Ovaj alat za monitoring pratit će napredak država članica Europske unije i Savjeta Europe, uključujući Kosovo, u provedbi EU Anti-SLAPP direktive, kao i i Preporuka Savjeta Europe o SLAPP tužbama, sa ciljem da podrži razvoj snažne zaštite od SLAPP tužbi. Vlade i nacionalne institucije moraju odrediti zakonodavne pristupe za implementaciju ovih instrumenata, bilo kroz nove zakone, izmjene postojećeg zakonodavstva ili uključivanje posebnih odredbi u postojeće pravne okvire. Monitor će osigurati da se svi takvi razvojni procesi precizno prate i javno izvještavaju.
Proces monitoringa i prikupljanja podataka o provedbi vodit će ECPMF, članica CASE-a, i mreža nacionalnih pravnih stručnjaka. Uz to, vlade i nacionalne institucije se pozivaju da doprinesu informacijama o svojim naporima u primjeni anti-SLAPP standarda, podržavajući transparentnost i odgovornost u tom procesu.
Kako bi se javnosti pomoglo da prati napredak svake zemlje, Monitor koristi jasan sistem kategorizacije koji odražava status implementacije i provedbe. Ove kategorije uključuju: “Nema informacija”, “Nije započeto”, “Započeto”, “Odloženo”, “Djelimično provedeno” i “Provedeno”.
Europski Anti-SLAPP monitor vodi ECPMF, a inspiriran je EU monitorom za uzbunjivanje (EU Whistleblowing Monitor), koji je razvila Mreža za međunarodno uzbunjivanje (Whistleblowing International Network). To je ključni alat za podršku civilnom društvu, novinarima, pravnim stručnjacima i donositeljima odluka u zaštiti učešća javnosti i slobode izražavanja širom Evrope. Monitor će detaljnije biti predstavljen na onlline vebinaru koji organiziraju CASE i ECPMF tijekom jeseni 2025. godine.
Trenutno je Hrvatska u statusu “Započeto” uz informaciju da je Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije u siječnju 2025. osnovanlo radnu skupinu za izradu predloženog zakona, a u njoj je zastupljeno i Hrvatsko novinarsko društvo (HND). Radna skupina započela je rasprave i utvrdila nekoliko otvorenih pitanja koja je potrebno riješiti u zakonodavnom prijedlogu, uključujući:
– Definiranje tko se kvalificira kao angažiran u javnim aktivnostima u javnom interesu.
– Uvođenje mehanizama za prijevremeno odbacivanje očito neutemeljenih tužbi, što zahtijeva jasnije kriterije u hrvatskom Zakonu o parničnom postupku za definiranje „zlouporabe procesnih ovlasti“.
– Poboljšanje prikupljanja podataka i transparentnosti sudova, posebno u pogledu javne dostupnosti sudskih odluka.
– Definiranje tko se kvalificira kao angažiran u javnim aktivnostima u javnom interesu.
Prema trenutnim raspravama unutar vladine radne skupine, direktiva će se primjenjivati i na domaće SLAPP slučajeve. Izvor za informacije o Hrvatskoj je Izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj za 2025.
Više informacija o monitoru možete pronaći ovdje.
Izvor: snh.hr.
.