Aktualno > Vijesti

Dan planeta Zemlje 2021. - U vrtlogu pandemije – koliko smo odgovorni prema prirodi?

22.04.2021.

UZ Dan Planeta zemlje 22. travnja mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. O tome govori i tema ovogodišnjeg Dana planeta koja glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju), navodi Lidija Komes iz Zbora novinara za okoliš HND-a.

Službeni plakat za ovogodišnji Dan planeta Zemlje kreirao poznati brazilski umjetnik Paulo Cesar Silva - Speto čiji su radovi izloženi u galerijama diljem svijeta.

- Moje djelo simbolizira nadu u mlade koji su, kolijevka naše budućnosti- objašnjava Speto. Srna je simbol mira, ljubaznosti i nježnosti. Iako „plaha“ sposobna je oduprijeti se neprijatelju. Nije bespomoćna, već vrlo snažna i hrabra. Sunce, zahvaljujući životnoj energiji koju nam daje, predstavlja napredak čovječanstva.

Dan planeta Zemlje obilježen je prvi put 22. travnja 1970. godine kako bi se naglasila potreba za očuvanjem prirodnih resursa planeta. Danas ovaj dan obilježava više od 190 zemalja svijeta s ciljem da se ojača svijest svih generacija prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode. Mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Tema ovogodišnjeg Dana planeta glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju).

-Među rješenjima su smanjenje otpada, recikliranje materijala, zabrana uporabe štetnih kemikalija, zaustavljanje krčenja šuma, prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore, zaštita ugroženih vrsta od izumiranja. Konačno postajemo svjesni da su zadaci brojni, a njihovo rješavanje dugotrajno. U „vrtlogu pandemije“ pitamo se koliko smo odgovorni prema prirodi. I nije li ova zlokobna pandemija koronavirusa izbila upravo zbog sječe šuma, isušivanja rijeka i jezera, općenito zbog uništavanja prirode i njezine prenamjene u agro- zemljišta i površine za pretjeranu urbanizaciju? Također zbog uništavanja staništa divljih životinja, njihovog izlova i prodaje. Jasno, najčešće skrivene, tajne, nelegalne, što donosi i ogromnu nelegalnu zaradu. Ali najvjerojatnije, prema mišljenju znanstvenika, donosi i vrlo vidljivu i strašnu pandemiju koja je vjerojatno izbila tako što nam je virus došao od divlje životinje s kojom čovjek zapravo uopće ne bi trebao imati posla-.

-Hoće li nas, ako već ne zadnja izumrla periska, ili zadnja izumrla kornjača s Galapagosa, ili tako prorijeđeni bjeloglavi supovi u Kvarnerskom zaljevu, ili katastrofalno smanjen broj marljivih pčelica radilica…bez kojih nema oplođivanja, ni ploda, ni hrane za čovjeka, hoće li nas naš vlastiti um potaknuti na razum i razuman odnos prema prelijepoj modrozelenoj kuglici u ovom svemiru, na kojoj živimo, koju zovemo planet Zemlja i čiji dan obilježavamo 22. travnja već 51 godinu. Što smo u tom vremenu postigli?, ističe predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a Lidija Komes. 

-----

Godina 2020. jedna od dvije najtoplije godine zabilježene u Europi od kako se prati klimatske promjene

 

Prema izvješću europske službe„Kopernik“ /„Copernikus“ za praćenje klimatskih promjena, protekla 2020 g. bila je jedna od dvije najtoplije godine ikada zabilježene u Europi / jednako kao i 2016. g./ s temperaturom za 0,4 stupnja višom od prosječne.Program „Kopernik“, za nadzor okoliša, sastoji se od niza složenih sustava koji konstantno prikupljaju podatke od senzora smještenih na kopnu, moru, zraku, te u satelitima.Obrada podataka pokazuje da  zatopljenje  izrazito zahvaća sjeveroistok kontinenta, posebno arktička područja Sibira, odnosi se i na cijeli Arktik čiji se ledeni pokrivač dramatično smanjuje. Temperatura se u proteklom desetljeću na globalnoj razini povećava, a zbog posljedičnog podizanja razine oceana ugroženi su milijuni ljudi diljem svijeta.

Američki predsjednik Joe Biden, za razliku od svog prethodnika D.Trumpakoji  ih nije priznavao, potpisao je niz izvršnih uredbi za borbu protiv klimatskih promjena,  uključujući pauziranje novih koncesija nafte i plina i ukidanje subvencija za fosilna goriva, te  značajno smanjenje emisija do 2030g.Pozvao je 40 svjetskih lidera na virtualni klimatski samit koji se, vezano uz Dan planeta Zemlje održava od 22. do 23. travnja. Ovaj skup značajan  je ne samo zbog prijedloga i zaključaka koje će donijeti, već i kao važan most premaKonferenciji Ujedinjenihnaroda  o klimatskim promjenama koja se krajem godine održava u  Glasgowu.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša postaju egzistencijalna prijetnja.  Europska unija predlaže dugoročnu strategiju postizanja održivog gospodarstva  kroz Europski zeleni plan: 

- gospodarski rast ne smije biti  povezan s upotrebom resursa,

-ni jedna osoba, ni jedna regija ne smiju biti  zapostavljene,

- 2050.g. više  nema neto emisija stakleničkih plinova

 

Priredila: Lidija Komes

 

Izvor: HND

UZ Dan Planeta zemlje 22. travnja mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. O tome govori i tema ovogodišnjeg Dana planeta koja glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju), navodi Lidija Komes iz Zbora novinara za okoliš HND-a.

Službeni plakat za ovogodišnji Dan planeta Zemlje kreirao poznati brazilski umjetnik Paulo Cesar Silva - Speto čiji su radovi izloženi u galerijama diljem svijeta.

- Moje djelo simbolizira nadu u mlade koji su, kolijevka naše budućnosti- objašnjava Speto. Srna je simbol mira, ljubaznosti i nježnosti. Iako „plaha“ sposobna je oduprijeti se neprijatelju. Nije bespomoćna, već vrlo snažna i hrabra. Sunce, zahvaljujući životnoj energiji koju nam daje, predstavlja napredak čovječanstva.

Dan planeta Zemlje obilježen je prvi put 22. travnja 1970. godine kako bi se naglasila potreba za očuvanjem prirodnih resursa planeta. Danas ovaj dan obilježava više od 190 zemalja svijeta s ciljem da se ojača svijest svih generacija prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode. Mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Tema ovogodišnjeg Dana planeta glasi „Restore OurEarth“ (Obnovimo našu Zemlju).

-Među rješenjima su smanjenje otpada, recikliranje materijala, zabrana uporabe štetnih kemikalija, zaustavljanje krčenja šuma, prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore, zaštita ugroženih vrsta od izumiranja. Konačno postajemo svjesni da su zadaci brojni, a njihovo rješavanje dugotrajno. U „vrtlogu pandemije“ pitamo se koliko smo odgovorni prema prirodi. I nije li ova zlokobna pandemija koronavirusa izbila upravo zbog sječe šuma, isušivanja rijeka i jezera, općenito zbog uništavanja prirode i njezine prenamjene u agro- zemljišta i površine za pretjeranu urbanizaciju? Također zbog uništavanja staništa divljih životinja, njihovog izlova i prodaje. Jasno, najčešće skrivene, tajne, nelegalne, što donosi i ogromnu nelegalnu zaradu. Ali najvjerojatnije, prema mišljenju znanstvenika, donosi i vrlo vidljivu i strašnu pandemiju koja je vjerojatno izbila tako što nam je virus došao od divlje životinje s kojom čovjek zapravo uopće ne bi trebao imati posla-.

-Hoće li nas, ako već ne zadnja izumrla periska, ili zadnja izumrla kornjača s Galapagosa, ili tako prorijeđeni bjeloglavi supovi u Kvarnerskom zaljevu, ili katastrofalno smanjen broj marljivih pčelica radilica…bez kojih nema oplođivanja, ni ploda, ni hrane za čovjeka, hoće li nas naš vlastiti um potaknuti na razum i razuman odnos prema prelijepoj modrozelenoj kuglici u ovom svemiru, na kojoj živimo, koju zovemo planet Zemlja i čiji dan obilježavamo 22. travnja već 51 godinu. Što smo u tom vremenu postigli?, ističe predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a Lidija Komes. 

-----

Godina 2020. jedna od dvije najtoplije godine zabilježene u Europi od kako se prati klimatske promjene

 

Prema izvješću europske službe„Kopernik“ /„Copernikus“ za praćenje klimatskih promjena, protekla 2020 g. bila je jedna od dvije najtoplije godine ikada zabilježene u Europi / jednako kao i 2016. g./ s temperaturom za 0,4 stupnja višom od prosječne.Program „Kopernik“, za nadzor okoliša, sastoji se od niza složenih sustava koji konstantno prikupljaju podatke od senzora smještenih na kopnu, moru, zraku, te u satelitima.Obrada podataka pokazuje da  zatopljenje  izrazito zahvaća sjeveroistok kontinenta, posebno arktička područja Sibira, odnosi se i na cijeli Arktik čiji se ledeni pokrivač dramatično smanjuje. Temperatura se u proteklom desetljeću na globalnoj razini povećava, a zbog posljedičnog podizanja razine oceana ugroženi su milijuni ljudi diljem svijeta.

Američki predsjednik Joe Biden, za razliku od svog prethodnika D.Trumpakoji  ih nije priznavao, potpisao je niz izvršnih uredbi za borbu protiv klimatskih promjena,  uključujući pauziranje novih koncesija nafte i plina i ukidanje subvencija za fosilna goriva, te  značajno smanjenje emisija do 2030g.Pozvao je 40 svjetskih lidera na virtualni klimatski samit koji se, vezano uz Dan planeta Zemlje održava od 22. do 23. travnja. Ovaj skup značajan  je ne samo zbog prijedloga i zaključaka koje će donijeti, već i kao važan most premaKonferenciji Ujedinjenihnaroda  o klimatskim promjenama koja se krajem godine održava u  Glasgowu.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša postaju egzistencijalna prijetnja.  Europska unija predlaže dugoročnu strategiju postizanja održivog gospodarstva  kroz Europski zeleni plan: 

- gospodarski rast ne smije biti  povezan s upotrebom resursa,

-ni jedna osoba, ni jedna regija ne smiju biti  zapostavljene,

- 2050.g. više  nema neto emisija stakleničkih plinova

 

Priredila: Lidija Komes

 

Izvor: HND