Marin Dešković i Slavica Lukić  

Foto: Darko Tomaš

Zahvaljujući istraživačkom radu Slavice Lukić i Marina Deškovića, novinara Jutarnjeg lista, javnost je u veljači i ožujku 2024. doznala za seriju SMS-poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, razmjenjivala s nizom aktera iz pravosuđa i politike. Posebno su odjeknule one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u trenutku objave tekstova, kandidatom za jednu od najvažnijih pravosudnih funkcija u državi. 

U seriji radova, koji su uključivali i sada svima dobro poznate poruke "Di si lipa" i "Di si radosti", Lukić i Dešković razotkrili su niz neistina koje je Turudić, tada kandidat za glavnog državnog odvjetnika, iznosio u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe. Istodobno su minucioznim novinarskim radom demaskirali koruptivnu povezanost pravosudne i političke vlasti.  

Iščitavanjem i analizom više od 400.000 poruka Josipe Rimac te njihovom kontekstualizacijom kroz daljnji istraživački rad – uključujući pronalaženje sudskih spisa i odluka, rekonstrukciju događaja i detaljnu analizu golemog materijala – autori su također ogolili način funkcioniranja nositelja najviših pravosudnih i državnih dužnosti te razotkrili zakulisne pritiske i političke utjecaje na sudske odluke i kadroviranje u DORH-u. 

Osim što je obilježila medijsku i političku scenu Hrvatske 2024. godine, serija tekstova Slavice Lukić i Marina Deškovića pomogla je osvijestiti razloge zbog kojih vladajuća većina kroz tzv. Lex AP nastoji spriječiti curenje informacija iz istraga. Ujedno je potaknula oporbu i javnost na prosvjede protiv imenovanja Turudića na čelo DORH-a. Na kraju, riječ je o radu koji vjerno utjelovljuje ono što bi novinarski poziv u svojoj suštini trebao podrazumijevati – sustavno istraživanje i kritičko propitivanje nositelja moći, sve u službi javnog interesa. 

Slavicu Lukić i Marina Deškovića za nagradu su predložili Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, te Dušan Miljuš, predsjednik Ogranka HND-a u Jutarnjem listu.  

Mila Moralić 

Foto: N1

"Dimna zavjesa, to sam već vidjela, nećemo se dati zastrašiti", ključna je poruka glavne europske tužiteljice Laure Codruțe Kövesi, u ekskluzivnom intervjuu koji je u ožujku 2024. godine, usred afere "Geodezija", dala novinarki Mili Moralić, za televiziju N1. 

U jeku pokušaja premijera Andreja Plenkovića da ospori nadležnost EPPO-a u slučaju afere pronevjere novca namijenjenog protupotresnoj obnovi – čiji su se krakovi protezali sve do Ministarstva kulture i najbližih suradnika resorne ministrice Nine Obuljen Koržinek, Mila Moralić uporno je inzistirala na odgovorima. A kroz precizno pripremljena i odlučno postavljena pitanja dobila je odgovore u kojima je Kövesi otvoreno prozvala hrvatsku Vladu za nesuradnju, ometanje istraga i pritiske na pravosuđe.  

Intervju je odjeknuo u hrvatskoj i široj europskoj javnosti, a zbog istog je premijer Plenković toliko izgubio kontrolu da je kolegicu Moralić, odgovarajući na njezina pitanja o nadležnosti EPPO-a na press-konferenciji – izvrijeđao.   

Intervju s Kövesi samo je jedan od primjera na koji način Mila Moralić uporno i nepokolebljivo inzistira na odgovorima političara i drugih visokih dužnosnika. Osim što je svojim radom bitno utjecala na političke rasprave u superizbornoj 2024. godini, Moralić je dugogodišnjim djelovanjem na televiziji N1 kontinuirano pridonosila kvalitetnom i odgovornom novinarstvu. Kao urednica i voditeljica emisije "Točka na tjedan", uvela je inovativnu rubriku "TNT rješenje", koja analizira ključne društvene probleme i predlaže rješenja utemeljena na stručnim analizama. Na taj je način postavila temelje solutions journalisma u hrvatskoj televizijskoj praksi. 

Uza sve to, Mila Moralić je u svom novinarskom radu, koji odlikuju miran i staložen stil te informiranost i duboko poznavanje problematike, ustrajno propitkivala nositelje moći i podizala standarde političkog novinarstva.  

Milu Moralić za nagradu su predložile novinarke televizije N1 Nataša Božić Šarić i Ivana Dragičević.  

Ivan Pandžić 

Foto: Neva Žganec 

Ivan Pandžić u protekloj je godini objavio niz radova kojima se iznova potvrdio kao jedan od najrelevantnijih i najproduktivnijih istraživačkih novinara Hrvatskoj. U siječnju je otkrio aferu o HDZ-ovu državnom tajniku Ivi Milatiću, koji tulumari s investitorima kojima izdaje dozvole, pisao je i o sumnjivoj obnovi Mimare, ali i o drugim muljažama u poslijepotresnoj obnovi.  

Pandžić se bavio i bivšim ministrom Hrvojem Vojkovićem, koji je pao u istrazi europskih istražitelja zbog fantomskih tulipana, a Josipa Ostrogovića, šefa riječkog HDZ-a, raskrinkao je kao iznajmljivača stana koji je zatajio u imovinskoj kratici. Novinar 24 sata i Expressa pisao je i o zapošljavanju političkih podobnih u Studentskom centru u Zagrebu, a javnosti je otkrio i skandal sa Zagrebačkom plinarom i gubitkom opskrbe stanovnika glavnoga grada tim energentom.  

U istoj godini Pandžić je detaljno pisao i o investicijama Pavla Vujnovca u zemljišta na kojima se nalaze Konzumovi centri, ali i o sumnjivim nekretninama europarlamentarca Stephena Nikole Bartulice. U listopadu je pak razotkrio aferu u Hrvatskim šumama te u seriji tekstova raskrinkao čovjeka koji je – premda osuđen za ubojstvo u BiH, a u Hrvatskoj za utaju – od Šuma dobio milijunski posao skupljanja žirova.  

Njegovo istraživanje zahvatilo je i pukotine na stupovima Pelješkog mosta, manipulacije nagradnom igrom Porezne uprave, HDZ-ova tajnika koji je tvrdio da je stan kupio zaradom od "ulja i vina", kao i veliku aferu koja je rezultirala uhićenjem ministra zdravstva Vilija Beroša. Pred kraj godine Pandžić je otkrio i skandal s nabavom medicinske opreme, gdje je pet velikih bolnica na više natječaja kupovalo osam skupih mikroskopa i elektrokirurške uređaje od jednog dobavljača, koji je bio i jedini ponuditelj. Drugim riječima, Pandžić kroz svoj rad dosljedno demonstrira ono što istraživačko novinarstvo treba biti – precizno, hrabro i usmjereno na obranu javnog interesa.  

Ivana Pandžića za nagradu je predložio Ivan Buča, glavni urednik 24 sata. 

Hrvoje Šimičević 

Foto: Nikola Šolić

U 2024. godini novinar Novosti Hrvoje Šimičević posvetio se brojnim društveno-političkim tema te kroz njihovu detaljnu analizu i predan istraživački rad razotkrio niz afera u čijim su glavnim ulogama različiti akteri.  

U seriji tekstova posvećenih tzv. crnoj internacionali, Šimičević tako razotkriva mehanizme djelovanja globalne lobističke mreže, sastavljene od nekoliko stotina najmoćnijih ultrakonzervativnih organizacija i političkih pokreta, povezanih s američkom krajnjom desnicom i ruskim propagandistima. Njegovo istraživanje, temeljeno na tisućama e-mailova koji su procurili i suradnji s inozemnim medijima, detaljno dokumentira strategije i metode financiranja ove mreže, a u tekstovima "Istina o Agendi", "U mreži Agende" i "Otkrivena Agenda" Šimičević otkriva koji su sve hrvatski političari i aktivisti godinama bili članovi grupe Agenda Europa. U "srce tame" ove teme novinar Novosti uranja u tekstu "Mračne Yunque" u kojem otkriva kako je eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica postao čelnik globalne fundamentalističke mreže koju se povezuje s paravojnom organizacijom El Yunque, sektom koja je optuživana da je desetljećima psihofizički mučila maloljetnike. 

Druga serija istraživačkih tekstova bavi se daljnjim jačanjem historijskog revizionizma u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na odnos vlasti prema naslijeđu Jasenovca, dok je treća i najzapaženija serija Šimičevićevih radova usmjerena na aferu vezanu uz Dragana Primorca, bivšeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta i HDZ-ova kandidata za predsjednika, koji je nezakonito naručio radove i skupocjeni namještaj za Ministarstvo te tako (nekažnjeno) oštetio državni proračun za više milijuna eura.  

Uz temeljitu analizu sudskih spisa i drugih dokumenata koji čine okosnicu istraživačkog novinarstva, Hrvoje Šimičević se u 2024. godini ponovo dokazao kao novinar čiji je evidentni talent dosegao zrelost i visoku razinu posvećenosti, kao i profesionalnosti u svim novinarskim žanrovima. 

Hrvoja Šimičevića za nagradu je predložila Andrea Radak, glavna urednica Novosti. 

Izvor: HND