Prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje u kolovozu 2017. godine bez posla je bilo 410 novinara – od čega 206, više od polovice, u Zagrebu - što je, doduše, manje u odnosu na prošlu godinu, ali je i dalje dramatično puno. Posebno s obzirom na činjenicu da je dobar dio novinara – kad im je isteklo pravo na naknadu – odustao od javljanja na Zavod smatrajući to gubljenjem vremena. Najveći broj prijavljenih ima kratko radno iskustvo ili ga uopće nema: čak 109 nezaposlenih radilo je do tri mjeseca, dok više od tri godine staža ima tek njih 36.

Četiri redakcije na Zavoda

Također, valja istaknuti da se na burzi kao novinari vode oni koji imaju završen odgovarajući fakultet, dakle oni kojima je novinarstvo zvanje, te oni koji su kao zanimanje naveli „novinar/novinarka“ s obzirom na prethodno radno iskustvo, bez obzira na stupanj ili smjer obrazovanja.

Najveći broj nezaposlenih novinara na Zavodu je registriran 2014. godine kada ih je bilo 758. Do kolovoza ove godine u evidenciju nezaposlenih ušlo je njih 370, a izišlo 527.

O kakvoj brojci se radi najbolje ilustrira podatak da bi se sa postojećih 410 nezaposlenih mogle popuniti četiri redakcije Hine, jedine nacionalne novinske agencije.

Međutim, brucoši ne odustaju nadajući se da će i na ovako uskom tržištu rada pronaći svoje mjesto pod suncem. Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti studij novinarstva trenutno pohađa njih 717, od čega 375 preddiplomski i 342 diplomski. Samo ove godine taj će studij upisati dodatnih 120 novih studenata s hrvatskim državljanstvom plus pet stranih. Zanimljivo je da u ljetnom roku ipak nisu upisani svi predviđeni, tako da je ostalo mjesta za još sedam redovnih i svih pet stranih studenata.

Upisne kvote na Fakultetu političkih znanosti značajno su smanjene 2009. godine, kada je taj Fakultet, kao jedini na Sveučilištu u Zagrebu, vlastitom odlukom predložio značajno smanjivanje. Tako je broj studenata na politologiji srezan sa 185 na 120, a na novinarstvu sa čak 210 na 120.

Skupe školarine

S Fakulteta poručuju budućim studentima da će tijekom „prve tri godine student/ica novinarstva usvajati sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u redakcijama različitih medija, u javnoj komunikaciji te svim službama koje zahtijevaju stručnjake na području politike, medija ili odnosa s javnošću. Nakon završetka studija moguće je zapošljavanje u redakcijama različitih medija kao urednici, novinari, fotoreporteri, redaktori, u službama informiranja, službama odnosa s javnošću, u organizaciji državne uprave ili u različitim tvrtkama kao glasnogovornici i slično.“ Cilj je da se studenti upoznaju s osnovama radija, televizije, pisanja za novine i odnosa s javnošću, a osim općenitog uvoda u novinarstvo, preddiplomska nastava studentima pruža i odabir dva od pet specijaliziranih smjerova na 3. godini: Tisak, Radio, Televizija, Odnosi s javnošću i Novi mediji, koji nisu u obliku praktične nastave već teorijska nadogradnja temeljnih novinarskih predmeta.

Na Sveučilištu Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica, za predstojeću akademsku godinu objavili su natječaj za upis 21 redovnog studenta novinarstva i 41 izvanrednog te još 10 izvanrednih koji su četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završili do 2010. godine. Na jesenskom roku ostalo je još mjesta za buduće izvanredne studente - za njih 38 plus dvoje koji su srednju prošli bez mature. Sveučilište Sjever naplaćuje školarine u iznosu od 5500,00 kuna za dodiplomski te 7370,00 kuna za diplomski studij. Tvrde da je riječ o financijski najpovoljnijim diplomskim sveučilišnim studijima u Hrvatskoj čija se nastava na većini diplomskih studija organizira kroz tri dana tjedno (od četvrtka do subote). Javnosti poznatija imena profesora koji predaju na Sjeveru tu su Sead Alić, Boris Beck, Ivona Čulo, Tamara Kunić, Dražen Rajković, Željko Krušelj, Goran Vojković…

Stipendije za studente

VERN, od jeseni 11. sveučilište u Hrvatskoj (osam javnih i tri privatna), nastalo je iz dosadašnjeg Veleučilišta VERN. Za ovu godinu predviđen je upis 23 studenta novinarstva. Osim onih koji će studirati uz potporu, VERN nudi i stipendije za plaćanje studija u iznosu od 22 do 29 tisuća kuna godišnje školarine. „Kroz tri godine sustavno se proučava suvremena medijska praksa, povijest i razvoj medija, medijske politike i regulative, političke, ekonomske i društvene uloge medija. Studenti će tijekom studija razviti kulturu i etiku medijskog komuniciranja, detaljno se upoznati s istraživačkim novinarstvom, saznati koji su izvori informiranja, kako se uređuju mediji te kako se medijima upravlja. Studij razvija i neophodno medijsko opismenjivanje na hrvatskom i na engleskom jeziku“, ističu s VERN-a na kojem studente podučavaju poznata imena poput Hrvoja Klasića, Žarka Puhovskog, Stjepana Malovića, Ružice Cigler, Dražena Klarića, Dražena Herljavića…

Na Sveučilištu u Dubrovniku studenti pohađaju studij Mediji i kultura društva, na kojem, između ostalih, predaju Pero Mladini, Inoslav Bešker i Ivan Tanta. Najavljen je upis 45 studenata. školarina iznosi 4300 kuna. Objavljena je rang lista iz ljetnog roka za studente starije od 24 godine na kojoj je petero upisanih.

Uz ove studije postoji još velik broj sličnih koji su prvenstveno orijentirani na odnose s javnošću poput Edward Bernays – visoke škole za komunikacijski menadžment koja nudi 35 mjesta za studij komunikacijskog menadžera koji koštaju 24,5 tisuća kuna. Tu je i Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb s 45 mjesta za komunikologe, pa 59 koliko ih, što za jednopredmetne, što za dvopredmetne, nude Hrvatski studiji, pa odnosi s javnošću (10) i studij medija (38) na već spomenutom VERN-u.

Da ne bude zabune, na većini tih fakulteta možete studirati i uz državnu potporu. Navedene cijene školarine su okvirne (s web stranica fakulteta) i uglavnom ovise o uspjehu.

-------------------------------------------------------------------------------------------

Mali broj radnih mjesta

Kako bilo da bilo, lakše je upisati i završiti nego naći posao. U trenutku pisanja teksta na Zavodu za zapošljavanje nudilo se tek nekoliko radnih mjesta: voditelj/ca na Radiju Vrbovcu, CH-aviation services za novinara-stručnjaka za zračni promet, Ministarstvo obrane za stručnjake za društvene mreže, te portal Srednja.hr koji traži troje novinara na određeno. što se tiče stručnog osposobljavanja, Državna uprava za zaštitu i spašavanje traži ljude za rad na društvenim mrežama, Sjever-sjeverozapad Zaprešić traži novinare, a Hina za tajnika/cu deska.