Barem je to logika koja je u osnovi niza sporazuma između francuskih izdavača vijesti i sindikata, koji izravno preraspodjeljuju prihode od ugovora o licenciranju umjetne inteligencije novinarima. Ovi sporazumi jamče kako će, ako tvrtke za umjetnu inteligenciju koriste priče novinara, izravno sudjelovati u zaradi izdavača.
U nekim slučajevima, sporazumi svake godine stavljaju fiksni iznos od nekoliko stotina eura u džepove zaposlenika redakcije. U drugim medijima novinari dijele postotni udio.
Le Monde, jedne od najvećih francuskih novina, potpisale su u lipnju 2024. ugovor s nekoliko sindikata kojim se osigurava preraspodjelu četvrtine prihoda od licenciranja umjetne inteligencije, bez ograničenja.
Važna srodna prava
Ugovori o licenciranju između francuskih izdavača vijesti i tvrtki za umjetnu inteligenciju obično spadaju pod skup zakona koji se naziva srodna prava, koja poznaje i naš zakon.
To su prava intelektualnog vlasništva različita od autorskih prava, iako njihove definicije ponekad mogu biti nejasne. U prošlosti se koncept srodnih prava koristio u Francuskoj kako bi se osigurala pravedna naknada za producente glazbenih ploča i radijske i televizijske emitere.
Taj je pojam 2019. dobio novo značenje za izdavače vijesti, kao pravno opravdanje za traženje naknade od tražilica i platformi društvenih medija. Te je godine Europska unija donijela direktivu s ciljem održavanja “dobro funkcionirajućeg tržišta autorskih prava” u digitalnom dobu i vratiti barem dio od tri milijarde eura prohoda, koliko je izdavačka industrija izgubila u Europi u zadnjih 20 godina.
Direktiva je dijelom poticala zemlje članice na osiguravanje kontrole izdavačima vijesti nad time kako velike tehnološke tvrtke poput Googlea i Facebooka koriste isječke njihovih članaka i drugi novinarski sadržaj.
Francuska je bila prva članica Unije koja je odgovorila na direktivu. U roku od nekoliko mjeseci, zakonodavci su izmijenili zakon o intelektualnom vlasništvu te zemlje i kodificirali susjedna prava za izdavače vijesti. Zakon je široko davao izdavačima pravo na naknadu od digitalnih platformi, posebno ako su platforme ostvarivale prihod od oglašavanja od svog sadržaja.
Slomljen otpor tehno divova
Tehnološke tvrtke su se opirale zakonu. Francuski regulator 2021. Google s 500 milijuna eura zbog neuspjeha u pregovorima o srodnim pravima.
Međutim, s vremenom su uspješno okončani pojedni pregovori. APIG je 2021. potpisao ugovor o susjednim pravima s Googleom i uspješno ga ponovno ispregovarao ranije ove godine. Ugovor je sklopljen u ime više od 100 izdavača vijesti u Francuskoj (ne uključujući Le Monde, koji se odlučio samostalno pregovarati).
Kako su se ovi ugovori učvršćivali, jedan pododjeljak francuskog amandmana o intelektualnom vlasništvu iz 2019. postajao je sve važniji.
Zakon navodi kako profesionalni novinari čiji rad objavljuju novinske kuće imaju pravo na “primjeren i pošten” udio prihoda ostvarenih od ugovora o susjednim pravima.
Zakon također kaže da novinari trebaju dobiti “potpune informacije” o tome kako se njihov udio izračunava barem jednom godišnje.
Ne precizira koliko novca novinari trebaju primiti, ostavljajući to pregovorima izdavača sa sindikatima.
Tijekom 2022. novinska agencija Agence France-Presse (AFP) postala je prvi veliki izdavač vijesti koji je potpisao sporazum o preraspodjeli prihoda od susjednih prava sa svojim novinarima.
Sporazum s tri najveća sindikata jamčio je kako će svaki novinar kojeg zastupa primati fiksnu isplatu od 275 eura godišnje. Ove su se isplate trebale vršiti povrh plaća zaposlenika u redakciji.
Početna serija sporazuma sa sindikatima, uključujući i AFP-ov, pokrivala je samo prihode ostvarene od ugovora s platformama društvenih medija i tražilicama.
Isti standard i za umjetnu inteligenciju
No, kako su se 2024. u Francuskoj počeli pojavljivati ugovori o licenciranju umjetne inteligencije – počevši od onog između Le Mondea i OpenAI-a – neki su sindikati tvrdili da bi se trebali pridržavati istih standarda.
U lipnju 2024. Le Monde je potpisao sporazum o preraspodjeli prihoda s tri velika sindikata koji je pokrivao njegove ugovore o licenciranju umjetne inteligencije s OpenAI-jem, kao i općenitije ugovore o licenciranju iz 2019. s Facebookom, Googleom i Microsoftom. Sporazum preraspodjeljuje 25 posto prihoda koje Le Monde ostvari od ovih ugovora svojim sindikalno organiziranim novinarima, bez ograničenja. (Ostatak zarade ulaže se u poslovanje novina.)
Sami postoci ne diktiraju koliko će novca završiti na bankovnim računima novinara. U nekim slučajevima, ugovori o srodnim pravima s platformama iznosili su milijune eura, ali ti su ugovori uključivali zaostale isplate do četiri godine.
Ponovni pregovori o sličnim uvjetima mogli bi donijeti samo nekoliko stotina tisuća eura. Ponekad je osnovni broj korišten za izračun preraspodjele također isključivao prihode od Google News Showcasea ili Facebook Newsa, što je dodatno smanjilo udio.
Postoje strahovanja kako bi prihodi koje novinari ostvaruju putem srodnih prava mogli biti odbijeni od njihovih budućih plaća jer se smatra kako bi inače bili plaćeni tri puta za isti posao.
Izvor: dznap.hr.