Zahtjev Lidije Čivrak protiv Ane Raić-Knežević zbog teksta "Mama iz Zagreba na sudu je dokazala da ju je Centar za socijalnu skrb maltretirao. I? Ništa, nitko nije kažnjen", objavljenoga 10. svibnja 2019. na portalu telegram.hr.
Zaključak: Novinarsko vijeće časti s pet je glasova za, uz jedan suzdržani i jedan glas protiv (glasali su Đurđica Klancir, Mašenjka Bačić, Slađana Bukovac, Jerko Bakotin, Damir Pijaca, Jurica Pavičić i Ivana Radaljac Krušlin; radi izbjegavanja sukoba interesa, u raspravi i odlučivanju o ovoj točki nije sudjelovao Drago Hedl), zaključilo je kako novinarka Ana Raić Knežević prijavljenim tekstom nije prekršila Kodeks časti hrvatskih novinara.
Obrazloženje: kolegica Ana Raić-Knežević nije se ogriješila ni o pravila novinarske struke ni o Kodeks časti hrvatskih novinara. U prijavi se navodi kako je naslov teksta na portalu Telegram "Mama iz Zagreba na sudu je dokazala da ju je Centar za socijalnu skrb maltretirao. I? Ništa, nitko nije kažnjen", neistinit, nepotkrijepljen sadržajem članka i senzacionalistički. Iz usporedbe članka i sadržaja jasno je da naslov uistinu ne odgovara sadržaju, ali za naslov nije odgovorna novinarka, nego jedan od urednika portala, tako da je taj dio pritužbe pogrešno naslovljen i ne odnosi se na Anu Raić Knežević, koja je isključivo navedena u prijavi.
Dalje, prijaviteljica, psihologinja u Centru za socijalnu skrb Velike Gorice, navodi kako je cilj članka bio nanošenje štete časti i ugledu djelatnika Centra za socijalnu skrb te iznošenje nepotpunih činjenica. Ništa od ovoga nije razvidno iz spornoga teksta. Novinarka Raić Knežević podnijela je izvještaj o prvostupanjskoj sudskoj presudi na temelju procesa koji je, kako navodi u svojem očitovanju, bio javan. Bez obzira na to što navedena presuda nije finalna, javna je kao dokument, a jasan je i javni interes za situaciju u kojoj djelatnici Centra za socijalnu skrb najprije primaju upozorenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a potom i sudsku odluku da nisu ravnopravno tretirali majku u brakorazvodnom procesu. Javni interes za institucionalnu zaštitu žena i problematiziranje rada institucija očit je. Premda prijaviteljica izrijekom tvrdi kako nije riječ o iznimnom javnom interesu jer ona sama nije javna osoba, činjenica je da je zaposlenica javne službe, a javni se interes ne odnosi na te osobe, nego na populaciju koja o njihovu radu i odlukama ovisi ili može makar teoretski dospjeti u situaciju takve ovisnosti.
Prijaviteljica novinarki zamjera objavu njezina imena i prezimena, a uskraćivanje podataka o tužiteljici, to jest korisnici Centra za socijalnu skrb, na što novinarka u očitovanju odgovara kako je ime korisnice izostavljeno radi interesa maloljetnoga djeteta. Budući da je riječ o nepropisno tretiranim prijavama za obiteljsko nasilje, identitet štićenice Centra morao bi se izostaviti i da nije u pitanju dijete, a prijaviteljica, kao zaposlenica Centra za socijalnu skrb, morala bi znati da kao javna radnica ne uživa jednaku vrstu zaštite identiteta kao i njezini štićenici koji pripadaju ranjivoj populaciji.
Prijaviteljica naglašava kako nije kontaktirana prije objave članka, niti je saslušana njezina strana, ali tekst Ane Raić-Knežević, kako sama u očitovanju navodi, nastao je na temelju obrazloženja presude i iskaza koji su dani na sudu. Upravo suprotno, preispitivanje tužitelja, tuženoga i svjedoka sa strane medija često se smatra pritiskom na institucije suda, tako da kolegica Raić-Knežević ni na koji način nije narušila novinarske norme, pa čak ni one koje su zbog lošeg funkcioniranja pravosuđa krajnje problematične, pa možda čak i kontraproduktivne.
Prijaviteljica dalje ističe kako je novinarskim tekstom narušeno povjerenje u njezin rad i status stručne osobe u očima javnosti te status Centra za socijalnu skrb Velike Gorice. Navodi kako su njezina obitelj te obitelji drugih prvostupanjski osuđenih izložene neugodnostima. Istina je, međutim, da je novinarka samo prenijela sadržaj sudske presude, s kojom šira javnost bez medijskog posredovanja ne bi bila upoznata, i da je u ovom slučaju za stav i povjerenje javnosti odlučujuća presuda, a ne novinarka, koja je isključivo glasnik i prenosi javno dostupnu informaciju.