Aktualno > Vijesti

Vodstvo HRT-a ne zanima u čijem interesu radi javna televizija

07.06.2017.

Radi li HRT u interesu javnosti, je li pojam „javni interes“ pogodan za manipuliranje i postoje li objektivni kriteriji po kojima HRT određuje javni interes neke su od tema o kojima se raspravljalo na tribini „U čijem interesu radi HRT“, koju su u Novinarskom domu organizirali Centar za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a i udruga obveznika RTV pristojbe „Pretplatnik“, a vodstvo HRT je nažalost tribinu ignoriralo i nije se odazvalo na sudjelovanje. 

Mnogi europski javni mediji susreću se s istim problemima istaknuo je profesor Marko Milosavljević s Katedre za novinarstvo FDV Sveučilišta u Ljubljani, a to su definiranje uloge javne radiotelevizije, digitalizacija, način financiranja i neovisnost o vanjskim utjecajima.

U posljednje se vrijeme provlači jedna opasna neoliberalna paradigma koja kaže da javna RTV treba raditi samo ono što privatne ne žele raditi, jer im nije dovoljno atraktivno. „Međutim, to je jedna veoma opasna paradigma jer svodi pitanje javnog medija samo na pitanje novca, što nije dobar pristup. Također, vode se velike rasprave oko toga treba li ukinuti pretplatu ili ne. Model pretplate u kombinaciji s oglašavanjem pokazao se najboljim zato što čuva javni medij od pretjeranog utjecaja politike i tržišta“, kazao je Milosavljević.

Govoreći o pitanju neovisnosti javnog RTV servisa, Milosavljević je ustvrdio kako je on gotovo uvijek na nišanu vlasti, stoga je „cilj napraviti sistem u kojem političke institucije nemaju snažan utjecaj na javne medije u pogledu odabira tema, novinara i urednika“.

Milosavljević je uvjeren kako šanse za preživljavanje imaju oni servisi koji su najbolje prilagođeni situaciji i izazovima. „Darvinističkim rječnikom, preživjet će oni koji su the fittest - mediji koji su najfleksibilniji, koji su najbolje prilagođeni promjenama, oni koji imaju dobre odnose unutar kuće i izvan nje.“

Govoreći o pravnim aspektima uloge javnog RTV servisa, odvjetnica Vesna Alaburić, suosnivačica i suradnica Centra za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a, ocijenila je da Hrvatska, kao i u brojnim drugim slučajevima, ima gotovo besprijekoran zakon koji uređuje javni servis.

„Zakon o HRT-u nije mogao biti bolji i nije mogao bolje definirati zadaće javnog servisa. Zakon definira i niz tijela koja odlučuju o postojanju ili nepostojanju javnog interesa u programu ili pojedinim emisijama. Međutim, sve dok na samom HRT-u postoje grupe novinara koje su ovako ili onako orijentirane i koje su bliske nekoj od političkih opcija, dok među njima postoji animozitet i dok ne budu sami u stanju osigurati svoj neovisni status, neće biti pomaka“, zaključila je Alaburić.

Na tribini su sudjelovali predsjednik HND-a Saša Leković, predsjednica udruge obveznika RTV pristojbe "Pretplatnik" Nada Zgrabljić Rotar, novinar Zvonko Varošanec te brojni drugi novinari i medijski djelatnici.

Tribinu su organizirali Centar za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a i udruga obveznika RTV pristojbe „Pretplatnik“ uoči javne rasprave o Prijedlogu programskih obveza Hrvatske radiotelevizije kao dijelu budućega ugovora o obavljanju javne medijske usluge za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine, koji sklapaju Hrvatska radiotelevizija i Vlada Republike Hrvatske, a koja će se održati sutra na HRT-u.

Snimku tribine možete poslušati ovdje.

Piše: Ema Tarabochia

Radi li HRT u interesu javnosti, je li pojam „javni interes“ pogodan za manipuliranje i postoje li objektivni kriteriji po kojima HRT određuje javni interes neke su od tema o kojima se raspravljalo na tribini „U čijem interesu radi HRT“, koju su u Novinarskom domu organizirali Centar za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a i udruga obveznika RTV pristojbe „Pretplatnik“, a vodstvo HRT je nažalost tribinu ignoriralo i nije se odazvalo na sudjelovanje. 

Mnogi europski javni mediji susreću se s istim problemima istaknuo je profesor Marko Milosavljević s Katedre za novinarstvo FDV Sveučilišta u Ljubljani, a to su definiranje uloge javne radiotelevizije, digitalizacija, način financiranja i neovisnost o vanjskim utjecajima.

U posljednje se vrijeme provlači jedna opasna neoliberalna paradigma koja kaže da javna RTV treba raditi samo ono što privatne ne žele raditi, jer im nije dovoljno atraktivno. „Međutim, to je jedna veoma opasna paradigma jer svodi pitanje javnog medija samo na pitanje novca, što nije dobar pristup. Također, vode se velike rasprave oko toga treba li ukinuti pretplatu ili ne. Model pretplate u kombinaciji s oglašavanjem pokazao se najboljim zato što čuva javni medij od pretjeranog utjecaja politike i tržišta“, kazao je Milosavljević.

Govoreći o pitanju neovisnosti javnog RTV servisa, Milosavljević je ustvrdio kako je on gotovo uvijek na nišanu vlasti, stoga je „cilj napraviti sistem u kojem političke institucije nemaju snažan utjecaj na javne medije u pogledu odabira tema, novinara i urednika“.

Milosavljević je uvjeren kako šanse za preživljavanje imaju oni servisi koji su najbolje prilagođeni situaciji i izazovima. „Darvinističkim rječnikom, preživjet će oni koji su the fittest - mediji koji su najfleksibilniji, koji su najbolje prilagođeni promjenama, oni koji imaju dobre odnose unutar kuće i izvan nje.“

Govoreći o pravnim aspektima uloge javnog RTV servisa, odvjetnica Vesna Alaburić, suosnivačica i suradnica Centra za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a, ocijenila je da Hrvatska, kao i u brojnim drugim slučajevima, ima gotovo besprijekoran zakon koji uređuje javni servis.

„Zakon o HRT-u nije mogao biti bolji i nije mogao bolje definirati zadaće javnog servisa. Zakon definira i niz tijela koja odlučuju o postojanju ili nepostojanju javnog interesa u programu ili pojedinim emisijama. Međutim, sve dok na samom HRT-u postoje grupe novinara koje su ovako ili onako orijentirane i koje su bliske nekoj od političkih opcija, dok među njima postoji animozitet i dok ne budu sami u stanju osigurati svoj neovisni status, neće biti pomaka“, zaključila je Alaburić.

Na tribini su sudjelovali predsjednik HND-a Saša Leković, predsjednica udruge obveznika RTV pristojbe "Pretplatnik" Nada Zgrabljić Rotar, novinar Zvonko Varošanec te brojni drugi novinari i medijski djelatnici.

Tribinu su organizirali Centar za zaštitu slobode javnog izražavanja HND-a i udruga obveznika RTV pristojbe „Pretplatnik“ uoči javne rasprave o Prijedlogu programskih obveza Hrvatske radiotelevizije kao dijelu budućega ugovora o obavljanju javne medijske usluge za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine, koji sklapaju Hrvatska radiotelevizija i Vlada Republike Hrvatske, a koja će se održati sutra na HRT-u.

Snimku tribine možete poslušati ovdje.

Piše: Ema Tarabochia