Pravobraniteljica za djecu vs Hajdi Karakaš Jakubin
Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za pokretanje postupka protiv novinarke Hajdi Karakaš Jakubin, autorice teksta „Facebook predator (53) punih 26 sati držao djevojčicu u hotelu“ objavljenog u Jutarnjem listu 8. ožujka 2016., teksta „Facebook predator istražiteljima: Da ima 13 godina, ali pristala je na seks“, objavljenoga 9. ožujka 2016. i teksta „S djevojčicom (13) dvaput imao odnos i snimao ju je golu“, objavljenoga 10. ožujka.
Hajdi Karakaš Jakubin nije članica HND-a.
Zaključak: Novinarsko vijeće časti jednoglasno upozorava novinarku i uredništvo Jutarnjeg lista da je otkrivanjem identiteta i detalja događaja pogoršana situacija djevojčice o kojoj se piše, te da su tako u više navrata narušena etička načela profesije.
Obrazloženje: Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić podnijela je prijavu protiv urednika i novinarke Jutarnjeg lista Hajdi Karakaš Jakubin jer su u potpunosti zanemarili potrebu zaštite djeteta te nisu vodili računa kako će se napisi odraziti na daljnji život i mogućnosti oporavka djeteta koje je bilo žrtva spolnog nasilja i iskorištavanja. Kako kaže pravobraniteljica, iako novinarka nije navela ime 13-godišnje djevojčice, uz prvi objavljeni članak i uz prikrivanje lica i imena djevojčice, priložila je javni poziv za pomoć u pronalaženju djevojčice, koji su putem facebooka i društvenih mreža objavili roditelji, prijatelji i školski kolege djevojčice. U daljnjim tekstovima, piše pravobraniteljica, autorica iznosi sve više nepotrebnih detalja u kojima se opisuju postupci djevojčice-žrtve i prenosi izjavu muškarca koji ju je iskoristio. Tako u tekstu pod naslovom „Da, ima 13 godina, ali pristala je na seks“ seksualni predator Marijan G. kao opravdanje pred istražiteljima kaže: „Pristala je na seks. Bilo je dobrovoljno, bez prisile“. U tekstu „S djevojčicom (13) dvaput imao odnos i snimao ju je golu“, autorica piše: „Najmanje je dva puta s njom imao seksualni odnos u hotelskoj sobi u Vlaškoj, a ono što izaziva još veću sablazan jeste da je Marijan G., iako svjestan da pred sobom ima dijete, fotografirao dijelove njezinog golog tijela te je snimao kamerom u eksplicitno seksualnom položaju“.
Novinarka Hajdi Karakaš Jakubin nije članica Hrvatskog novinarskog društva. U svom očitovanju piše da ni na koji način nije prekršila etičke norme i stručne smjernice za izvještavanje o djeci te da u tekstovima koje je napisala ni na koji način nije otkrila identitet žrtve niti njezino prebivalište. „Pretpostavka pravobraniteljice je da sam znala da su roditelji uputili javni poziv putem Facebooka na kojem je objavljena fotografija i ime djevojčice, odnosno da sam znala da je identitet djevojčice poznat širem krugu ljudi, a posebno onima iz neposrednog okruženja žrtve, njezinog mjesta i škole, znači, moja eventualna saznanja ni u kojem slučaju ne predstavljaju kršenje etičkih normi“, piše Hajdi Karakaš Jakubin. Novinarka također negira da je prenijela ili objavila roditeljsku objavu s Facebooka. „Iskaz koji je istražiteljima dao muškarac koji je iskorištavao djevojčicu“, piše novinarka, „prenijela sam da bi javnost mogla steći predodžbu o kakvoj se osobi radi“. Ocjenu pravobraniteljice za djecu da je nepotrebno iznijela niz detalja Hajdi Karakaš Jakubin smatra paušalnom i osobnom procjenom te tvrdi da to ne predstavlja kršenje etničkih normi. Osim toga smatra neutemeljenom optužbu pravobraniteljice da je svojim načinom izvještavanja zanemarila potrebu zaštite dobrobiti djeteta te da nije vodila računa kako će se njeno pisanje odraziti na dalji život i mogućnost oporavka žrtve spolnog nasilja i iskorištavanja.
Na kraju novinarka Jutarnjeg lista zaključuje da člancima koje je napisala nije povrijedila prava djeteta prema Konvenciji o pravima djeteta te da nije povrijedila Kodeks časti hrvatskih novinara pa tako ni članak 20. Kodeksa.
Uvidom u tekstove koji su predmet ove prijave Novinarsko vijeće časti, međutim, jednoglasno ocjenjuje i upozorava urednika i novinarku Jutarnjeg list Hajdi Karakaš Jakubin da su zaista takvim svojim postupcima postupili protiv načela profesije jer su svojim prilozima omogućili otkrivanje identiteta djeteta koje je bilo žrtva seksualnog zlostavljanja, a iznošenjem detalja seksualnoga zlostavljanja zanemarili su obavezu postupanja u najboljem interesu djeteta.