Smanjenje RTV pristojbe s 80 na 65 kuna HRT-u na godišnjoj bi razini iz ruku izbio oko 228 milijuna kuna. Dogodi li se to odmah, s HRT-a upozoravaju da će najprije stradati program, a potom će uslijediti otpuštanja jer takav udarac ne bi mogli amortizirati.

Kresanje pristojbe HRT-a s 80 na 65 kuna. To je jedan od sedam uvjeta koje je Most postavio HDZ-u za suradnju i sastavljanje vlade. Kada bi se pretplata smanjila i temeljem koje računice su došli do tog iznosa, u Mostu nisu naveli.

Naime, dok pregovaraju s HDZ-om o svojih sedam uvjeta, zavjetovali su se na sedam dana šutnje. S druge strane Siniša Kovačić, v. d. glavnog ravnatelja HRT-a jučer je izašao s apelom u kojem traži da se pristojba HRT-u ne reže jer bi to ugrozilo poslovanje.

Istovremeno iz Mosta neslužbeno podsjećaju da je sam Kovačić u svom programu naveo da se zalaže za smanjenje od 10 posto, a da sad okreće ploču. Istini za volju, Kovačić je to naveo, ali uz dodatak da se to može provesti tijekom petogodišnjeg procesa restrukturiranja.

Još početkom rujna iz Mosta su išle najave da će od budućeg partnera tražiti rezanje pretplate s 80 na 50 kuna iako u njihovu izbornom programu o tome nema ni slova. Nakon izbora 50 je postalo 65. Koja je analiza prethodila tome, nije poznato. S druge strane HDZ je u izbornoj kampanji najavio da će svi umirovljenici s mirovinom nižom od tri tisuće kuna te umirovljenici korisnici socijalne pomoći plaćati 50 posto nižu pretplatu. To bi, navodili su u kampanji, zahvatilo 25.000 ljudi i uz racionalizaciju poslovanja ne bi ozbiljno ugrozilo HRT.

U Mostu drže da su plaće zaposlenih na Prisavlju, a posebno glavnog ravnatelja previsoke. Također napominju da ima previše zaposlenih, da se na vanjsku produkciju troši previše te da postoje dvije garniture ljudi od kojih jedna ne radi ništa kad je na vlasti SDP, a druga kad je na vlasti HDZ jer su zaposleni u funkciji agitiranja za jedne ili druge.

Prosječna plaća 2.890 zaposlenika, koliko ih je bilo na kraju 2015., što je za 176 manje nego na kraju 2014., na HRT-u iznosi oko 6.900 kuna neto dok je Kovačićeva 20 tisuća kuna.

Na vanjsku produkciju u 2015. potrošeno je 58,4 milijuna kuna što je bilo 117 posto više od zakonom propisanog minimuma.

Međutim, ovdje treba dodati da HRT ni danas ne zna koliko stoji minuta njegove produkcije, a postoje indicije da je skuplja od vanjske. K tome, tendencije europskih javnih servisa idu prema tome da se poveća udio vanjske produkcije.

Snižavanjem pristojbe s 80 na 65 kuna HRT bi ostao bez oko 228 milijuna kuna što je udarac koji bi svakoj tvrtki, nedvojbeno, predstavljao velik problem posebno kad bi se to napravilo odmah nakon što se izmijeni Zakon o HRT-u. Naime, prema Zakonu pristojba iznosi 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj, a posljednjih je godina zamrznuta na 80 kuna.

Ukupni prihodi HRT-a iznose 1,4 milijarde kuna od čega 1,2 otpada na pristojbu, a ostatak na oglašavanje (oko 120 milijuna kuna), dotacije iz proračuna (13,5 milijuna), financijske prihode (oko 21 milijun kuna) te ostale poslovne prihode (45 milijuna kuna).

Na rashodovnoj strani pak najveći komad kolača, oko 440 milijuna kuna, odlazi na plaće i ostala primanja zaposlenika. Slijedi proizvodnja programa (oko 340 milijuna), ostali rashodi (oko 184 milijuna) prava na izvođenja; HDS, ZAMP, HUZIP, ZAPRAF (59 milijuna) i dotacije; Fond za pluralizam medija, VEM, HAVC (61 milijun), Odašiljači i veze i ostala odašiljanja (oko 112 milijuna).

Kad bi se pristojba smanjila odmah po izmjeni Zakona, jasno je da bi se HRT našao u problemu jer negdje bi se moralo rezati. Kome i kako o tome će, ako HDZ prihvati Mostov uvjet, morati brinuti onaj tko će preuzeti Prisavlje.

Činjenica je da, na što je upozorio i Nadzorni odbor kuće na sjednici u kolovozu, ostvareni prihodi poslovanja za prvih šest mjeseci 2016. nisu zadovoljavajući, kako u odnosu na isto razdoblje u 2015. tako i na dinamički plan. A s druge pak strane rashodovna strana je rasla.

Na HRT-u danas nisu željeli službeno komentirati priču oko najave smanjenja pristojbe, ali neslužbeno se moglo doznati da bi udar od 20 posto bio prevelik koji bi doveo do poremećaja u cijelom lancu u kojem bi najprije nastradao program, a potom i ljudi.

Značilo bi to, uvjereni su na Prisavlju, da više ne bi bilo nogometne Lige prvaka, novih stranih serija i svega onog što ih čini drugačijim od privatnih televizija.

Ekonomist Damir Novotny prije nekoliko dana, ocjenjujući sedam zahtjeva Mosta, kazao je za tportal da bi odluka o smanjenju pretplate bio nepromišljen potez koji bi nanio veliku štetu HRT-u, a neće dati posebne učinke na upravljanje.

Stoji li iza Mostova prijedloga ozbiljna analiza ili je riječ o čistom populističkom potezu kao onom kad je bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko u predizbornoj kampanji obećavao da će smanjiti RTV pristojbu i tim novcem potaknuti zapošljavanje, tek treba vidjeti.

Autor: Vedran Brkulj