1. Članstvo/sastav Novinarskog vijeća časti

Na 56. izbornoj skupštini HND-a, održanoj 25. travnja 2015. godine, izabran je novi sastav Novinarskog vijeća časti (u nastavku: Vijeće, odn. NVČ): Verica Mađer, Nataša Ban Leskovar,  Tomislav Kurelec,  Maja Antonić Škarica, Marinko Jurasić,  Patricija Kiš, Damir Pijaca, Veronika Rešković, Miroslav Wranka, Saša Jadrijević Tomas, Aleksej Gotthardi-Pavlovsky.  

Na 1. konstituirajućoj sjednici NVČ-a, 29. svibnja 2015., za predsjednika je izabran Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, a za zamjenicu predsjednika Verica Mađer.

Međutim, od navedenih je 11 članova do 17. ožujka 2016. šestero je prestalo sudjelovati u radu Vijeća – dvoje je isključeno odlukom Vijeća zbog kontinuiranog nedolaska na sjednice (Maja Antonić Škarica i Saša Jadrijević Tomas), dok je četvero Vijeće napustilo na vlastiti zahtjev, zbog zdravstvenih odnosno poslovnih obveza (Tomislav Kurelec, Patricija Kiš, Nataša Ban Leskovar, te, 18. veljače 2016. i Miroslav Wranka). Kako su napuštali rad Vijeća, tako su ih zamjenjivali novi članovi, od kojih je jedna članica također u međuvremenu napustila rad u Vijeću zbog poslovnih obveza, odn. odlaska na novi posao, koji više nije novinarski (Nena Todorić-Kajfeš).

Sadašnji, aktualni sastav Vijeća (na dan 17. ožujka 2016.) čine: Veronika Rešković, Verica Mađer (zamjenica predsjednika), Damir Pijaca, Slobodan Vlašić, Paulina Peko Šalja, Vlado Premuž, Marinko Jurasić, Marko Podrug  i Aleksej Gotthardi-Pavlovsky (predsjednik), što znači da Vijeće trenutno ima 9 članova. Na Skupštini HND-a u travnju 2016. potrebno je stoga izabrati još dva člana kako bi se ispunila statutarna odredba o 11 članova NVČ-a ili, umjesto toga, Skupština treba odlučiti da će Vijeće u nastavku svojeg mandata raditi u krnjem sastavu od 9 članova ukoliko Statut dopušta tu mogućnost.

2. Pitanje nadležnosti NVČ-a za novinare i urednike koji nisu članovi HND-a

Do 4. sjednice, odn. 5. zasjedanja (13. 10. 2015.) NVČ se držao principa nadležnosti kojeg su se držali i prijašnji sazivi ovog tijela, a to je onaj prema kojem je NVČ nadležan za sve prijavljene novinare/urednike, bez obzira na njihovo članstvo u HND-u. Stoga su i zaključci i obrazloženja odluka NVČ-a do te sjednice donošene u tome primjerenoj terminologiji, tj. s pozivanjem na članke Kodeksa časti i s izricanjem Pravilnikom propisanih stegovnih mjera (opomene, teže opomene ili isključenja). Međutim, u međuvremenu je, tj. tijekom razdoblja između 29. 5. i 13. 10. 2015. član Vijeća D. Pijaca Odboru za Statut HND-a poslao upit o pravnoj utemeljenosti (tj. svoje mišljenje o pravnoj neutemeljenosti) 2. članka Pravilnika o radu NVČ-a, nakon čega je dotični Odbor uvažio iznesene argumente i rečeni članak suspendirao, čime je NVČ prestalo biti nadležno u slučajevima u kojima prijavljeni novinari/urednici nisu članovi HND-a. Na 4. je sjednici, NVČ-a 13. 10. 2015. o rečenoj problematici raspravljalo, uz nazočnost i sudjelovanje predsjednika HND-a S. Lekovića, glavnog tajnika Vladimira Lulića te predsjednika Odbora za Statut HND-a Tihomira Ponoša. Nakon provedene rasprave, kao i konzultacije s predsjednikom Odbora kolegom Ponošem,  a na prijedlog člana i predsjednika NVČ-a A Gotthardi-Pavlovskog, većinom je glasova (8 za, 1 suzdržan) od 9 na sjednici nazočnih članova Vijeća zaključeno kako će se do odluke Skupštine (u travnju 2016.) primjenjivati privremeno rješenje, prema kojem će NVČ i dalje, osim o prijavljenim članovima HND-a, raspravljati i o prijavljenim novinarima/urednicima koji nisu članovi HND-a na taj način da će u dotičnim slučajevima donositi mišljenje, a bez izricanja stegovnih mjera, tj. neće se u tim slučajevima pozivati na odredbe HND-ovog Kodeksa časti hrvatskih novinara, već na opća načela i principe novinarske profesije. Budući da je riječ o privremenom rješenju, konačnu odluku o ovom pitanju mora donijeti Skupština HND-a, u travnju 2016. godine (tj. mora prihvatiti sadašnje privremeno rješenje kao stalno i konačno ili donijeti odluku o potpunoj nenadležnosti NVČ-a za nečlanove HND-a), kako bi odluke NVČ-a mogle imati pravnu utemeljenost odn. legitimitet (izvadak iz Zapisnika dotične sjednice, s dotičnom točkom dnevnog reda, prilaže se ovom Izvještaju).

3. Pitanje nadležnosti Skupštine nad odlukama NVČ-a

U dva je navrata NVČ od Skupštine dobio svoje odluke na ponovno razmatranje, a nakon što je Skupština prihvatila žalbe na njih (riječ je o odlukama koje je donio prošli saziv NVČ-a, u prethodnom mandatu). Međutim, u oba je slučaja NVČ odbio pokrenuti ponovni postupak, budući da ne smatra Skupštinu nadležnom u dotičnim pitanjima. Naime, NVČ tumači Statut HND-a na način koji je naveden u 5. i 6. stavku 44. članka, a prema kojem je Skupština, kao najviša instanca, nadležna samo za žalbe na odluke NVČ-a o isključenju određenog člana HND-a. Za sve ostale žalbe konačna je instanca Središnji odbor. Budući da je u spomenuta dva slučaja riječ o odlukama koje se ne odnose na isključenje nekog člana, NVČ smatra da za njih nije nadležna Skupština, već Središnji odbor, koji je obje žalbe već davno odbio, tj. potvrdio je odluke NVČ-a u tim slučajevima, pa su time isti i okončani. No, predsjednik NVČ- a svejedno je od Odbora za Statut HND-a zatražio tumačenje u vezi s dotičnim stavcima i člankom, te se očekuje odgovor.

4. Odluke NVČ-a iz razdoblja svibanj 2015. – ožujak 2016.

4.1 Statistika/analiza prijava

NVČ je u razdoblju od 29. svibnja 2015. do 17. ožujka 2016., održalo ukupno devet sjednica, u deset zasjedanja (ona od 21. travnja 2016. ne stigne biti obrađena za ovaj izvještaj i statistiku, pa u njih ne ulazi) i na njima donijelo ukupno 57 odluka vezanih uz prijave na rad novinara, urednika, odnosno medija (kojima je obuhvaćeno više od 57 novinara/urednika/medija budući da su se neke prijave odnosile na više novinara/urednika/medija odjednom).

Tablica 1 – ukupan prikaz (svih) prijava novinara/urednika/medija, prema vrsti prijestupa, tj. onoga što prijavitelji, kao i samo NVČ smatraju spornim (bez obzira na konačnu odluku Vijeća i bez obzira na /ne/članstvo prijavljenih u HND-u)

Napomena: jednom prijavom može biti obuhvaćeno više potencijalnih prijestupa, pa je stoga broj prijava u ovoj tablici veći od broja odluka Vijeća vezanih uz te slučajeve

Tablica 2 - Količina prijava (ili pojedinih segmenata prijava) prema člancima Kodeksa, tj. područjima koja pokrivaju (prema tumačenju NVČ-a)

Gornje tablice pokazuju prilično široku lepezu različitih potencijalnih boljki hrvatskog medijskog prostora i njegove regulacije, tj. potencijalnih prema viđenju prijavitelja (čitatelja ili gledatelja, fizičkih i pravnih osoba koje se osjećaju oštećenima, te institucija – ureda pravobranitelja, kao i Agencije za elektroničke medije). Očito je da se najveći broj tih potencijalnih prijestupa može okarakterizirati kao nedovoljno poštovanje samog temelja novinarstva – obveze objavljivanja točne, potpune i provjerene informacije, odnosno nedovoljno primijenjene kritike izvora informacija. Odmah za tim slijedi pitanje poštivanja etike javne riječi i njegovanja kulture dijaloga ili, jednostavnije rečeno, pomanjkanja elementarne pristojnosti u javnom (medijskom) diskursu. Poštivanje prava nacionalnih manjina, tj. problemi njihove diskriminacije (najviše vezano uz srpsku manjinu), dolaze na treće mjesto. Na četvrtom mjestu nalaze se dječja prava, tj. pitanja čuvanja identiteta i poštivanja privatnosti djeteta, dok na peto dolazi, indirektno, ali de facto, sam Kodeks časti hrvatskih novinara. Naime, činjenica je da se nekoliko posve različitih, ondje navedenih potencijalnih povreda novinarske etike može podvesti samo pod Opća načela tog dokumenta jednostavno zato jer dotične povrede nisu preciznije definirane drugim člancima. To, dakle, ne ukazuje na to da su dotične povrede brojne, već na to da sam Kodeks ne zna što bi s njima. Drugim riječima, to nam je pokazatelj da Kodeks treba nadopuniti, tj. precizirati.

Nastavak tablice pokazuje još 10 potencijalnih područja povrede novinarske etike, srećom, u manjem obimu od ovih spomenutih.

Ukratko, rezime (u interpretaciji NVČ-a) onog što prijaviteljima najviše smeta ukazuje da se „top 2“ potencijalnih kršenja novinarskih normi i principa sastoji od:

- manjka (zanatskog) novinarskog profesionalizma (5. čl. Kodeksa) – 25 prijava/segmenata prijava

- manjka bontona u javnom diskursu (6. čl. Kodeksa) – 16 prijava/segmenata prijava,

dok su vodeće stavke u, količinski gledano, sljedećoj kategoriji (koja je srećom ipak upola manja od prethodnih):

- višak šovinizma, usmjerenog uvjerljivo najviše prema srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj (13. čl. Kodeksa) – 8 prijava/segmenata prijava (od toga 1 vezana uz Rome)

- pomanjkanje svijesti o mogućim štetnim posljedicama nepotrebnog javnog otkrivanja identiteta djece (19. i 20. čl. Kodeksa) – 6 prijava/segmenata prijava.

Ova se, dakle, analiza odnosi na to kako prijavitelji vide novinarsko/uredničko postupanje u hrvatskom medijskom prostoru, dok će sljedeća pokazati koliko realnima te prijave, tj. kršenja novinarskih principa i normi/Kodeksa vidi Novinarsko vijeće časti.

 4.2 Statistika/analiza odluka NVČ-a

Novinari ili urednici/mediji prijavljeni su ukupno cca 90 puta (naime, neke osobe i mediji prijavljeni su višekratno, što znači da je ukupan broj imena novinara/urednika ili medija nešto manji od 90). Od toga je NVČ odbacilo 5 prijava, te o njima nije donosilo odluke:

 – prijave dvojice novinara zbog uzajamnog vrijeđanja odbačene su jer se radilo o Facebook stranici, odnosno e-mailu (ali su obojica kolega, članovi HND-a, upozoreni da se pridržavaju 1. čl. Kodeksa koji govori o dužnosti čuvanja ugleda profesije, odnosno o obvezi suradnje i njegovanja kolegijalnih odnosa)

- dvije su prijave odbačene jer se radilo o pisanju na blogovima, koji se ne uvrštavaju u elektroničke publikacije, pa se NVČ za njih ne smatra nadležnim (međutim, ostaje otvoreno pitanje kako postupati u slučajevima kad blog piše novinar /tj. osoba koja istodobno objavljuje i novinarske radove u službenim novinarskim publikacijama/, a pritom svojim /eventualnim/ neprimjernim pisanjem na blogu narušava ugled profesije. Je li u takvim slučajevima Vijeće ipak nadležno? Bilo bi korisno i ovo pitanje dati Skupštini na raspravu)

- jedna je prijava odbačena jer je prijavljen krivi novinar (koji nije bio autor prijavljenog članka).

U jednom je slučaju obustavljen postupak NVČ-a, jer je u međuvremenu objavljen traženi ispravak.

Od ukupno 57 odluka, na njih 7 članovi Vijeća dali su (ukupno) 10 izdvojenih mišljenja (na 3 odluke po 2 izdvojena mišljenja, te na 4 odluke po 1).

Tablica 3 - statistika odluka NVČ-a u kojima smatra da NIJE DOŠLO DO POVREDE Kodeksa časti/novinarskih principa i normi

Tablica 3 - statistika odluka NVČ-a o povredama Kodeksa časti novinara/urednika članova HND-a

Tablica 4 - statistika odluka NVČ-a o povredama novinarskih principa i normi novinara/urednika koji nisu članovi HND-a

Tablica 5 – statistika povreda novinarskih principa i normi s obzirom na članstvo u HND-u

Od ukupnog broja prihvaćenih prijava NVČ je zaključilo da je povredu Kodeksa časti, odn. novinarskih principa i normi počinilo ukupno 20 novinara (od kojih 7 jesu, a 13 nisu članovi HND-a) i ukupno 19 urednika (od kojih 4 jesu, a 15 nisu članovi HND-a), te da od povreda novinarskih principa i normi/Kodeksa oslobađa ukupno 43 novinara (od koji 21 jest, a 22 nisu članovi HND-a) i ukupno 5 urednika (od kojih 2 jesu, a 3 nisu članovi HND-a). Navedeni podaci pokazuju kako je među „oslobođenima“ od povreda novinarskih normi i principa podjednak broj članova HND-a i onih koji to nisu, dok je među „krivcima“ osjetno veći broj onih koji nisu članovi HND-a (gotovo dvostruko više novinara i gotovo četverostruko više urednika).

Tablica 6 – ukupna statistika povreda novinarskih principa i normi (prema člancima Kodeksa, tj. područjima koja pokrivaju) prema odlukama NVČ-a

Kad se gornja Tablica 6 usporedi s Tablicom 2 (str. 4.), uočava se velika sličnost između percepcije prijavitelja i stavova/odluka NVČ-a. Naime, u obje je tablice „top 3“ isti, samo u nešto drukčijem redoslijedu; u obje je na prvom mjestu kršenje 5. članka Kodeksa časti hrvatskih novinara, tj. principa obveze objavljivanja točne, potpune i provjerene informacije, te kritičkog sagledavanja vjerodostojnosti izvora informacija koje se objavljuju. Nažalost, to pokazuje da je najveći problem hrvatskog novinarstva (barem kad je o prijavljenim slučajevima riječ) upravo ono što bi trebalo biti samom suštinom novinarskog posla i zanata. A da stvar bude gora, prvo mjesto na ovoj neslavnoj „top listi“ povreda postulata profesionalnog i poštenog novinarstva (shodno odlukama NVČ-a) dijeli i govor mržnje, tj. diskriminacija nacionalnih manjina na tlu Hrvatske i to uvjerljivo i primarno srpske manjine, što rječito govori o stanju hrvatskog društva u cjelini. To, nažalost, ne čudi, budući da treće mjesto zauzima (ono što je prema broju prijava, u Tablici 2, bilo na drugom) kršenje 6. članka Kodeksa, dakle, pomanjkanje uvažavanja časti, ugleda i dostojanstva osoba i skupina s kojima se javno polemizira (pri čemu je u toj stavci, a prema odlukama NVČ-a, čak i veći broj povreda zabilježen kod članova HND-a, negoli kod nečlanova). Drugim riječima, uistinu manjka bontona i međusobnog poštovanja u javnom diskursu, a da sve to ima upravo političku pozadinu, govori i sljedeća prema brojnosti povreda 22. članka Kodeksa, koji novinarima daje pravo na osobnu političku opredijeljenost, ali ih istodobno i obvezuje na profesionalnu distancu kad se takvim temama novinarski bave. Međutim, sudeći prema odlukama NVČ-a, tj. rezultatima Tablice 6, čini se da se hrvatsko novinarstvo – upravo obrnuto od propisanog – ponaša baš kao platforma za političke obračune (i to s osobnih političkih pozicija prijavljenih novinara).

Ostale povrede Kodeksa, odnosno novinarskih principa i normi, upravo kao i u analizi prijava u Tablici 2, pojavljuju se i ovdje u manjem broju od navedenih, ali istodobno zabrinjava „bogatstvo“ njihove raznovrsnosti.

Pri svemu tome HND može, s jedne strane, biti ponosan na svoje članove, budući da su u ovim najbrojnijim slučajevima povreda novinarskih principa oni uvjerljivo manje prisutni negoli oni novinari i urednici koji nisu članovi HND-a, no, s druge strane, sveukupno gledano i nema baš pretjeranih razloga za ponos, jer u ukupnom zbroju svih (na Tablici 6) navedenih povreda sudjeluje s čak četrdesetak posto (tj. s 24 svoje povrede od ukupnih 58, a naspram 34 povreda nečlanova).

Rješenje ovih problema nalazi se, vjerojatno (ili barem možda), u većem preciziranju zakona koji reguliraju novinarske obveze i oštrijem sankcioniranju njihovog kršenja, kao i u boljoj/većoj edukaciji mladih naraštaja kroz različite, a obvezatne nastavno-obrazovne programe (ili barem radionice) koje bi trebalo uvesti u osnovne i srednje škole.

5. Prijedlozi izmjena i dopuna Kodeksa časti hrvatskih novinara i Pravilnika o radu NVČ-a

S obzirom na sve rečeno, NVČ je, osim donošenja navedenih 57 odluka, tijekom svojeg prvo-godišnjeg rada u ovom mandatu, stiglo i pripremiti prijedloge izmjena i dopuna Kodeksa časti hrvatskih novinara i Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti, te moli Skupštinu da ih prouči i odobri. Izmjene i dopune Kodeksa nastoje popuniti neke nepreciznosti i nedostatke uočene u minuloj godini rada Vijeća, a izmjene Pravilnika žele rad Vijeća učiniti transparentnim i praktičnim, što bi olakšalo djelovanje njegovim članovima.

6. Objavljivanje odluka NVČ-a u časopisu Novinar

Nakon duljeg vremena riješeno je napokon i pitanje objavljivanja odluka NVČ-a u HND-ovom časopisu Novinar. Naime, njegov glavni urednik Ivica Buljan prihvatio je i odmah i proveo prijedlog NVČ-a da se u časopisu objavljuju samo zaključci odluka Vijeća, uz informaciju da se na web stranici HND-a mogu naći cjeloviti tekstovi odluka (zaključci s obrazloženjima).

Na kraju ću još samo rekapitulirati predstojeće obveze Skupštine prema radu Vijeća te molim da nikako ne budu propuštene u Dnevnom redu travanjskog zasjedanja:

- izabrati još dva člana NVČ-a (da bi ih bilo 11, kako nalaže Statut)

- definirati i regulirati pitanje nadležnosti NVČ-a shodno potrebama/ stavovima

- HND-a, a u okviru statutarnih mogućnosti i rješenja (vidi prilog)

- definirati pitanja nadležnosti Skupštine u radu NVČ-a (anulirati nedorečenost i kontradiktornost između 11. stavka 25. članka i 5-6. stavka 44. članka Statuta HND-a)

- proučiti i izglasati promjene Kodeksa časti i Pravilnika o radu NVČ-a

Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, predsjednik

Novinarskog vijeća časti

U Zagrebu, 7. travnja 2016.

PRILOG:

Izvadak iz Zapisnika sjednice NVČ-a od 13. 10. 2015. (vezan uz pitanja nadležnosti NVČ-a za novinare i urednike koji nisu članovi HND-a)

Damir Pijaca, član Novinarskog vijeća časti, upozorio je na nedosljednost primjene Kodeksa časti hrvatskih novinara zbog činjenice da Pravilnik o radu NVČ-a propisuje za članove HND-a koji krše Kodeks sankcije koje uključuju čak i isključenje iz HND-a, dok za nečlanove predviđa „kaznu“ objave u javnim glasilima. Predlaže da se pojam „nečlan“ izostavi iz Pravilnika o radu NVČ-a s obzirom na to da ga nema ni u Statutu HND-a ni u Kodeksu.

Odbor za Statut HND-a donio je na temelju toga Tumačenje, prema kojemu Novinarsko vijeće časti mora odmah obustaviti sve postupke protiv novinara koji nisu članovi HND-a, jer ono nije ovlašteno zaprimati prijave i provoditi postupak protiv njih. Odbor za Statut privremeno – do prve redovne sjednice Skupštine koja će o ovome donijeti konačnu odluku – stavlja izvan snage onaj dio 2. članka Pravilnika o radu NVČ-a, koji govori o tome da Kodeks časti hrvatskih novinara obvezuje sve novinare, bez obzira na to jesu li ili nisu članovi HND-a, pa su, prema tome, dužni poštovati postupak i odluke Novinarskog vijeća časti. Odbor za Statut stavlja taj dio 2. članka Pravilnika izvan snage „zbog neposredne i očigledne protivnosti višim aktima HND-a te zbog kršenja suvremenih pravnih načela i životne nelogičnosti navedene odredbe“. U Obrazloženju Odbor za Statut ocjenjuje da je taj dio Pravilnika u suprotnosti s Kodeksom, jer on u završnim odredbama predviđa mogućnost da se odgovornost nečlanova za primjenu Kodeksa propiše redakcijskim aktima, što onda  upućuje na to da NVČ ne smije postupati protiv novinara koji nisu članovi HND-a. Taj je dio Pravilnika protivan i Statutu, jer se na temelju njegova članka 44 može nedvojbeno zaključiti kako se Kodeks časti neposredno odnosi i primjenjuje isključivo na članove HND-a. Uz to, Odbor za Statut smatra kako taj dio Pravilnika krši i opće pravne principe po kojima se, u pravilu, norme i sankcije neke pravne osobe ili organizirane skupine smiju primjenjivati samo na članove te pravne osobe ili skupine. 

Svoja upozorenja u tom smislu poslao je i Marinko Jurasić, dok je glavni tajnik Vladimir Lulić poslao svoj Prilog raspravi o Novinarskom vijeću časti. Sva četiri dokumenta - Pijacin, Jurasićev, Lulićev i Tumačenje Odbora za Statut - dio su zapisnika 4. sjednice NVČ-a od 13. 10. 2015.

Zaključeno je, nakon Tumačenja Odbora za Statut kojim je suspendiran članak 2. Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti, a do odluke  Skupštine 2016. koja mora donijeti konačnu odluku, da Novinarsko vijeće časti neće pokretati postupak niti donositi stegovne mjere prema prijavljenim novinarima koji nisu članovi HND-a, nego će o tim prijavama samo davati svoje stručno mišljenje na temelju općih principa profesije, što je objavljeno na internetskim stranicama HND-a

29. ožujka 2016.