O HND-u > Zaključci novinarskog vijeća časti

Društvo socijalnih radnika Međimurja vs Helena Tkalčević

Zahtjev Društva socijalnih radnika Međimurja za pokretanje postupka protiv Helene Tkalčević zbog teksta "Presudili su pohotnom treneru: Bludničio je nad maloljetnicom…", objavljenog na portalu 24sata 20. ožujka 2019.

Zaključak: Novinarsko vijeće časti s osam je glasova za i uz jedan suzdržani glas (glasali su Đurđica Klancir, Mašenjka Bačić, Jerko Bakotin, Silvija Luks, Ante Pavić, Damir Pijaca, Ivana Radaljac Krušlin, Hrvoje šimičević i Slađana Bukovac) razmatralo je usvojilo zaključak da je Helena Tkalčević, otkrivajući detalje i u vezi s identitetom žrtve i u vezi s opisivanjem postupka prema njoj, povrijedila etička i profesionalna načela pa joj izriče upozorenje da u budućnosti pri izvještavanju o sličnim temama treba pristupati odgovornije.

Obrazloženje: Podnositelj prijave smatra kako je navođenjem detalja koje je o kaznenom djelu navela maloljetnica na sudu "potpuno neprihvatljivo zbog zaštite prava maloljetne osobe“ te „nije ni trebalo biti dostupno medijima". Prijavitelj dalje smatra da "ovakvo izvještavanje s detaljima spolne zlorabe privlači i izaziva nezdravu znatiželju i, koliko god nam to bilo neprihvatljivo, nezdrava uzbuđenja kod čitatelja. Isto tako ostavlja žrtvu nemoćnu u tome da se javnosti iznose detalji situacije u kojoj je bila krajnje ponižena i traumatizirana". Također smatra da se ovakvim člankom postiže "ponovo još intenzivnije poniženje maloljetnice, ponovo je traumatizirate, a kako se radi o malim sredinama, ona može samo razmišljati o tome tko sad sve zna što joj je počinitelj kaznenog djela radio i koliko će proći dok joj to netko na neprimjereni način ne kaže ili pokaže".

Prijavitelj apelira na novinare da vode računa o tome kakve posljedice imaju njihovi i članci i načini na koje izvještavaju o spolnim deliktima, naročito kad je riječ o maloljetnim osobama, te da se ne rukovode svojim nahođenjima o "sočnim pričama", nego o dobrom ukusu, ali i zaštiti digniteta žrtava i etičkim načelima novinarske struke.

Na kraju, DSR Međimurja zaključuje kako članak "na vulgaran način prelazi sve granice" te najavljuje da će o tome obavijestiti Pravobraniteljicu za djecu.

Helena Tkalčević u očitovanju navodi kako su u 24sata "vodili računa o zaštiti identiteta žrtve, kao i o činjenici da žrtvu dodatno ne traumatiziramo". Ističe da je "osnovni cilj teksta bio upozoriti javnost na spolno zlostavljanje koje je počinio trener jednog plesnog kluba" te kako "DSR Međimurja pogrešno zaključuje da je riječ 'o malim sredinama' iako u tekstu nije navedeno, naravno zbog zaštite identiteta žrtve, s kojeg je područja maloljetnica". Ističe da žrtva i nije s područja Međimurja, da nije navedena njezina dob, ni o kojem je klubu ili plesu/sportu riječ, kao ni inicijali trenera.

Sve navedeno je točno i Vijeće časti takav pristup kolegice Tkalčević smatra ispravnim.

Nadalje, ističe se kako je "jedan od glavnih motiva za objavu članka bila činjenica da postoje sumnje da oštećena maloljetnica nije jedina žrtva ovog trenera" te kako postoji sumnja da je ista osoba "na identičan ili sličan način vabila još neke maloljetnice koje su trenirale u njegovom klubu, a koje to, zbog srama ili straha, nisu prijavile policiji, nego su umjesto toga promijenile klub ili prestale trenirati. Nadali smo se da ćemo potaknuti žrtve, ako ih ima još, kojima je počinjeno isto ili slično kazneno djelo na određeni način (tzv. modus operandi) da ta svoja iskustva prijave policiji i da znaju da nisu same i nisu jedine koje su proživjele takve strahote".

Vijeće časti uvažava i slaže se s tima da je preventivni aspekt članka izuzetno važan. Vijeće također smatra samorazumljivim i slaže se sa zaključkom da je nužno "takve seksualne predatore udaljiti iz sporta kako ne bi mogli koristiti svoj povlašteni položaj i povjerenje djece i maloljetnika koje treniraju, za traženje novih žrtava" te pozdravlja činjenicu da je "temeljem ove presude, treneru zabranjeno obavljanje bilo kakvih funkcija vezanih uz sport, kako u klubu kojemu je bio predsjednik, tako i u savezu te ostalim klubovima".

Međutim, Vijeće časti problematičnim smatra tvrdnju kolegice kako su "mnogi detalji vezani uz samo počinjenje kaznenog djela izostavljeni dok su oni, koji su objavljeni, ostavljeni s razlogom".

Naime, dok je za niz detalja koji se iznose u članku (primjedbe oštećene da joj je trener bio kao drugi otac te da je u njega imala povjerenja) primjereno da budu ostavljeni u tekstu, s obzirom na preventivnu namjeru članka, sigurno nije bilo potrebno da javnost detaljno dozna sadržaj opscenih komentara koje je trener upućivao oštećenoj.

Teško je zamisliti da bi bilo koja osoba – pritom maloljetna – htjela da javnost zna kakvom je poniženju bila izvrgnuta. Bez obzira na to što autorica članka tvrdi da nije riječ o maloj sredini, barem dio čitatelja, ma koliko malen bio, prepoznat će o kome je riječ. Time zaista postoji šansa da dođe do retraumatizacije oštećene, s obzirom na to da će određeni krug ljudi znati sve detalje o opscenostima koje joj je prijestupnik upućivao.

Nadalje, ako je kolegica Tkalčević smatrala nužnim da prenese sadržaj radnji koje je trener radio oštećenoj – i ako to i jest važno za preventivnu namjeru članka – to se moglo učiniti koristeći neutralniji i distanciraniji rječnik. 

Upozorenje DSRM-a da "ovakvo izvještavanje s detaljima spolne zlorabe privlači i izaziva nezdravu znatiželju i nezdrava uzbuđenja" je opravdano. Nažalost, sve više medija upravo namjerno pobuđuje takvu pažnju kako bi povećali vlastitu "klikanost". Najčitaniji dnevni list u Hrvatskoj ne bi trebao na taj način urušavati profesionalne standarde, nego pokazivati odgovornost dostojnu svoje uloge u formiranju javnosti.

Iako autorica članka nije članica HND-a te se na nju ne odnosi Kodeks časti, u njemu su navedena bitna etička i stručna načela naše profesije. Dotični članak svakako krši načela Kodeksa: članak14.: "Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. (...) Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom." Članak 15.: "Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava." Članak 17.: "U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu."

 

Izdvojeno mišljenje Damira Pijace

Helena Tkalčević, novinarka 24sata, nije se spomenutim člankom ogriješila o univerzalna novinarska etička načela jer sadržaj članka ne nudi mogućnost otkrivanja osobnih podataka ni trenera ni maloljetnice, čime je identitet maloljetne žrtve maksimalno zaštićen. Spominjanje detalja vezanih uz počinjenje kaznenog djela imalo je svrhu, kako u svom očitovanju na pritužbu Društva socijalnih radnika Međimurja ističe i novinarka Helena Tkalčević, potaknuti žrtve kojima je počinjeno isto ili slično kazneno djelo, da to prijave policiji.