Ivana Dragičević

U godini u kojoj su se globalna zbivanja sve više usložnjavala, u hrvatskom medijskom prostoru sve su rjeđi glasovi koji se dubinski, analitički i kontekstualno bave svjetskim zbivanjima. Jedan od rijetkih takvih onaj je Ivane Dragičević, vanjskopolitičke kolumnistice i novinarke N1 televizije, koja je kroz seriju svojih kolumni "Global Fokus" iz tjedna u tjedan nudila ne samo put prema razumijevanju globalnih događaja i poremećaja, nego ih je povezivala sa širim društvenim, kulturnim i povijesnim analogijama te nam pružala potpuno inovativan pristup koji je zainteresirao šire čitateljstvo, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji.

Ivana Dragičević je u 2023. godini otišla još jedan korak ispred svih. Uoči globalne i hrvatske superizborne 2024. snimila je serijal "Glasači 2024.", koji u svojih šest epizoda otvara ključnu temu za budućnost Hrvatske i Europe – onu o mladima. Europa stari, javni se prostor radikalizira, big-tech širi svoj utjecaj do razmjera koji nisu mjerljivi starim kategorijama vrijednosti. Kakva će naša društva biti s niskom razinom povjerenja i niskom razinom participacije, pogotovo mladih čija budućnost je ona klimatske neutralnosti, isključivosti drugih i drugačijih, nereguliranog digitalnog prostora.

Serijalom "Glasači 2024" Dragičević je u prošloj godini pokazala kako je i anticipiranjem tema i njihovom obradom u kojoj je i autorica, često i snimateljica, montažerka te autorica svih sadržaja na društvenim mrežama, ispred svih i primjer svima.

Godinu 2023. obilježila je i novom knjigom "Nesigurni", koja se naslanja na njezin prvijenac "Nejednaki" iz 2018. Kritika ju je ocijenila kao jedno od rijetkih publicističkih djela u Hrvatskoj koja se hvataju ukoštac s gorućim problemima današnjice, a sama autorica kao self-help priručnik za čovječanstvo i humanizam u izazovnim vremenima u kojima živimo. Promocija knjige u zagrebačkoj Laubi prerasla je u prvorazredni društveni događaj koji je privukao veliku pažnju javnosti i brojne osobe iz političko-društvenog života u Hrvatskoj. 

Ivanu Dragičević za nagradu je predložilo uredništvo televizije N1.   

Dora Kršul

Zahvaljujući istraživanjima novinarke portala Telegram.hr Dore Kršul javnost je u 2023. doznala za nezapamćen niz skandala, kriminalnih radnji i repulzivnih moralnih posrnuća. U velikom finalu potkraj godine, zahvaljujući njezinim otkrićima, Ured europskog tužitelja uhitio je 29 osoba pod optužbama za ozbiljna kaznena djela.

Istraživački serijal o Geodetskom fakultetu tjednima je bio glavna tema u državi, zahvaljujući nepopustljivoj upornosti novinarke Kršul koja je u slojevima otkrivala malverzacije tadašnjeg dekana i njegovih najbližih suradnika. Nakon početnih otkrića kako su novcem iz europskih fondova kupili luksuzne automobile i jahtu, koju su na kraju iznajmljivali, pedantnim istraživanjem došla je i do sumnjivog posla Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture i medija.

Iako se Ministarstvo uporno oglušivalo na upite i molbe za dostavom dokumentacije, Kršul je nakon sedam mjeseci istraživanja objavila serijal temeljen na dokumentima i iskazima relevantnih aktera. Unatoč tome, ministrica kulture i medija u javnim istupima uporno grubo napada Doru Kršul, što je osudio HND, ugledna američka Koalicija za žene u novinarstvu te Europska federacija novinara, koja je od ministrice zatražila hitnu ispriku.

Serijal o malverzacijama vezanim uz Geodetski fakultet pritom je mali dio opusa koji je novinarka objavila. Tijekom ljeta bavila akademskom karijerom sada bivšeg ministra Marija Banožića i razotkrila da je njegov skandalozni rad prepisan iz knjiga profesora koji su potom taj plagijat ocijenili pozitivno.

Istraživala je i prevare na pripremama za maturu, razotkrivala fakultete koji godišnje upisuju tek nekoliko studenata, prokazivala naoko ugledne plagijatore znanstvenih radova. Zahvaljujući njoj studentima su vraćeni enormni iznosi školarina nakon što je raskrinkala osječki fakultet koji ih je ilegalno ubirao.

Tekstovi Dore Kršul savršen su obrazac istraživačkog pristupa temi. Kad nađe početnu nit, strpljivo, krajnje temeljito i odgovorno počinje rasplitati zamršeno klupko, što često vodi do razotkrivanja ozbiljnih anomalija s dalekosežnim posljedicama na društvo.

Doru Kršul za nagradu su predložili uredništvo portala Telegram.hr i Dragutin Hedl. 

Domagoj Novokmet

Domagoj Novokmet prvi je otvorio aferu "Plin za cent" i nastavio pratiti sve njezine krakove, koji do danas nisu u potpunosti rasvijetljeni. Pokazalo se da je HEP kupovao kompletnu plinsku proizvodnju Ine, a zatim je deklarirao kao višak i prepuštao po dramatično nižim cijenama drugim igračima. N1 je pokazao da je najveći dio tog plina preuzele kompanije Pavla Vujnovca iako se to na početku demantiralo.

Zbog afere je i Hrvatski sabor izvanredno zasjedao tijekom ljeta, kada su spomenuta otkrića i službeno potvrđena. Premijer Andrej Plenković mjesecima je poručivao da će on odlučiti kad će s javnošću podijeliti informacije o ovoj aferi, da bi onda u kopernikanskom obratu potkraj godine ustvrdio kako su svi odgovori dani još ljetos. U međuvremenu su smijenjeni gotovo svi akteri afere, ali nitko zbog štete koja je nastala u ovom slučaju, a koja iznosi najmanje 10 milijuna eura.

Osim za tim odgovorom, Novokmet i dalje traga za odgovorima na pitanja o poništenju 100 milijuna eura teškog natječaja za nabavu plina u HEP-u, koje je dobila Ina, i skupljem ugovoru koji je nakon toga potpisan s PPD-om, kao i za odgovorima na pitanja iz prve plinske afere u kojoj su glavni akteri Damir škugor i njegova majka Rada, trgovkinja pozamanterijom koja je pod nerazjašnjenim okolnostima preprodala dugove Dalekovoda i tako zaradila devet milijuna kuna. 

Afera "Plin za cent" mjesecima je bila politička tema broj jedan u kojoj je Domagoj Novokmet ustrajno tražio odgovore na ključna pitanja od javnog interesa. U više navrata temu su komentirali najmoćniji ljudi države, od premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je zbog ove afere sazvao izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora, preko vodećih političara do poduzetnika Vujnovca i smijenjenog predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića.  

Novokmet je još jednom pokazao da temama koje obrađuje pristupa detaljno, a u potrazi za odgovorima kirurški precizno secira sve detalje afera koje otvara. Njegovo umijeće prezentiranja informacija uživo i na terenu i u studiju je pitko, prijemčivo za gledatelje, što ga čini jednim od najboljih novinara i voditelja u hrvatskom televizijskom eteru.  

Domagoja Novokmeta za nagradu je predložilo uredništvo televizije N1.  

Hrvoje šimičević

Raskrinkavanje pedofilije u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj mnogi su označili kao najvažniju temu u 2023. i jednu od najvažnijih novinarskih priča u zadnjih 30-ak godina, a za nju je zaslužan Hrvoje šimičević. Ovaj sjajni novinar izvrsnim i društveno iznimno važnim serijalom istraživačkih tekstova – "Sveta omerta", "Zlostavljači u haljama", "Kad nadbiskupi utihnu", "Nadbiskup i njegove poluistine", "Na potezu je Vatikan" i "Klizno komuniciranje" – objavljenom u Novostima praktički je označio proces raskrinkavanja pedofilije u crkvenim redovima. Otkrivanje mučne priče o slučaju sotinskog svećenika Zlatka Rajčevca, koji je seksualno zlostavljao maloljetnice, i uloga nadbiskupa Đure Hranića, koji ga je štitio, potresla je javnost i natjerala Crkvu – na ispriku.

šimičević je jedan od rijetkih novinara u Hrvatskoj koji ne bježi i ne ustručava se ući u polemiku s glavnim likovima svojih priča i jedan od onih koji ne dopušta da se zaborave tamne strane novije hrvatske povijesti. To se najbolje vidi u tekstovima u kojima razotkriva pozadinu blagih nepravomoćnih kazni Branimiru Glavašu i drugima  za otmicu, mučenje i likvidaciju srpskih civila u Osijeku 1991. te blagonaklonost pravosudnog sustava koji je dopustio nepravomoćno osuđenom ratnom zločincu da i drugi put pobjegne u BiH.

šimičević nikoga ne štedi ni kad je riječ o sprezi vlasti i najmoćnijeg tajkuna Pavla Vujnovca u tekstu "Fortenovo pakovanje" ili o poljskim katoličkim ekstremistima u tekstu "Mržnja iz uvoza", koji mjesecima u Hrvatskoj vode huškačku kampanju protiv LGBT-zajednice, ili o hrvatskom "klečavcu" Draženu Ordulju i njegovu poljskom tutoru Dominiku Chmielewskom u tekstu "Marijini ratnici  podzemlja". Istražujući, pak, mučnu borbu odvjetnice Line Budak sa zdravstvenim sustavom ("Država narušenog zdravstva" i "Operirani od srama") dokazuje da je uvijek na strani slabijih. Moćnici u šimičevićevim tekstovima nikad neće dobiti oprost za sve loše što su napravili pojedincima ili društvu.

šimičevićevi su tekstovi društveno angažirani i vape za promjenama te ga potvrđuju kao beskompromisnog lovca na istinu.

Hrvoja šimičevića za nagradu su predložili Branko Mijić i Hrvoje Zovko.