Prijava tvrtke Company Wall d.o.o. protiv Laure Vidović i Gorana Ogurlića zbog teksta "Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju s Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor" objavljenog 28. 1. 2023. u Jutarnjem listu.
Zaključak
Novinarsko vijeće časti jednoglasno je (glasali su Hrvoje Šimičević, Goran Šimac, Jerko Bakotin, Mašenjka Bačić, Biljana Romić, Ante Pavić, Jordanka Grubač i Gordan Panić) zaključilo da nije prekršen Kodeks časti hrvatskih novinara, odnosno univerzalna novinarska etička načela.
Obrazloženje: Prema članku 28. Kodeksa časti, naslov mora vjerno odražavati sadržaj teksta. Analizirajući prijavu, Vijeće časti je utvrdilo da je prijavitelj u trenutku objave teksta u Jutarnjem listu imao ugovor s Finom. To je u razgovoru s novinarkom rekla i zaposlenica prijavitelja, kao, u ponešto drugačijoj verziji, i sama Fina, tvrdeći da imaju poslovne kontakte s njima vezano uz narudžbu i preuzimanje poslovnih baza podataka. No objavljeni naslov „Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju s Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor“, referenca je na činjenicu koja je i predmet teksta: da s Finom nemaju ugovor za zajedničku prodaju njihovih certifikata, što je istina. Premda Vijeće časti smatra da je uredništvo u opremi teksta trebalo još jasnije deklarirati na što su točno mislili tvrdnjom da prijavitelj „nema ugovor“ s Finom, ni u ovoj objavljenoj verziji nije pronađeno dovoljno elemenata za izricanje opomene.
U odnosu na prijavljeni tekst, Vijeće časti je mišljenja da novinarka nije prekršila Kodeks. U dijelu teksta koji je u međuvremenu odstranjen s internetske verzije, navedeno je da je prijavitelj bio pod istragom nadležnih tijela u BiH. Kao izvor novinarka je koristila novinarski tekst iz BiH iz 2020. godine, prema kojem je ova tvrtka bila prijavljena zbog neovlaštenog posjedovanja podataka o poduzećima u toj zemlji. Da u tome trenutku nisu imali ugovor s Financijsko-informatičkom agencijom, u izvornom tekstu potvrdio je službeno i direktor navedene institucije. Iz podataka koji su Vijeću poslali prijavitelji, razvidno je da su s istom agencijom u BiH ugovor potpisali u vremenskom periodu nakon teksta na koji se pozvao Jutarnji list. Iz svega navedenog je razvidno da ta konkretna informacija u tekstu Jutarnjeg lista nije bila netočna. Premda bi svakako bilo bolje da je, na primjer, novinarka od navedene agencije tražila očitovanje o trenutnom stanju ove priče, Vijeće časti smatra da objavljeni sadržaj nije prešao granicu koja bi opravdala izricanje mjere temeljem Kodeksa časti.
Ni u ostatku teksta Vijeće časti nije pronašlo dovoljno dokaza za ocjenu da se radilo o kršenju Kodeksa časti. U tekstu Jutarnjeg lista je naznačeno da je prije izrade članka novinarka tražila i dobila odgovore tvrtke o kojoj je pisala, ali da je tvrtka tražila autorizaciju cijelog teksta, ne samo njihovih odgovora. Prema članku 8. Kodeksa časti, subjekt novinarske objave ima pravo na autorizaciju, ali ne i na pregled cijelog teksta, već samo onih dijelova koji se odnose na odgovore i izjave strane koja je autorizaciju zatražila. Budući da je autorizacija uskraćena, novinarka je u članku napisala da nije bila u mogućnosti objaviti njihovu verziju priče, odnosno odgovore na novinarska pitanja o navedenoj temi. Citirani članak Kodeksa pokazuje da je takvo obrazloženje i stav Jutarnjeg bilo pravilno. Tvrtka je, također, imala pravo na slanje zahtjeva za ispravak informacija nakon objave teksta (članak 24. Kodeksa časti). No oni su zatražili ispriku i hitno micanje cijelog članka jer se po njihovom mišljenju pukom ispravkom sadržaja članka pretrpljena šteta ne može umanjiti. Glavni urednik je odbio takav zahtjev. Premda prijavitelj od Vijeća časti traži očitovanje i o zahtjevu za odstranjivanju cijelog teksta, ovo tijelo nema ovlasti za procjenjivanje takvog zahtjeva. Niti se radi o situaciji koja je u domeni medijskog zakonodavstva, niti je riječ o sadržaju Kodeksa časti, dokumenta kojim se u svome radu rukovodi ovo tijelo.