Aktualno > Vijesti

Naklade dnevnih novina u konstantnom su padu

07.10.2016.

Piše: Melisa Skender

 

Ukupni prihodi industrije izdavaštva na globalnom, svjetskom tržištu lani su iznosili 168 milijardi dolara. Podatak je to iz djela tradicionalne godišnje analize World Press Trends, Svjetskog udruženja novinskih izdavača (WAN IFRA), javno objavljene na njihovoj mrežnoj stranici.

 

To je, usporedbe radi, dvostruko više od globalnih prihoda filmske i zabavne industrije koja je u 2015. Imala 85 milijardi dolara prihoda. Ipak, ti se podaci ni po čemu ne mogu uspoređivati sa situacijom u kojoj je hrvatski tisak, a koja je loša, upozoravaju stručnjaci koje smo pitali o tiražama hrvatskog tiska i izgledima za preživljavanje. Tiraže tiska u azijskim zemljama kao što je Kina, Indija ili Indonezija posljednjih godina u stalnom su porastu. Vjerojatno zbog rastućih tržišta i stvaranja novih srednjih klasa koje postaju potrošači vijesti smatra Dina Vozab, doktorandica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

Tiraža u padu svima

Istovremeno, u razvijenim državama Zapadne Europe i SAD-u tiraže tiskanih izdanja padaju godinu za godinom, a o krizi novinske industrije počelo se raspravljati već sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Situaciju je samo ubrzala gospodarska kriza 2008. godine. No, različite zemlje imaju različite medijske sustave, pa se s krizom i različito nose.

„Hrvatska nažalost pripada krugu zemalja sa slabijim predispozicijama za suočavanje s tim izazovima. Prema istraživanjima Centra za istraživanje medija i komunikacije na FPZG-u (CIM) Hrvatska pripada krugu europskih zemalja s publikama koje manje prate medije općenito i imaju niže povjerenje u medije, tradicionalno imaju niže naklade i čitanost tiska“, kaže Dina Vozab, koja je 2014. objavila analizu „Tisak u krizi“ o trendovima u hrvatskom tisku u razdoblju od 2008. do 2013. godine. „Broj i naklade dnevnih novina u konstantnom su padu. U razdoblju od 2009. do 2013. tržište je postalo siromašnije za troje novine, a ukupna je naklada od 2008. do 2013. pala za čak 53%. Pad naklada bio je najsnažniji u posljednjoj promatranoj godini – 2013. godine naklade su pale za 32% u odnosu na prethodnu godinu“, jedan je od nalaza istraživanja za koje su podaci o nakladama prikupljeni iz izvješća Hrvatske gospodarske komore (HGK). Stoga je tu i opaska da navedene podatke treba uzimati s rezervom jer ih predaju sami novinski izdavači, bez dodatne evaluacije, odnosno kontrole neovisne institucije.

Usprkos tome što se pad tiraža nastavio i u 2014. godini, prema posljednje ažuriranom izvještaju HGK, nakladnici su mahom prijavljivali veće planirane prosječne tiraže u ovoj godini. Za većinu izdavača u trenutku pisanja ovog teksta još nije bilo podataka o lani prosječno prodanim nakladama.

24 sata tako je u 2014. Imao nakladu iznad 90 tisuća ili dvostruko više od Večernjeg lista, koji je prijavio nakladu u prosjeku 49.500 primjeraka dnevno. Najnižu tiražu, prosječno manje od 20.000 primjeraka dnevno ima Novi list, čija je tiraža od 2010. do 2013. pala za 40 %. Taj negativan trend slijedi 24 sata kojem je čitanost u istom razdoblju pala za 37 %, a prati ih Večernji (35%), Slobodna (32%) i Jutarnji list (26%) ako promatramo samo dnevne novine.

Javni i tajni podaci o tiražama

Koliko mjerenja organizacije ABC Hrvatska odgovaraju prosječnim tiražama koje prijavljuju sami nakladnici pokušali smo provjeriti upitom Igoru Kernu, direktoru hrvatske franšize te globalne organizacije. „ABC sustav služi sudionicima na tržištu - agencijama, oglašivačima i izdavačima - koji trebaju provjerene i detaljne, za posao upotrebljive, podatke o nakladama. To znači, dan po dan, podijeljeno na 6 kategorija distribucije, raščlanjeno po zemljama distribucije... Sustav je dobrovoljan i u Hrvatskoj djeluje od 2009 godine. Baza s podacima pregledna je i ažurira se jednom mjesečno“, objasnio je Kern ABC-ov sustav koji s podacima koje prikuplja HGK uopće nije usporediv.

„Za razliku od toga, evidencija HGK je zakonska obaveza koja sadrži jedan podatak, odnosno prosjek ukupne godišnje naklade, te ne podliježe provjeri. Podaci se nalaze u Word tabeli i ažuriraju se jednom godišnje. Podatke kojima barata HGK nije moguće provjeriti, dok se podaci izdavača u članstvu ABC-a provjeravaju do 2 puta godišnje revizijom“, kaže direktor ABC Hrvatska koja u studenom ove godine četvrtu godinu za redom organizira konferenciju „Medijska mjerenja i istraživanja“. Ove godine održat će se 8. studenog u zagrebačkoj Esplanadi, a od devet stručnih predavanja samo je jedno posvećeno tisku. Konferenciju će otvoriti Petra Roschitz, direktorica ARGE Verein Media-Analysen iz Austrije.

Jedno, ali vrijedno, najavit će ga Igor Kern, jer je Austrija tržište vrlo slično našem i po medijskom zakonodavstvu. Tiraže austrijskog tiska jednako tako godinu za godinom padaju, kako je moguće provjeriti na nekoliko internetskih portala. Najtiražniji je njihov Kleine Zeitung kojem je, osim toga, i tiraža posljednjih godina, od 2012. do lani, najmanje padala. Zbog čega podaci o tiražama hrvatskih tiskovina nisu jednako transparentni?

„Troškove rada HGK plaćamo svi, što kroz članarinu, što kroz javne ovlasti, a troškove ABC-a financiraju isključivo njegovi članovi koji, usput budi rečeno, svi od reda plaćaju i članarinu HGK.

Podaci ABC-a nisu javni, jer nemamo javno financiranje niti javne ovlasti. Ukoliko bi ih imali, podaci bi, osim što bi bili točni i detaljni, bili i javni – svima dostupni. Ovako su dostupni onima koji sustav financiraju“, objašnjava Kern.

Tiskani mediji samooglašivači 

Uspoređujući Austriju i Hrvatsku, primjetna je razlika u relativno niskom postotku pada tiraže austrijskih dnevnih novina. Kleine Zeitung u odnosu na 2012. godinu lani je imao svega 1 % manji prosječan broj prodanih primjeraka, Die Presse 7%, a Der Standard 9 %. Istovremeno je svaka od te dvije novine lani iz austrijskog državnog proračuna dobila po gotovo milijun eura.

„Trendovi pada naklada i oglašavanja najviše su izraženi u najliberalnijim medijskim tržištima u kojima mediji više ovise o oglašavanju, poput SAD-a, a manje su izraženi u državama s medijskim sustavima sa snažnijim javnim medijskim sektorom, koje tradicionalno imaju više naklade i čitanost tiskanih medija ili u zemljama u kojima novine uživaju visok ugled i povjerenje čitatelja - kao što su, primjerice, Njemačka ili nordijske zemlje. U takvim državama su sami novinski izdavači u boljoj poziciji da svoj poslovni model prilagode tržišnim i tehnološkim promjenama. Također, medijske politike mnogih europskih zemalja predviđaju potpore za novinske industrije, najčešće u obliku smanjenog poreza na dodanu vrijednost, ali i u obliku izravnih subvencija. Međutim, takve potpore se često kritiziraju, kao što je bio slučaj i u Hrvatskoj nakon uvođenja nižeg PDV-a za novine, i teško će dugoročno ublažiti izazove s kojima se susreće industrija”, tumači Dina Vozab s FPZG-a.

Novine i globalno, vidljivo je u analizi World Press Trends za prošlu godinu, prihodovno sve izravnije ovise o čitateljima. Od 2014. godine, naime, prihodi čitatelja čine sve veći udio u ukupnim prihodima tiskanih medija na globalnoj razini, a posljednji izvještaj WIN IFRA predviđa da će se takav trend i nastaviti.

Analiza trendova na hrvatskom tržištu koju je provela Dina Vozab pokazuje da su najjači oglašivači u tiskanim medijima upravo oni koji od tiskovina i žive. Tako su, prema istraživanju MEDIApulsa, u 2013. najveći oglašivači u tiskovinama bili Styria, Europapress holding te Konzum, pa Lidl i zatim još jedan nakladnik – 24sata Digital.

„Nažalost ne znam kako objasniti podatke o najvećim oglašivačima u tisku jer sam uspjela dobiti samo ukupne troškove oglašavanja, i mogu samo nagađati - može se raditi o oglašavanju tvrtki unutar grupa, tvrtkama s udjelima u vlasništvu, nepotpunim podacima...”, tumači autorica analize objavljene na cim.fpzg.hr stranici. CIM, naime, svake godine sudjeluje u prikupljanju podataka za godišnji izvještaj World Press Trends, a na njihovoj službenoj stranici moguće je pronaći i druge analize medijskog tržišta i stanja u novinarstvu. Koliko budžeti za oglašavanje prate takva istraživanja tema je o kojoj se govori samo pod uvjetom anonimnosti. Multinacionalne kompanije uzdaju se u globalne sustave mjerenja i prema konkretnim brojevima odlučuju o konkretnim iznosima. Podaci o tiražama tiska često se kombiniraju s procjenama istraživanja čitanosti koja donose demografske I kvalitativne podatke koji se onda koriste za medijsko planiranje.

Prema neslužbenim izjavama dobro upućenih izvora, međutim, u Hrvatskoj još uvijek postoji dobar dio oglašivača koji budžete raspodjeljuju po vlastitom nahođenju ne mareći za podatke poput tiraže ili procjene čitanosti pojedinog medija. Posebno se to odnosi na tisak. S druge pak strane tisak je i žrtva „mode“ prema kojoj je isplativije ulagati u digitalne platforme, iako je takva odluka malo kad utemeljena na konkretnim istraživanjima tržišta i ciljane publike.  

Međimurje prodavanije od Globusa

Što se pak publike tiče, istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako se više nego u drugim zemljama u Europi publika za informacije okreće internetu. „Istraživanja CIM-a pokazuju da se korisnici interneta u Hrvatskoj više u odnosu na druge europske korisnike oslanjaju na vijesti na internetu, što bi značilo da u većoj mjeri zamjenjuju tiskane medije za njihove online inačice. Krizu izazivaju i internet i društveni mediji koji navikavaju korisnike na brz pristup 'besplatnim' vijestima, a koji nisu dovoljan izvor prihoda za održivost industrije. Najbolje za sada prolaze novinske organizacije koje imaju visok ugled, stalne čitatelje, te su u mogućnosti kombinirati pretplatu, prodaju i online distribuciju sadržaja“, kaže Dina Vozab, doktorandica FPZG-a.

Najbolje to, prema analizi koju je objavila 2014. godine, uspijeva Styriji i njezinom izdanju 24sata, čije je internetsko izdanje u razdoblju od 2010. do 2013. povećalo broj čitatelja za 46 %. Da takvi rezultati ne moraju nužno biti i financijski isplativi, najbolje svjedoči primjer britanskog Guardiana koji je posljednjih godina sve više orijentiran na svoje digitalno izdanje. Uoči ljeta ove godine Guardian je objavio rekordan godišnji gubitak od 173 milijuna britanskih funti iako je njegovo digitalno izdanje u istom razdoblju dobilo 50.000 novih pretplatnika, dostiglo rekord od jedne milijarde pregleda stranice u vrijeme Brexita, a raste i njihovo američko online izdanje. Istovremeno, prihodi digitalnog izdanja padaju, a kao krivci prozivaju se globalne internetske kompanije, prije svega Google i Facebook.

„Prema izvještaju Reuters instituta za novinarstvo iz 2012. tradicionalni mediji - posebno novine - i dalje ostaju glavni proizvođači originalnog sadržaja i oni koji zapošljavaju najviše novinara. Meni se čini da se negativni trendovi teško zaustavljaju, ali i da je ova industrija izuzetno potrebna, te će se morati kreirati održiv model koji će se oslanjati na više-platformsku distribuciju sadržaja“, zaključuje Dina Vozab s FPZG-a, dok u marketinškim krugovima najperspektivnijim drže specijalizirani tisak namijenjen specifičnim nišama publike. Najprodavaniji mjesečnik tako je O.K, koji je namijenjen upravo onoj mlađoj publici za koju se vjeruje da ništa ne čita na papiru. Od tjednog tiska najbolju tiražu ima list Međimurje koji izlazi u Čakovcu i u području regije prodaje se koliko i nacionalni tjednik Globus na području cijele Hrvatske.

 

Klikovi ne donose novac

 

Na nedavno održanom skupu OSCE-a „Gaining a Digital Edge“ ugledni američki novinar Dean Starkman, suradnik Columbia Journalism Review, također je  iznio podatak da rast korisničkih klikova news portalima ne donosi novac jer većinu prihoda od distribucije digitalnog novinarskog sadržaja generiraju „distributeri“ poput Google pretraživača i Facebooka. „Nisam čula za taj podatak, ali ne znam zašto korisnički klikovi na news portalima ne bi donosili novac. Oglašivači plaćaju prostor na web stranici, te će platiti za aktivnosti, odnosno preglede te stranice na kojoj se oglašavaju. Facebook i Google imaju vlastiti prostor za oglašavanje, no kad korisnici kliknu na poveznicu na vijest, otvara se stranica news portala na kojem je vijest objavljena i to se računa kao aktivnost na toj stranici, a ne na Facebooku. News portali ne zarađuju ako korisnici samo pregledavaju naslove u svom newsfeedu na Facebooku i ne otvaraju poveznice na news portale. Ako Facebook napravi izmjene u svom newsfeedu tako da se vijesti otvaraju unutar Facebooka news, portali će zbilja izgubiti novac od oglašavanja. Međutim, ne znam koliko je to ostvarivo jer je odnos proizvođača vijesti i društvenih medija ipak međusobno ovisan. Facebook ne kreira vlastiti sadržaj i ovisi o sadržajima koje proizvode mediji, a mediji su ovisni o Facebooku kao distribucijskoj platformi. Facebook se temelji na sadržajima koje proizvode drugi te zato sigurno mnogo zarađuje na sadržajima koje proizvode mediji i stvara golem pritisak na industriju i na sam način proizvodnje vijesti, ali ne znam u kojoj mjeri i na koji način se mediji uspijevaju odupirati pritiscima“, rekla je Dina Vozab.

Samo od reklama Google je lani imao više od 67 milijardi dolara prihoda. Facebook je na reklamama zaradio nešto više od 17 milijardi američkih dolara. Te dvije kompanije zajedno su samo na oglasima u 2015., dakle, zaradile više od 84 milijarde dolara ili polovicu ukupnog lanjskog prihoda svih tiskovina u svijetu prema WIN IFRA.

 

 

 

Piše: Melisa Skender

 

Ukupni prihodi industrije izdavaštva na globalnom, svjetskom tržištu lani su iznosili 168 milijardi dolara. Podatak je to iz djela tradicionalne godišnje analize World Press Trends, Svjetskog udruženja novinskih izdavača (WAN IFRA), javno objavljene na njihovoj mrežnoj stranici.

 

To je, usporedbe radi, dvostruko više od globalnih prihoda filmske i zabavne industrije koja je u 2015. Imala 85 milijardi dolara prihoda. Ipak, ti se podaci ni po čemu ne mogu uspoređivati sa situacijom u kojoj je hrvatski tisak, a koja je loša, upozoravaju stručnjaci koje smo pitali o tiražama hrvatskog tiska i izgledima za preživljavanje. Tiraže tiska u azijskim zemljama kao što je Kina, Indija ili Indonezija posljednjih godina u stalnom su porastu. Vjerojatno zbog rastućih tržišta i stvaranja novih srednjih klasa koje postaju potrošači vijesti smatra Dina Vozab, doktorandica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

Tiraža u padu svima

Istovremeno, u razvijenim državama Zapadne Europe i SAD-u tiraže tiskanih izdanja padaju godinu za godinom, a o krizi novinske industrije počelo se raspravljati već sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Situaciju je samo ubrzala gospodarska kriza 2008. godine. No, različite zemlje imaju različite medijske sustave, pa se s krizom i različito nose.

„Hrvatska nažalost pripada krugu zemalja sa slabijim predispozicijama za suočavanje s tim izazovima. Prema istraživanjima Centra za istraživanje medija i komunikacije na FPZG-u (CIM) Hrvatska pripada krugu europskih zemalja s publikama koje manje prate medije općenito i imaju niže povjerenje u medije, tradicionalno imaju niže naklade i čitanost tiska“, kaže Dina Vozab, koja je 2014. objavila analizu „Tisak u krizi“ o trendovima u hrvatskom tisku u razdoblju od 2008. do 2013. godine. „Broj i naklade dnevnih novina u konstantnom su padu. U razdoblju od 2009. do 2013. tržište je postalo siromašnije za troje novine, a ukupna je naklada od 2008. do 2013. pala za čak 53%. Pad naklada bio je najsnažniji u posljednjoj promatranoj godini – 2013. godine naklade su pale za 32% u odnosu na prethodnu godinu“, jedan je od nalaza istraživanja za koje su podaci o nakladama prikupljeni iz izvješća Hrvatske gospodarske komore (HGK). Stoga je tu i opaska da navedene podatke treba uzimati s rezervom jer ih predaju sami novinski izdavači, bez dodatne evaluacije, odnosno kontrole neovisne institucije.

Usprkos tome što se pad tiraža nastavio i u 2014. godini, prema posljednje ažuriranom izvještaju HGK, nakladnici su mahom prijavljivali veće planirane prosječne tiraže u ovoj godini. Za većinu izdavača u trenutku pisanja ovog teksta još nije bilo podataka o lani prosječno prodanim nakladama.

24 sata tako je u 2014. Imao nakladu iznad 90 tisuća ili dvostruko više od Večernjeg lista, koji je prijavio nakladu u prosjeku 49.500 primjeraka dnevno. Najnižu tiražu, prosječno manje od 20.000 primjeraka dnevno ima Novi list, čija je tiraža od 2010. do 2013. pala za 40 %. Taj negativan trend slijedi 24 sata kojem je čitanost u istom razdoblju pala za 37 %, a prati ih Večernji (35%), Slobodna (32%) i Jutarnji list (26%) ako promatramo samo dnevne novine.

Javni i tajni podaci o tiražama

Koliko mjerenja organizacije ABC Hrvatska odgovaraju prosječnim tiražama koje prijavljuju sami nakladnici pokušali smo provjeriti upitom Igoru Kernu, direktoru hrvatske franšize te globalne organizacije. „ABC sustav služi sudionicima na tržištu - agencijama, oglašivačima i izdavačima - koji trebaju provjerene i detaljne, za posao upotrebljive, podatke o nakladama. To znači, dan po dan, podijeljeno na 6 kategorija distribucije, raščlanjeno po zemljama distribucije... Sustav je dobrovoljan i u Hrvatskoj djeluje od 2009 godine. Baza s podacima pregledna je i ažurira se jednom mjesečno“, objasnio je Kern ABC-ov sustav koji s podacima koje prikuplja HGK uopće nije usporediv.

„Za razliku od toga, evidencija HGK je zakonska obaveza koja sadrži jedan podatak, odnosno prosjek ukupne godišnje naklade, te ne podliježe provjeri. Podaci se nalaze u Word tabeli i ažuriraju se jednom godišnje. Podatke kojima barata HGK nije moguće provjeriti, dok se podaci izdavača u članstvu ABC-a provjeravaju do 2 puta godišnje revizijom“, kaže direktor ABC Hrvatska koja u studenom ove godine četvrtu godinu za redom organizira konferenciju „Medijska mjerenja i istraživanja“. Ove godine održat će se 8. studenog u zagrebačkoj Esplanadi, a od devet stručnih predavanja samo je jedno posvećeno tisku. Konferenciju će otvoriti Petra Roschitz, direktorica ARGE Verein Media-Analysen iz Austrije.

Jedno, ali vrijedno, najavit će ga Igor Kern, jer je Austrija tržište vrlo slično našem i po medijskom zakonodavstvu. Tiraže austrijskog tiska jednako tako godinu za godinom padaju, kako je moguće provjeriti na nekoliko internetskih portala. Najtiražniji je njihov Kleine Zeitung kojem je, osim toga, i tiraža posljednjih godina, od 2012. do lani, najmanje padala. Zbog čega podaci o tiražama hrvatskih tiskovina nisu jednako transparentni?

„Troškove rada HGK plaćamo svi, što kroz članarinu, što kroz javne ovlasti, a troškove ABC-a financiraju isključivo njegovi članovi koji, usput budi rečeno, svi od reda plaćaju i članarinu HGK.

Podaci ABC-a nisu javni, jer nemamo javno financiranje niti javne ovlasti. Ukoliko bi ih imali, podaci bi, osim što bi bili točni i detaljni, bili i javni – svima dostupni. Ovako su dostupni onima koji sustav financiraju“, objašnjava Kern.

Tiskani mediji samooglašivači 

Uspoređujući Austriju i Hrvatsku, primjetna je razlika u relativno niskom postotku pada tiraže austrijskih dnevnih novina. Kleine Zeitung u odnosu na 2012. godinu lani je imao svega 1 % manji prosječan broj prodanih primjeraka, Die Presse 7%, a Der Standard 9 %. Istovremeno je svaka od te dvije novine lani iz austrijskog državnog proračuna dobila po gotovo milijun eura.

„Trendovi pada naklada i oglašavanja najviše su izraženi u najliberalnijim medijskim tržištima u kojima mediji više ovise o oglašavanju, poput SAD-a, a manje su izraženi u državama s medijskim sustavima sa snažnijim javnim medijskim sektorom, koje tradicionalno imaju više naklade i čitanost tiskanih medija ili u zemljama u kojima novine uživaju visok ugled i povjerenje čitatelja - kao što su, primjerice, Njemačka ili nordijske zemlje. U takvim državama su sami novinski izdavači u boljoj poziciji da svoj poslovni model prilagode tržišnim i tehnološkim promjenama. Također, medijske politike mnogih europskih zemalja predviđaju potpore za novinske industrije, najčešće u obliku smanjenog poreza na dodanu vrijednost, ali i u obliku izravnih subvencija. Međutim, takve potpore se često kritiziraju, kao što je bio slučaj i u Hrvatskoj nakon uvođenja nižeg PDV-a za novine, i teško će dugoročno ublažiti izazove s kojima se susreće industrija”, tumači Dina Vozab s FPZG-a.

Novine i globalno, vidljivo je u analizi World Press Trends za prošlu godinu, prihodovno sve izravnije ovise o čitateljima. Od 2014. godine, naime, prihodi čitatelja čine sve veći udio u ukupnim prihodima tiskanih medija na globalnoj razini, a posljednji izvještaj WIN IFRA predviđa da će se takav trend i nastaviti.

Analiza trendova na hrvatskom tržištu koju je provela Dina Vozab pokazuje da su najjači oglašivači u tiskanim medijima upravo oni koji od tiskovina i žive. Tako su, prema istraživanju MEDIApulsa, u 2013. najveći oglašivači u tiskovinama bili Styria, Europapress holding te Konzum, pa Lidl i zatim još jedan nakladnik – 24sata Digital.

„Nažalost ne znam kako objasniti podatke o najvećim oglašivačima u tisku jer sam uspjela dobiti samo ukupne troškove oglašavanja, i mogu samo nagađati - može se raditi o oglašavanju tvrtki unutar grupa, tvrtkama s udjelima u vlasništvu, nepotpunim podacima...”, tumači autorica analize objavljene na cim.fpzg.hr stranici. CIM, naime, svake godine sudjeluje u prikupljanju podataka za godišnji izvještaj World Press Trends, a na njihovoj službenoj stranici moguće je pronaći i druge analize medijskog tržišta i stanja u novinarstvu. Koliko budžeti za oglašavanje prate takva istraživanja tema je o kojoj se govori samo pod uvjetom anonimnosti. Multinacionalne kompanije uzdaju se u globalne sustave mjerenja i prema konkretnim brojevima odlučuju o konkretnim iznosima. Podaci o tiražama tiska često se kombiniraju s procjenama istraživanja čitanosti koja donose demografske I kvalitativne podatke koji se onda koriste za medijsko planiranje.

Prema neslužbenim izjavama dobro upućenih izvora, međutim, u Hrvatskoj još uvijek postoji dobar dio oglašivača koji budžete raspodjeljuju po vlastitom nahođenju ne mareći za podatke poput tiraže ili procjene čitanosti pojedinog medija. Posebno se to odnosi na tisak. S druge pak strane tisak je i žrtva „mode“ prema kojoj je isplativije ulagati u digitalne platforme, iako je takva odluka malo kad utemeljena na konkretnim istraživanjima tržišta i ciljane publike.  

Međimurje prodavanije od Globusa

Što se pak publike tiče, istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako se više nego u drugim zemljama u Europi publika za informacije okreće internetu. „Istraživanja CIM-a pokazuju da se korisnici interneta u Hrvatskoj više u odnosu na druge europske korisnike oslanjaju na vijesti na internetu, što bi značilo da u većoj mjeri zamjenjuju tiskane medije za njihove online inačice. Krizu izazivaju i internet i društveni mediji koji navikavaju korisnike na brz pristup 'besplatnim' vijestima, a koji nisu dovoljan izvor prihoda za održivost industrije. Najbolje za sada prolaze novinske organizacije koje imaju visok ugled, stalne čitatelje, te su u mogućnosti kombinirati pretplatu, prodaju i online distribuciju sadržaja“, kaže Dina Vozab, doktorandica FPZG-a.

Najbolje to, prema analizi koju je objavila 2014. godine, uspijeva Styriji i njezinom izdanju 24sata, čije je internetsko izdanje u razdoblju od 2010. do 2013. povećalo broj čitatelja za 46 %. Da takvi rezultati ne moraju nužno biti i financijski isplativi, najbolje svjedoči primjer britanskog Guardiana koji je posljednjih godina sve više orijentiran na svoje digitalno izdanje. Uoči ljeta ove godine Guardian je objavio rekordan godišnji gubitak od 173 milijuna britanskih funti iako je njegovo digitalno izdanje u istom razdoblju dobilo 50.000 novih pretplatnika, dostiglo rekord od jedne milijarde pregleda stranice u vrijeme Brexita, a raste i njihovo američko online izdanje. Istovremeno, prihodi digitalnog izdanja padaju, a kao krivci prozivaju se globalne internetske kompanije, prije svega Google i Facebook.

„Prema izvještaju Reuters instituta za novinarstvo iz 2012. tradicionalni mediji - posebno novine - i dalje ostaju glavni proizvođači originalnog sadržaja i oni koji zapošljavaju najviše novinara. Meni se čini da se negativni trendovi teško zaustavljaju, ali i da je ova industrija izuzetno potrebna, te će se morati kreirati održiv model koji će se oslanjati na više-platformsku distribuciju sadržaja“, zaključuje Dina Vozab s FPZG-a, dok u marketinškim krugovima najperspektivnijim drže specijalizirani tisak namijenjen specifičnim nišama publike. Najprodavaniji mjesečnik tako je O.K, koji je namijenjen upravo onoj mlađoj publici za koju se vjeruje da ništa ne čita na papiru. Od tjednog tiska najbolju tiražu ima list Međimurje koji izlazi u Čakovcu i u području regije prodaje se koliko i nacionalni tjednik Globus na području cijele Hrvatske.

 

Klikovi ne donose novac

 

Na nedavno održanom skupu OSCE-a „Gaining a Digital Edge“ ugledni američki novinar Dean Starkman, suradnik Columbia Journalism Review, također je  iznio podatak da rast korisničkih klikova news portalima ne donosi novac jer većinu prihoda od distribucije digitalnog novinarskog sadržaja generiraju „distributeri“ poput Google pretraživača i Facebooka. „Nisam čula za taj podatak, ali ne znam zašto korisnički klikovi na news portalima ne bi donosili novac. Oglašivači plaćaju prostor na web stranici, te će platiti za aktivnosti, odnosno preglede te stranice na kojoj se oglašavaju. Facebook i Google imaju vlastiti prostor za oglašavanje, no kad korisnici kliknu na poveznicu na vijest, otvara se stranica news portala na kojem je vijest objavljena i to se računa kao aktivnost na toj stranici, a ne na Facebooku. News portali ne zarađuju ako korisnici samo pregledavaju naslove u svom newsfeedu na Facebooku i ne otvaraju poveznice na news portale. Ako Facebook napravi izmjene u svom newsfeedu tako da se vijesti otvaraju unutar Facebooka news, portali će zbilja izgubiti novac od oglašavanja. Međutim, ne znam koliko je to ostvarivo jer je odnos proizvođača vijesti i društvenih medija ipak međusobno ovisan. Facebook ne kreira vlastiti sadržaj i ovisi o sadržajima koje proizvode mediji, a mediji su ovisni o Facebooku kao distribucijskoj platformi. Facebook se temelji na sadržajima koje proizvode drugi te zato sigurno mnogo zarađuje na sadržajima koje proizvode mediji i stvara golem pritisak na industriju i na sam način proizvodnje vijesti, ali ne znam u kojoj mjeri i na koji način se mediji uspijevaju odupirati pritiscima“, rekla je Dina Vozab.

Samo od reklama Google je lani imao više od 67 milijardi dolara prihoda. Facebook je na reklamama zaradio nešto više od 17 milijardi američkih dolara. Te dvije kompanije zajedno su samo na oglasima u 2015., dakle, zaradile više od 84 milijarde dolara ili polovicu ukupnog lanjskog prihoda svih tiskovina u svijetu prema WIN IFRA.