Urednici i novinari su nam otkrili koriste li GenAI u svom radu i na kojim poslovima, imaju li definirane smjernice i mentore, zanimao nas je njihov stav o potrebi označavanja sadržaja generiranog ili modificiranog s pomoću AI-a, iznijeli su mišljenje o pitanju autorskih prava, etičnosti, dijeljenju svojih radova...

Kontaktirali smo djelatnike nacionalnih, regionalnih i lokalnih medija, a vrlo je važno napomenuti da su nam opisali stanje u prvom kvartalu 2025. godine, možda bi za par mjeseci ponudili neke druge odgovore.

Saša Mladenović, profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, čest predavač na teme iz područja umjetne inteligencije, uvodno je ukratko objasnio da GenAI predstavlja vrstu tehnologije koja može proizvoditi različite vrste sadržaja poput slike, teksta, zvukova ili videa te da se koristi postojećim sadržajem iz kojeg algoritmima i matematičkom analizom izvlači pravila, obrasce, za generiranje novog sadržaja.

GenAi alati integrirani u novinarsku praksu 

- Novinarstvo se danas mijenja, a alati temeljeni na GenAI poput ChatGPT-a i Perplexityja već su duboko integrirani u novinarsku praksu. Kada se očekuju članci koji prate događanja u gotovo realnom vremenu, logično je ovakve alate koristi u zadacima poput automatskog prikupljanja informacija, generiranja prvih, radnih nacrta članaka, transkripciju intervjua, pretragu arhiva i brzu analizu velikih količina podataka. Naravno, GenAI će se pri tom koristiti za oblikovanje teksta dok će se Perplexity koristiti za pretragu i agregiranje informacija uz postojanje referenci. Primjerice, Associated Press ili Reuters, alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji koriste se za automatizaciju izvještavanja o financijskim rezultatima, sportskim događajima i lokalnim izborima, što omogućuje povećanje obujma izvještavanja bez povećanja broja zaposlenih.

Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mijenjaju novinarski posao preuzimajući rutinske i repetitivne zadaće što bi novinarima trebalo ostaviti više prostora za kreativnost, analizu i autentično izvještavanje. Ne treba, međutim, zanemariti niti ulogu novinara koji se sada nalazi u situaciji u kojoj je i dalje odgovoran za objavljeni sadržaj. Nužno je zadržati čovjeka u petlji, princip poznat pod nazivom 'Human in the loop', kada koristimo tehnike poput GenAI. Novinar aktivno nadzire, provjerava i uređuje AI-generirani sadržaj, osiguravajući točnost, etičnost i kontekstualnu relevantnost prije objave.

Očito je kako se posao novinara uvođenjem novih alata mijenja te je nužno uložiti u dodatno obrazovanje – rekao je Mladenović,  naglasivši da ne treba  relativizirati i pojednostavljivati ulogu i posao novinara.  

Čovjek i stroj  

Pitali smo stručnjaka može li AI replicirati autentičan novinarski stil i glas, odnosno koliko je uspješan u tome.

- Pitanje se u biti svodi na to što je čovjek, a što stroj? Možemo li stvoriti digitalnu inačicu sebe te time stvoriti nekoga tko će nas zastupati na način koji će sugovornicima onemogućiti razlikovati našu kopiju od nas samih. Odgovor na ovo pitanje pokušava dati Turingov test, igra imitacije, o kojem se puno govori, ali ga se dosta često i zlorabi.

Alati temeljeni na generativnoj umjetnoj inteligenciji poput ChatGPT-a mogu vrlo uspješno imitirati površinske karakteristike novinarskog stila. Temeljem tekstova koje je živi novinar pisao, sustav može uočiti obrasce koje novinar koristi, te za novi tekst koji generira može koristiti odgovarajuću sintaksu, retoričke figure te uključiti subjektivne markere, poput izražavanja mišljenja ili emocija o nekim temama. Ipak, ako se odmaknemo od površinske sličnosti, može se uočiti kako u tekstovima koje je izradila umjetna inteligencija nedostaje 'duše'. Pažljivim čitanjem može se uočiti kako takvim tekstovima nedostaje širi kontekst i situacijska prikladnost te okvir koji čine suptilne društvene i institucionalne prilike koje su ključne za kvalitetno novinarstvo – odgovorio nam je Mladenović.

S pomoću GenAI-ja već danas se može generirati vijesti iz strukturiranih podataka (npr. sportski rezultati, financijska izvješća) te predlagati teme na temelju analize trendova, a neki su u ovoj praksi otišli i dalje, pa nam profesor Mladenović navodi primjer talijanskog lista 'Il Foglio' koji je u ožujku ove godine pokrenuo eksperiment u kojem novinari postavljaju niz pitanja temeljem kojih GenAI kreira sadržaj za objavu. 'Il Foglio' je tako postao prvi dnevni list na svijetu u kojem je cijela produkcija, od pisanja članaka i naslova do uredničkih komentara, povjerena isključivo generativnoj umjetnoj inteligenciji. Iskustvo ovog eksperimenta izaziva brojna pitanja o ulozi novinara, kreativnosti i granicama GenAI-a, a praksa će se nastaviti kao mjesečni eksperiment, uz planiranu analizu utjecaja na rad redakcije i novinarsku profesiju.

Urednici i novinari nezamjenjivi  

- Utjecaj na teme i način obrade pitanja ipak je ostavljen novinarima koji kroz postavljanje pitanja zadaju okvir unutar kojeg se sadržaj generira na određeni način. Potvrđuje se kako GenAI ostaje ipak samo alat koji pomaže, ali ne zamjenjuje urednike i novinare u ključnim odlukama i kreiranju originalnog sadržaja, već im omogućuje učinkovitije istražiti alternative i obraditi brojne izvore podataka – zaključio je Mladenović.

Splitski profesor nam je istaknuo Europski akt o umjetnoj inteligenciji, koji je stupio na snagu u kolovozu 2024. godine i jasno definira kako je u svrhu transparentnosti nužno označiti sadržaj koji je kreiran pomoću umjetne inteligencije. Ova mjera postaje obvezujuća za sve tvrtke i sustave koji generiraju sadržaj pomoću umjetne inteligencije 2. kolovoza 2026. godine. U slučaju nepoštivanja, predviđene su značajne kazne koje iznose do 15 milijuna eura ili 3% prihoda u prethodnoj godini, po principu primjene većeg iznosa. Iz navedenog je jasno kako je prepoznat problem sve češće pojave lažnih vijesti i sadržaja u javnom prostoru informiranja te istovremeno sve jednostavnija uporaba sofisticiranih alata za njihovu izradu.

 Stručnjaka smo pitali i 'kažnjava' li Google sadržaj kreiran od strane AI alata, odnosno daje li kod pozicioniranja na globalno najjačoj tražilici prednost člancima napisanim bez pomoći ChatGPT-a i sličnih inačica. Teza o Googleovom algoritmu koji će degradirati portale koji koriste GenAI content prilično je raširena među novinarima.
 - Googleova službena politika ne kažnjava automatski sadržaj kreiran pomoću GenAI-a, već u fokus stavlja njegovu kvalitetu i korisnost. Googleov algoritam vrednuje originalnost, stručnost, autoritet i pouzdanost sadržaja, (tzv. E-E-A-T: Experience, Expertise, Authoritativeness, Trustworthiness). Ako je sadržaj površan, netočan ili ne donosi novu vrijednost, algoritam će ga lošije rangirati, bez razlike je li sadržaj generirao čovjek ili stroj. Google također koristi vlastite alate temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi prepoznao i filtrirao neželjeni ili manipulativan sadržaja, opet bez obzira na način nastanka sadržaja. Mogu se poslužiti kineskom poslovicom: 'Nije važno je li mačka crna ili bijela dok god lovi miševe'. Ukratko, nije presudno tko je napisao tekst, već kakav je sadržaj. Ovo je jasna i razumna politika tvrtke koja se bori za očuvanje postojećih i pridobivanje novih korisnika. Mogu zaključiti kako nije utemeljena tvrdnja da Google automatski kažnjava sadržaj generiran pomoću sustava umjetne inteligencije – naveo je stručnjak.

 Kao zaključak na ovu temu je rekao: - Generativna umjetna inteligencija već je značajno promijenila novinarstvo, ali ključne vrijednosti struke kao što su etika, odgovornost, kreativnost i kontekst i dalje ostaju u ljudskim rukama. AI je moćan alat, ali ne i zamjena za novinara.Transparentnost, odgovoran pristup i stalna edukacija ključni su za uspješnu integraciju AI-a ne samo u novinarstvo već i u društvo u cjelini.

Različite platforme za rad 

Marin Katušić, direktor razvoja sadržaja portala Index i član Izvršnog odbora Hrvatske udruga digitalnih izdavača (HUDI), rekao nam je da se u radu služe s desetak različitih platformi - ChatGPT, Perplexity, Claude, DeepSeek, Grok…  Ovi alati novinarima pomažu u istraživanju, pisanju članaka, predlaganju naslova, prevođenju, sažimanju opširnih tekstova, pripremi za objavu na društvenim mrežama, provjeru pravopisa, ali i predlaganju tema i pitanja za intervjue.

Na Indexu, naveo je, korištenje AI-a se očekuje od svih zaposlenih. Nemaju ljude zadužene za uvođenje ovih alata ili obučavanje redakcije, a ne vide potrebu ni za sudjelovanjem na posebno organiziranim edukacijama.

- Kod nas je learning by doing princip rada. Svi koriste alate, na tjednoj bazi se dijele najbolje prakse i novi praktični načini upotrebe alata – otkrio nam je Katušić, dodavši da imaju neformalne tehničke smjernice za korištenje osnovnih alata, ali nemaju nikakav službeni interni dokument.

Na pitanje imaju li plan integriranja ove tehnologije u svakodnevni novinarski rad, odgovorio je sljedeće:

 - Nemamo jasno definiran plan ni timeline. Ne mislimo da to ima smisla jer se alati razvijaju prebrzo. Kad izađe nešto novo, testiramo i evaluiramo ima li smisla uvoditi ga u svakodnevni rad redakcije.

 Što se tiče posebnog isticanja sadržaja generiranog ili modificiranog s pomoću AI-a, Katušić drži da je to potrebno samo u slučaju kada nije prošao kontrolu urednika, odnosno kada bi se AI generirani tekst objavljivao u integralnoj verziji bez provjere i mehanizama kontrole.

- Kada je urednik/novinar uz pomoć AI-a napisao tekst i provjerio informacije, u tom slučaju ne mislimo da treba biti posebno istaknuto da je tekst napisan ili modificiran uz pomoć AI-a – odgovorio je Katušić, a AI drži 'neutralnim alatom koji pomaže, ubrzava ili poboljšava rad novinara'.

Dario Markas, glavni urednik elektroničke publikacije Večernjeg lista, rekao nam je da u redakciji koriste ChatGPT i Grok te ponešto DeepSeek, a on osobno i Perplexity. Pomažu im u istraživanju, pisanju članaka i predlaganju naslova, prevođenju, sažimanju opširnih tekstova, pripremi za objave na društvenim mrežama, provjeru pravopisa, predlaganju tema i pitanja za intervjue, dakle u svemu što smo im u upitniku naveli kao potencijalne mogućnosti. Ova tehnologija im je već integrirana u redakciji rad, no nemaju definirane smjernice u formi nekog dokumenta, kao ni funkciju mentora.

- Moj zamjenik Danijel Lijović i ja vjerojatno osjećamo najveću odgovornost da pratimo konkurenciju i što se radi s tim alatima, pa kao glavni urednik i zamjenik trenutačno figuriramo vjerojatno i kao mentori – iznio nam je Markas, dodavši da će vjerojatno sudjelovati na edukacijama.

Bez posebnog označavanja 

Markas smatra da nema potrebe za posebnim označavanjem ovako modeliranog sadržaja zato što čovjek upravlja tim procesom i zaslužan je za završni oblik tog rada, a odgovoran je i za provjeru činjenica i izvora, kao i odgovara li naslov tom mediju.

 - Isto kao što ne potpisujemo Google, Hašek, Google News, Photoshop i ostale alate koje smo koristili dosad. Ovi AI alati samo sve ubrzavaju i stavljaju u jedan paket – mišljenja je glavni urednik Večernjakovog portala.

Novinar tportala Damir Petranović podijelio je s nama svoja iskustva s modernim alatima koji mijenjaju novinarstvo.

- Redakcija je tek nedavno ugovorila probni, testni period korištenja Perplexityja, tako da smjernice i mentori još uvijek ne postoje, ali su svi novinari bili na početnom upoznavanju s aplikacijom i njenim mogućnostima.

 Povremeno koristi ChatGPT, ali samo kao eventualni pomoćni alat za posao koji bi mu oduzeo puno vremena ako bi ga obavljao 'pješke'.

 - To se uglavnom odnosi na sažimanje dokumenata (prije svega sudskih presuda), ali samo kao pripremu za njihovo čitanje. Dosad mi se, naime, GPT nije pokazao dovoljno pouzdan i zato se svejedno odlučujem osobno iščitati dokument, za svaki slučaj – rekao nam je Petranović, te zaključio:

 - Općeniti dojam jest da je sve to skupa još uvijek nedovoljno razvijeno i nedovoljno kompleksno, tako da bi se moralo potrošiti dosta vremena za 'naučiti' aplikaciju što redakciji treba i kako da dođe do toga. Na sastanku su zatražili da se napiše jedan tekst 'u stilu Damira Petranovića' pa su se valjali po podu kad su čitali.

Portal Šibenik.in služi se AI alatima u istraživanju, korisni su im za pisanje članaka i predlaganje naslova, prevođenje, sažimanje opširnih tekstova i pripremi za objave na društvenim mrežama, a planiraju integrirati ovu tehnologiju u svakodnevni rad. Kako nam je otkrio vlasnik tog portala Zoran Diklić, redakcija nema mentore, edukacija se vrši preko online tutoriala. Novinarka Zadarskog lista Doris Babić, pak, koristi ChatGPT kao što je prije koristila Google, a rekla nam je da njen medij nije organizirao mentore i edukacije a ovu temu, niti ima informaciju o integriranju ove tehnologije u novinarsku proizvodnju. Jednake odgovore dobili smo iz Novog lista i Glasa Istre, koji sa Zadarskim listom čine isti medijski koncern (Media Solutions).

Poštovati pravila  

Doris Babić smatra da sadržaj generiran ili modificira s pomoću AI-a ne treba biti posebno istaknut dok god novinar/urednik dodatno provjerava sve navedene informacije i tekst oblikuje svojim stilom pisanja, prilagođava ga svojim čitateljima i njihovim načinima razumijevanja. Međutim, dodaje, ako je tekst napisan uz AI, bez dodatnih provjera, onda bi bilo nužno to istaknuti kako bi čitatelj pristupio s određenom doze opreza. Naglasila je i da ne smatra etičkim problemom korištenje ovih alata ako se dosljedno poštuju pravila struke.

Moj portal, lokalni medij iz Daruvara, pokrenuli su Dijana i Nikica Puhalo nakon odlaska iz Jutarnjeg lista. S nama je na ovu temu razgovarao Nikica, koji obnaša funkciju izvršnog urednika, a otkrio nam je da ChatGPT koriste pri pisanju najava, skupljanje informacija, kao pomoć pri tumačenju određenih zakona...

 - Uskoro bismo u redakcijski sustav trebali imati integriranu umjetnu inteligenciju koja bi pomagala pri lekturi, predlagala opremu (naslov, podnaslov), kreirala ilustrativne fotografije itd. – kazao je Puhalo, dodavši da nemaju mentore i da sve što ih zanima saznaju preko YouTube kanala ili prijatelja koji se razumiju u problematiku.

Smatra da se tekstovi kojima je pri formiranju 'dao ruke' AI ne trebaju posebno istaknuti, ali ako se objavljuju u integralnom obliku – onda bi bilo korisno to navesti.

Bez definiranih smjernica  

Radio Sunce za popunjavanje etera rijetko rabi umjetnu inteligenciju, pa im stoga ne trebaju smjernice, mentori i edukacije.

 - Koristimo povremeno ChatGPT za strukturiranje radijskih emisija, odnosno za predlaganje pitanja u emisiji. Primjerice, uputimo ga u temu emisije i zatražimo da nam strukturira pitanja koja bi bila razumljiva, informativna i edukativna za slušatelje. U tom smislu, ponudi solidna rješenja – rekao nam je Tonći Jukić, glavni urednik neprofitne radijske postaje sa sjedištem u Splitu, čiji je nakladnik Županijska liga protiv raka - Split.

Dalmatinski portal koristi ChatGPT za pisanje tekstova i sažimanje transkripata, predlaganje naslova i inicijalno informiranje o određenoj temi. Ostale GenAI alate tek istražuju.

- Nemamo definirane smjernice niti smo pohađali edukacije, a računamo da će ova tehnologija u nekoj mjeri kroz par godina biti integrirana u rad svake redakcije, pa tako i naše. Naša pozicija na medijskom tržištu nije takva da predvodimo promjene nego da na vrijeme uskočimo u vlak koji ide u pravom smjeru – rekla je glavna urednica Ines Brajević.

Telegramov nagrađivani istraživački novinar Denis Mahmutović, osnivač portala Šibenik.in Zoran Diklić, urednica rubrike Mozaik Novog lista Ivana Kocijan, glavni urednik Radio Sunca Tonći Jukić i novinar tportala Damir Petranović smatraju da bi medijski sadržaj generiran ili modificiran AI alatima trebalo označavati.

 - Apsolutno smatram da bi sadržaj morao biti posebno označen, nema spora. Iskusniji (i pismeniji) čitatelji već danas će vrlo lako prepoznati AI generiran sadržaj, kao što su dosad lako prepoznavali tekstove koji su samo 'provučeni' kroz Google Translate, ali nedeklariranje takvih sadržaja po meni će samo srozati i ionako slabašnu čitalačku pismenost, i povjerenje u medije uopće – mišljenja je Petranović.

Član uredništva Glasa Istre Mladen Radić dovoljnim smatra navesti izvor (npr. BBC, Wikipedia i sl.) kao što im je i sada praksa, bez potrebe dodatnog isticanja zasluga za kreiranje teksta. Glavna urednica Dalmatinskog portala Ines Brajević dijeli mišljenje sugovornika iz Večernjeg lista i Indexa, dakle ne smatra nužnim posebno markiranje AI generiranog sadržaja dok god je odgovornost na novinaru.

Etički problemi  

Korištenje generativne umjetne inteligencije u novinarstvu predstavlja etički problem samo sugovornici iz Novog lista Ivani Kocijan i Telegramovom Denisu Mahmutoviću u određenim novinarskim formama. Primjerice, kod komentara ili istraživačkih tekstova.

- Smatram da, s obzirom na to da ChatGPT koristi informacije iz svih izvora koje ponekad nisu činjenično utemeljene, te informacije gube na vjerodostojnosti – upozorio je Mahmutović, koji preferira 'old school' novinarstvo i uopće ne koristi alate o kojima govorimo u ovom tekstu. Identičan je slučaj i s njegovom kolegicom iz Novog lista.

Prebacujemo se na radio valove... - Ne smatramo etičkim problemom korištenje platformi AI dok god se koristi kao alat i pomoć u radu, uz istaknutu napomenu o AI. Potencijalne etičke probleme vidimo u mogućnostima korištenja AI u zavaravajućim objavama, kreiranju lažnih vijesti i sličnom – stava je Tonći Jukić.

Damir Petranović  ima sljedeće viđenje: - U ovakvom obliku zasad, a pogotovo ako je deklarirano, ne smatram etički spornim korištenje takvog sadržaja. Više smatram da je besmisleno i beskorisno.

Tehnološki razvoj nemoguće zaustaviti  

Kako Hrvatsko novinarsko društvo gleda na korištenje AI alata u poslu? Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko drži da je tehnološki razvoj nemoguće zaustaviti i stoga bi svako protivljenje bilo promašeno.

- Umjetna inteligencija koristan je alat, odnosno opasan, ovisno o tome tko ga i kako koristi. HND-ov Zbor znanstvenih novinara lani je održao tribinu o umjetnoj inteligenciji u novinarstvu uoči koje smo članovi poslali kratki upitnik o tome koliko i kako koriste umjetnu inteligenciju. Rezultati su pokazali da većina članova HND-a koji su sudjelovali ne koristi umjetnu inteligenciju, a oni koji ih koriste uglavnom im služe za prijevode, i u manjem broju slučajeva za provjeru podataka. Većina od 165 ispitanika također smatra kako bi korištenje umjetne inteligencije u proizvodnji medijskog sadržaja trebalo regulirati – rekao nam je Zovko.

Pitali smo ga trebaju li redakcije imati definirane smjernice za korištenje ovih alata, a sugovornici iz svih medija koje smo kontaktirali su nam rekli da ih nemaju.

- Svakako, kao i svi drugi korisnici, a što je najvažnije i donositelji odluka koji bi trebali stvoriti takav pravni okvir koji bi osigurao korištenje umjetne inteligencije za moderiranje sadržaja na velikim digitalnim platformama ne ugrožava pluralizam medija i slobodu govora, kao i priznavanje autorskih prava za sadržaj kojim se umjetna inteligencija služi kako bi se naučila. Predstavnik OESS-a za slobodu medija objavio je lani na svojim stranicama vodič s preporukama kako bi se osiguralo da digitalne tehnologije djeluju u korist društva štiteći slobodu izražavanja i slobodu medija. Fokusira se na upravljanje platformama i korištenje alata umjetne inteligencije za upravljanje sadržajem. Europska komisija upravo radi na prijedlog kodeksa kojim bi se na području EU reguliralo korištenje umjetne inteligencije, a Europska federacija novinara (EFJ) nedavno je pozvala na potpisivanje otvorenog pisma kojim se od Europske komisije traži da odmah poduzme mjere kako bi se osigurala potpuna transparentnost, pravedna naknada, snažna provedba autorskih prava i uključivanje kreativne industrije u donošenje politike umjetne inteligencije – odgovorio je čelnik strukovne udruge.

Zovko smatra da bi čitatelj trebao imati informaciju da se radi o sadržaju koji je generirala umjetna inteligencija, a iznio nam je mišljenje i o etičkom problemu korištenja AI-a u novinarstvu.

- Na posljednjoj skupštini EFJ (European Federation of Journalists - Europska federacija novinara) je izrazio zabrinutost zbog mogućih posljedica sveprisutnosti umjetne inteligencije u medijima, potencijalnih otpuštanja novinara iz redakcije te pogrešnih ili manjih informacija, kao i standardiziranih informacija. Pariška povelja o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu definira etiku i načela koja novinari, redakcije i medijske kuće diljem svijeta mogu usvojiti i primijeniti u svom radu s umjetnom inteligencijom. Temeljna su načela da novinarski etički kodeks mora upravljati tehnološkim izborima unutar medija, da ljudsko djelovanje mora ostati središnje u uredničkim odlukama i da mediji moraju pomoći javnosti da razlikuje autentični autorski od sintetičkog sadržaja.

Poštivati i plaćati autorski sadržaj 

Na temu autorskih prava, rekao je sljedeće:

- Vlasnici sustava umjetne inteligencije morali bi imati obvezu objave transparentnog i detaljnog zapisa sadržaja koji su za učenje koristili njihovi sustavi, a novinari i drugi autori moraju biti proporcionalno honorirani kada je njihov sadržaj na ovaj način korišten. Ako ovakva regulacija ne bi bila moguća, tada bi trebalo omogućiti vlasniku autorskih prava da blokira umjetnoj inteligenciji pristup autorskom sadržaju, odnosno da se tehnološki riješi da svaki autor može izabrati hoće li ili neće omogućiti da se njegov autorski rad na taj način koristi.

Kontaktirali smo i predsjednika Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Gorana Penića, koji nam je rekao da se DZNAP ne protivi korištenju AI platformi, ali su protiv toga da se za obučavanje modela umjetne inteligencije opće namjene koristi autorski sadržaj bez dozvole i da se za korištenje autorskog sadržaja ne plaća naknada, a da to upravo čine big tech kompanije pri razvoju svojih proizvoda.

- U svijetu još uvijek nismo do kraja riješili ni pitanje internetskih naknada za naš autorski sadržaj jer se Google, Facebook i ostale velike kompanije opiru naporima izdavača i novinara da plaćaju naknadu, budući da naš autorski sadržaj doprinosi i njihovom profitu, iako je to bila svrha europskih zakona o zaštiti autorskog prava na internetu. U nekim se europskim državama već sklapaju ugovori između izdavača i tvrtki koje razvijaju AI modele, ali nažalost proces nije transparentan pa ne znamo koliko novca ide izdavačima, a koliko od toga imaju novinari. U Hrvatskoj nismo još počeli ni razgovarati o tome. Bit će sasvim sigurno potrebno zakonsko rješenje reguliranja upotrebe AI platformi i zato apeliramo na Ministarstvo kulture i medija da krene u izradu zakona koji će biti pravičan za cijeli medijski, kulturni i kreativni sektor u Hrvatskoj i u koji će se implementirati AI Akt. DZNAP se priključio inicijativi 40 sličnih organizacija iz Europske unije koje traže od Europske komisije da se donese Kodeks ponašanja za pružatelje umjetne inteligencije opće namjene koji će slijediti AI Akt, a ne kao sada, prema zadnjoj verziji, da podriva ciljeve AI Akta, proturječi zakonima EU-a i ignorira namjeru zakonodavca Unije. Dakle, autori moraju biti adekvatno honorirani za svoj autorski sadržaj kojeg koriste AI platforme, autorima se mora priznati autorstvo, nositelji prava moraju imati pravo na pridržaj, odnosno da mogu ne dozvoliti korištenje svog autorskog djela, korištenje mora biti transparentno na način da nositelji prava imaju pristup podacima na kojima su se trenirali modeli AI-a, te korištenje mora biti u skladu s pravom EU-a o autorskom pravu ili Zakonom o umjetnoj inteligenciji.

Definirati smjernice  

Pitali smo ga i trebaju li redakcije imati definirane smjernice kod korištenja AI alata, a njegov stav je jasan.

- Svakako. Primjerice, trebalo bi odrediti što se smatra prihvatljivim, a što ne. Znam da se na razini nekih redakcija o tome počelo raspravljati. Redakcije bi trebale prihvatiti nove tehnologije, kao što smo se prilagođavali svim novim tehnologijama ranije. Ako će AI aplikacija pomoći nekom uredniku da stavi naslov, ili ako će iz nečijeg teksta izvući ostalu opremu, ili ako će iz redakcijske arhive izvući sve tekstove ili priloge sa zadanom ključnom riječju, zašto ne? Vjerojatno bi se mogla koristiti i za pisanje nekih servisnih informacija, poput obavijesti o umrlima, vremenskoj prognozi, stanju na cestama itd. No, sigurno ćemo doći u probleme, etičke i autorsko-pravne, ako uz pomoć AI aplikacija generiramo tekstove ili priloge iz drugih medija.

Ključnim smatra označavanje sadržaja generiranog ili modificiranog s pomoću AI-a, posebno ako se koristi tuđi sadržaj. U slučaju citiranja bi, naglašava, trebalo naznačiti ime i prezime autora i medija iz kojeg je povučen sadržaj.

- Posebno ako generiramo tuđi sadržaj. Onda bi to trebalo biti označeno i, naravno, ako citiramo, onda bi jasno trebalo naznačiti ime i prezime autora i medija iz kojeg smo povukli sadržaj.

Većina novinara s kojima smo pričali smatra da se korištenjem umjetne inteligencije u nekoj mjeri krše njihova autorska prava.

- Na nekoj razini se krše autorska prava, ali isto kao što 'krši' i guglanje kojim dolazimo do članaka za neki tekst ili za informaciju za neki tekst. Dugi niz godina smo rad Google uzimali zdravo za gotovo, a poslije 20 godina su mediji došli na ideju da bi ipak trebalo uzeti naknadu od Googlea koji zarađuje na našim člancima. Tako da po meni bi bilo OK da ovi AI alati plaćaju naknadu medijskoj industriji – smatra Markas iz Večernjeg lista.

Indexov Katušić kaže da su se sigurno kršila autorska prava u ranoj fazi razvoja tehnologije, odnosno prilikom inicijalnog treniranja modela, no da je  danas situacija drukčija.

- Svaki medij može zabraniti parsiranje svojih tekstova od strane NLP-ova. Samo korištenje alata danas ne krši nužno autorska prava. Veći mediji uglavnom imaju i ugovore s AI providerima kroz koje primaju naknadu za korištenje njihovih tekstova za feed algoritma podacima – naveo je Katušić.

Babić iz Zadarskog lista smatra da AI alati ne krše autorska prava  ako se koriste za osobne potrebe, istraživanje, učenje i slično.

- Međutim, primjećujem kako pojedini portali uzimaju informacije s drugih, oblikuju ih uz pomoć AI-a te tako objavljuju. Doduše, to je uvijek teško tvrditi i dokazivati, no nelogične i neobične sintagme su prilično pouzdan pokazatelj. Dakle, ako su informacije preuzete i objavljene bez navođenja izvora, svakako je riječ o kršenju autorskih prava, ali ostaje pitanje koliki je 'udio' umjetne inteligencije u tome – iznijela je Babić. Po sudu Kocijan iz Novog lista radi se o kršenju autorskih prava, dok Mahmutović iz Telegrama ne smatra da se nužno zadire u njih uz uvjet da je jasno i adekvatno istaknut izvor informacije.

- To je problematika koja zapravo još nije zakonski precizno definirana, ali uskoro će vjerojatno biti, tako da mišljenje pojedinca u ovom trenutku pravno nije bitno dok zakon ne odredi drugačije – drži Puhalo iz Mojportal.hr, a Radić iz Glasa Istre i Brajević iz Dalmatinskog portala se slažu da je to pitanje za pravnike.

- Korištenjem ovog alata mogu se potencijalno kršiti autorska prava jer ne znamo u kojoj mjeri ChatGPT koristi autorske tekstove za svoje ponuđene odgovore. Ne znamo jesu li njegovi algoritmi prilagođeni prepoznavanju nečijeg autorskog djela. Postoji mogućnost da krši autorska prava, no ne znamo je li to stvarno tako i u kojoj mjeri – rekao nam je Jukić s Radio Sunca, a slične odgovore ponudili su kolege s tportala i Šibenik.in-a.

--------

Tek zagrebana površina teme 

-  Pretpostavljam da se barem djelomično krše autorska prava ako se kod generiranja sadržaja koriste autorska djela (a svaki novinski članak to jest) bez da se to jasno deklarira – mišljenja je Petranović.

- Djelomično se krše autorska prava, jer za generiranje tekstova koristi razne izvore pa tako i novinarske - ocijenio je Diklić.

Ovim tekstom smo samo zagrebali po površini teme koja će sigurno biti aktualna idućih godina, promjenama u novinarstvu svjedočimo gotovo na mjesečnoj bazi, bez jasne vizije kako će se medijski sadržaj stvarati, plasirati i monetizirati sljedećih desetljeća...

Autor: Mate Prlić