Zahtjev Dore Benc za pokretanje postupka protiv Mate Barišića zbog priloga "Slučaj koji je šokirao Hrvatsku: Pogledajte cijelu priču o liječniku i medicinskoj sestri iz Obrovca", objavljenog 25. travnja 2019. godine u emisiji "Provjereno" Nove TV.

Zaključak: S pet glasova za, uz jedan protiv i tri suzdržana glasa (glasali Đurđica Klancir, Mašenjka Bačić, Jerko Bakotin, Silvija Luks, Ante Pavić, Damir Pijaca, Ivana Radaljac Krušlin, Hrvoje šimičević i Slađana Bukovac) Novinarsko vijeće časti usvojilo je mišljenje da se Mato Barišić, radeći na prilogu "Slučaj koji je šokirao Hrvatsku: Pogledajte cijelu priču o liječniku i medicinskoj sestri iz Obrovca", za specifičnu emisiju "Provjereno" Nove TV, kojoj je zadatak otkrivanje društveno problematičnih situacija, nije ogriješio o novinarsku etiku i profesionalne postulate.

Obrazloženje: U prilogu "Slučaj koji je šokirao Hrvatsku: Pogledajte cijelu priču o liječniku i medicinskoj sestri iz Obrovca", objavljenom u emisiji "Provjereno" Nove TV 25. travnja 2019. autora Mate Barišića, prijaviteljica Dora Benc ukazuje na kršenje nekoliko članaka Kodeksa časti, i to članak 8., koji govori da „novinar ne smije zloupotrijebiti povjerenje uspostavljeno s izvorom informacije. Pravnu ili fizičku osobu koja novinaru daje informaciju novinar mora upoznati u kojem će mediju i kojem kontekstu ta informacija biti objavljena. Smisao izjava i intervjua novinar ne smije iskrivljavati, ni izravno, niti izvlačenjem iz konteksta. Autorizacijom se podrazumijeva isključivo potvrda autentičnosti sadržaja intervjua. Oprema intervjua ne podliježe autorizaciji. Jednom autoriziran intervju smatra se konačnim“., zatim članak 14., koji govori da "novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom", članak 15., koji kaže da se "posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava" te članak 25., koji kaže da su "urednici novinskih izdanja, radijskih i televizijskih programa, kao i elektroničkih publikacija koje objavljuju novinarske priloge, dužni pridržavati se profesionalnih etičkih načela koja vrijede za sve novinare. Njihova je odgovornost da i oglasi, pisma čitatelja, kao i svi drugi nenovinarski tekstualni, vizualni i zvukovni sadržaji izdanja koja uređuju budu u skladu s etičkim i zakonskim načelima javnog priopćavanja. U elektroničkim publikacijama u kojima korisnici izravno objavljuju tekstualne, vizualne ili zvukovne sadržaje urednici su dužni osigurati mehanizme koji će onemogućiti ili barem ograničiti objavljivanje etički i zakonski neprihvatljivih sadržaja. Ako dođe do njihovog objavljivanja, dužni su ih u najkraćem mogućem roku ukloniti iz izdanja".

Mate Barišić očitovao se o prilogu i prijavi Dore Benc te drži da nije prekršio nijedan članak Kodeksa časti (nijedan iz prijave).

Novinarsko vijeće časti utvrdilo je da je na početku priloga vidljivo kako dr. Jusup očekuje novinara. Budući da novinar jasno zatečenu situaciju obrazlaže brigom za preostalih 400 pacijenata (te jedinom reakcijom za sve koji su liječnika napustili), Novinarsko vijeće časti ocjenjuje da je za objavljivanje priloga nedvojbeno postojao javni interes.

Prikazujući autentične iskaze bivših pacijenata i bivše supruge dr. Jusupa, u kojima većina izražava sumnju da je doktor "pukao" te samim time pojačavaju dojam da liječnik, ako nije u stanju raditi, nije ni u stanju ravnopravno sudjelovati u snimanju priloga, nije sporno da je situaciju u spornoj ordinaciji trebalo prikazati na jedini mogući način, realno.

Novinar jasno ističe i činjenicu da je redakcija Nove TV za ovaj slučaj znala već godinu dana, da su o tome obaviještene i nadležne institucije, a da su jedina reakcija spori postupci utvrđivanja stanja, pri čemu pacijenti i okolina nemaju adekvatnu ni alternativnu skrb.

U vezi sa ženskom osobom zaposlenom u spornoj ordinaciji, ona sama lažno se predstavlja kao medicinska sestra. U prilogu je lažno predstavljanje potvrđeno informacijom iz Komore medicinskih sestara kako ona nije upisana u službeni registar medicinskih sestara.

Opetovano ponavljanje kadrova koji prikazuju higijenski status liječnika i navodne medicinske sestre u ovom je prilogu u službi potenciranja visoke važnosti "slučaja", koji se istražuje, s obzirom na to da je riječ o specifičnoj profesiji koja ima zadatak skrbiti o ljudskom zdravlju.

Novinar ni na koji način nije bio dužan utjecati na osebujan rječnik, ni ulaziti u zdravstveni status dvoje sugovornika, a na što prijaviteljica ukazuje.

U vezi s naknadnim reakcijama koje su se razvile na društvenim mrežama, Novinarsko vijeće časti nije nadležno, jer društvene mreže, u ovom slučaju Facebook, službeno nisu mediji. U tom je slučaju moralna i svaka druga odgovornost isključivo na osobama uključenima u komunikaciju.

Izdvojeno mišljenje Damira Pijace

U svom novinarskom uratku "Slučaj koji je šokirao Hrvatsku: Pogledajte cijelu priču o liječniku i medicinskoj sestri iz Obrovca", objavljenom 25. travnja 2019. u emisiji "Provjereno" Nove TV, Mato Barišić nije se u potpunosti pridržavao univerzalnih novinarskih načela.

Odnosno, kad je spominjao institucije – HZZO, Liječničku komoru i Ministarstvo zdravstva – televizijski novinar Mato Barišić (iako je na raspolaganju imao i kameru i mikrofon), umjesto snimljene izjave (slikom i tonom) odgovornih osoba, javnosti je ponudio tek fotografije pisanih anonimnih odgovora službi za odnose s javnošću nekih od spomenutih institucija, čime nije na jednakomjeran način predstavio suprotstavljene strane. A to, u ovom slučaju, nisu samo liječnik i njegovi pacijenti, nego i zdravstvene institucije (koje ne rade dobro svoj posao) i pacijenti. U svom prilogu, ali i u očitovanju na prijavu Novinarskom vijeću časti, Barišić tvrdi da su institucije – prije svega HZZO, HLK i Ministarstvo zdravstva – bile obaviještene o problemu. "Znali su, a neki od njih nam govorili da je problem riješen", objašnjava u svom očitovanju Barišić. Dakle, ako su "govorili", zašto (slikom i tonom) nije zabilježeno tko je i što govorio, odnosno ako su govorili, a nisu htjeli "pred mikrofon i kameru", ta njihova reakcija trebala je biti objavljena s njihovim imenom i prezimenom te funkcijom. Stoga Barišić u svom novinarskom uratku objavljenom 25. travnja 2019. u emisiji "Provjereno" nije postupio u skladu s univerzalnim novinarskim etičkim načelom da novinar, kad izvještava o temama u kojima se iznose optužujući navodi, nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti.