Aktualno > Vijesti

Zaključci Vijeća EU-a o medijskoj pismenosti

15.06.2020.

Vijeće Europske unije, u okviru hrvatskog predsjedanja, usvojilo je dokument „Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“. U okviru kulture i audiovizualne djelatnosti i pod nadležnošću Ministarstva kulture, medijska pismenost bila je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, koje je željelo ukazati na važnost sustavnog i strateškog pristupa medijskoj pismenosti, kao jedne od ključnih kompetencija za život i rad u moderno doba, priopćili su iz Agencije za elektroničke medije. 

Država koja predsjeda Vijećem Europske unije određuje teme o kojima će Vijeće donijeti zaključke, a koji sadrže niz prijedloga mjera i aktivnosti koje bi u određenom području mogle poduzeti države članice Europske unije i Europska komisija. Zaključci su, pak, rezultat konsenzusa, s obzirom na to da ih moraju podržati sve države članice.

Na početku „Zaključaka o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“ konstatira se da su novi mediji i komunikacijske platforme promijenili društvene i komunikacijske odnose, utjecali na kulturne i kreativne industrije te promijenili medijski krajobraz i način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo sadržaj. Međutim, kako se navodi u dokumentu, novo je doba uz brojne prednosti donijelo i sve veću količinu dezinformacija, manipulacija i govora mržnje. Ističe se i da je velika globalna kriza, kao što je pandemija koronavirusa, ukazala na važnost sustavnog pristupa razvoju medijske pismenosti i osnaživanju građana, kao i na potrebu za pouzdanim izvorima informacija i transparentnošću internetskih platformi. „Današnji svijet nalaže stjecanje velike količine novih individualnih i društvenih znanja i vještina kako bi građani svih dobnih skupina mogli pristupiti, odabrati, razumjeti te sofisticirano i odgovorno koristiti informacije i različite vrste medija. Sve te kompetencije sačinjavaju medijsku pismenost, koja se shvaća kao krovni pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama“.

Dokument zagovara potrebu razvijanja modela cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije, te potiče kulturne ustanove (knjižnice, muzeji i kina) na uključivanje u razvoj medijske pismenosti. Također se ističe da bi mediji, posebice javni medijski servisi, trebali imati istaknutiju ulogu u projektima medijskog obrazovanja. Naglašeno je i da važnu ulogu mogu imati nacionalna regulatorna tijela za medije, koja mogu aktivno promicati, organizirati i koordinirati aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću. Stoga se dokumentom pozivaju Europska komisija i države članice da nastave s ulaganjem  pojačanih napora u sustavan,  sveobuhvatan i međusektorski pristup razvoju medijske pismenosti i podizanja svijesti o njenoj važnosti, da potiču bolje korištenje EU fondova za medijsko obrazovanje i da uspostave dodatne izvore financiranja, kao i da potiču i financiraju istraživanja vezana uz medijsku pismenost. Države članice EU-a potiče se da razvijaju politike medijske pismenosti i provode njihovu implementaciju, kao i da razvijaju obrazovne programe za edukatore, te podupiru razvoj mreža medijske pismenosti.

U zaključcima Vijeća Europske unije konstatirano je i da nedostatak transparentnosti internetskih platformi i njihova primjena algoritama može pogoršati problem dezinformacija, ugroziti medijski pluralizam, te potaknuti senzacionalizam, ekstremni sadržaj i clickbait novinarstvo, kao i utjecati na javno mnijenje. Stoga se Europsku komisiju poziva da predloži moguće daljnje korake kako bi se pronašla dugoročna, sustavna i učinkovita rješenja za otklanjanje dezinformacija na temelju  sveobuhvatnih istraživanja i analiza već poduzetih mjera, uzimajući u obzir i rad koji je Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) ostvarila u tom području, te potrebu suradnje nacionalnih regulatornih tijela. Ključno načelo u takvim mjerama treba biti transparentnost i odgovornost internetskih platformi.

Ukazuje se i dajačanje profesionalnog novinarstva, neovisnih medija, istraživačkog novinarstva i medijskog pluralizma doprinosi zaštiti demokracije. Europsku komisiju i države članice poziva se i da podupiru audiovizualnu industriju u razvoju kvalitetnog europskog sadržaja i distribucijskih platformi, uzimajući u obzir ekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 na audiovizualni sektor općenito.

Zaključke Vijeća Europske unije, u originalnoj engleskoj verziji, možete preuzeti ovdje. 

 

Izvor: aem

 

 

 

Vijeće Europske unije, u okviru hrvatskog predsjedanja, usvojilo je dokument „Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“. U okviru kulture i audiovizualne djelatnosti i pod nadležnošću Ministarstva kulture, medijska pismenost bila je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, koje je željelo ukazati na važnost sustavnog i strateškog pristupa medijskoj pismenosti, kao jedne od ključnih kompetencija za život i rad u moderno doba, priopćili su iz Agencije za elektroničke medije. 

Država koja predsjeda Vijećem Europske unije određuje teme o kojima će Vijeće donijeti zaključke, a koji sadrže niz prijedloga mjera i aktivnosti koje bi u određenom području mogle poduzeti države članice Europske unije i Europska komisija. Zaključci su, pak, rezultat konsenzusa, s obzirom na to da ih moraju podržati sve države članice.

Na početku „Zaključaka o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“ konstatira se da su novi mediji i komunikacijske platforme promijenili društvene i komunikacijske odnose, utjecali na kulturne i kreativne industrije te promijenili medijski krajobraz i način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo sadržaj. Međutim, kako se navodi u dokumentu, novo je doba uz brojne prednosti donijelo i sve veću količinu dezinformacija, manipulacija i govora mržnje. Ističe se i da je velika globalna kriza, kao što je pandemija koronavirusa, ukazala na važnost sustavnog pristupa razvoju medijske pismenosti i osnaživanju građana, kao i na potrebu za pouzdanim izvorima informacija i transparentnošću internetskih platformi. „Današnji svijet nalaže stjecanje velike količine novih individualnih i društvenih znanja i vještina kako bi građani svih dobnih skupina mogli pristupiti, odabrati, razumjeti te sofisticirano i odgovorno koristiti informacije i različite vrste medija. Sve te kompetencije sačinjavaju medijsku pismenost, koja se shvaća kao krovni pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama“.

Dokument zagovara potrebu razvijanja modela cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije, te potiče kulturne ustanove (knjižnice, muzeji i kina) na uključivanje u razvoj medijske pismenosti. Također se ističe da bi mediji, posebice javni medijski servisi, trebali imati istaknutiju ulogu u projektima medijskog obrazovanja. Naglašeno je i da važnu ulogu mogu imati nacionalna regulatorna tijela za medije, koja mogu aktivno promicati, organizirati i koordinirati aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću. Stoga se dokumentom pozivaju Europska komisija i države članice da nastave s ulaganjem  pojačanih napora u sustavan,  sveobuhvatan i međusektorski pristup razvoju medijske pismenosti i podizanja svijesti o njenoj važnosti, da potiču bolje korištenje EU fondova za medijsko obrazovanje i da uspostave dodatne izvore financiranja, kao i da potiču i financiraju istraživanja vezana uz medijsku pismenost. Države članice EU-a potiče se da razvijaju politike medijske pismenosti i provode njihovu implementaciju, kao i da razvijaju obrazovne programe za edukatore, te podupiru razvoj mreža medijske pismenosti.

U zaključcima Vijeća Europske unije konstatirano je i da nedostatak transparentnosti internetskih platformi i njihova primjena algoritama može pogoršati problem dezinformacija, ugroziti medijski pluralizam, te potaknuti senzacionalizam, ekstremni sadržaj i clickbait novinarstvo, kao i utjecati na javno mnijenje. Stoga se Europsku komisiju poziva da predloži moguće daljnje korake kako bi se pronašla dugoročna, sustavna i učinkovita rješenja za otklanjanje dezinformacija na temelju  sveobuhvatnih istraživanja i analiza već poduzetih mjera, uzimajući u obzir i rad koji je Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) ostvarila u tom području, te potrebu suradnje nacionalnih regulatornih tijela. Ključno načelo u takvim mjerama treba biti transparentnost i odgovornost internetskih platformi.

Ukazuje se i dajačanje profesionalnog novinarstva, neovisnih medija, istraživačkog novinarstva i medijskog pluralizma doprinosi zaštiti demokracije. Europsku komisiju i države članice poziva se i da podupiru audiovizualnu industriju u razvoju kvalitetnog europskog sadržaja i distribucijskih platformi, uzimajući u obzir ekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 na audiovizualni sektor općenito.

Zaključke Vijeća Europske unije, u originalnoj engleskoj verziji, možete preuzeti ovdje. 

 

Izvor: aem