Nadalje se navodi da objavljivanje Velnićevog članka predstavlja kršenje prvog članka Statuta, odnosno njegovih općih odredbi u kojima stoji da se Novi list zauzima za vladavinu prava, socijalnu pravdu, ljudsko dostojanstvo i zaštitu ljudskih prava, poštovanje pojedinca i svih demokratskih vrijednosti.
- Objavljeni članak, naime, predstavlja negaciju svih navedenih vrijednosti. Autor Deklaraciju o zajedničkom jeziku naziva "pokušajem hegemonizacije jugoslavenstvom", odnosno "novom jugoslavenskom nakazom" i "zlom u službi velikosrpstva", a njezine potpisnike "olinjalom jugoslavenskom nejači", "četničkim zlom", "izdajnicima", "podgrijanim orjunašima" i "petokolonašima", "yugointelektualistima", "proračunskim parazitima", "uljezima" i "hrvatskim apatridima", koji "ne prestaju rovariti protiv Hrvatske". Riječ je o huškačkom i šovinističkom pamfletu, koji nema nikakve veze s pravom na različito mišljenje, a niti s Deklaracijom o zajedničkom jeziku, stoji u tesktu priopćenja Redakcijskog vijeća.
- Autor ovog uvredljivog i nepismenog članka, naime, tu deklaraciju samo zloupotrebljava za sramotan šovinistički ispad, kakav nikad nije objavljen u Novom listu i koji je suprotan svemu što bi Novi list trebao biti i vrijednostima za koje bi se, temeljem svog Statuta i svoje tradicije, trebao zauzimati. Riječ je, dakle, o huškanju, pa i otvorenoj prijetnji, a nijedna riječ u tekstu ne tiče se same teme, jezika i lingvističkih pitanja. Riječ je o napadu na Rijeku, koju autor naziva "Jugoslavijom u malom" i "SAO Rijekom", a građane ovog grada žigoše kao "opančare 'bratstva i jedinstva'" i "legionare jugoslavenstva". Riječ je i o napadu na novinare koji su deklaraciju potpisali. Radi se o tekstu koji naprosto nije smio biti objavljen u Novom listu i neshvatljivo je da uredništvo nije zahtijevalo da se takav prostački tekst, koji predstavlja negaciju svih profesionalnih standarda novinarstva, ne objavljuje. Objavljivanjem ovog teksta prekršen je i drugi članak Statuta, koji nakladniku, u slučaju značajnih oscilacija naklade, dopušta zatražiti od glavnog urednika usklađivanje uređivačke politike sa situacijom na tržištu i zahtjevima čitatelja, ali nakladnik o tome prethodno mora zatražiti mišljenje redakcije. U ovom slučaju došlo je do potpune promjene uređivačke politike, o čemu redakcija nije konzultirana, a Redakcijsko vijeće nema informacije ni da je o tome uopće obaviješten nakladnik, premda se i u jednom i u drugom slučaju radi o kršenju Statuta, navode u Redakcijskom vijeću Novog lista koje je ovaj zaključak donijelo jednoglasno.
Autor: HND