verbalnog obračuna dvaju supružnika”.
U svom očitovanju Ante Mandarić tvrdi kako im nije bio cilj minorizirati rodno uvjetovano nasilje, nego ukazati na neujednačenu praksu Državnog odvjetništva i sudova. Mandarić je naveo i kako je nakon navedena dva članka pazio da se ispoštuju preporuke pravobraniteljice te kako će sa svim suradnicima obaviti razgovor da se posebno vodi oprez prilikom pisanja o istim ili sličnim situacijama.
Ipak, navedeni vrijednosni sudovi minoriziraju rodno uvjetovano nasilje te predstavljaju perpetuiranje uvriježenih stereotipa o nasilju koje je samo fizičko. Zbog toga je prekršen članak 13. Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji glasi: „Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.“
Nadalje, problematični su i sljedeći stavovi:
“S obzirom na to da se radi o istaknutom članu društvene zajednice, dopustili smo si da provjerimo sve činjenice jer iz osobnog iskustva znamo da privođenje u policiju ne znači odmah kaznu ili potvrdu da si kriv. Isto tako, ne znači da njegov karakter koji je nama poznat neće potvrditi ono što mu se stavlja na teret”.
Vijeće časti upozorava da je novinar dužan pri izvještavanju o svim članovima društvene zajednice “provjeriti sve činjenice” neovisno o njegovom ili njenom percipiranom statusu te da osobno ponavljanje nečijega karaktera nije novinarski argument zbog čega je prekršen i članak 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji glasi: „Pravo je i dužnost novinara zauzimati se za slobodan protok informacija. Novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi. Ima pravo i ne otkriti izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi odgovornost.“