Novokmet je u tužbi tražio da mu se omogući uvid u e-mail komunikaciju guvernera Borisa Vujčića s predstavnicima investicijskog fonda Knighthead jer smatra da je interes javnosti da sazna pod kojim se okolnostima i zašto guverner susreo s predstavnicima spekulativnog fonda. Stoga je predložio Sudu da poništi predmetno rješenje Povjerenika za informiranje i omogući mu uvid u prvi e-mail koji su predstavnici Knightheada uputili guverneru, e-mail kojim im je on odgovorio kao i tri e-maila uoči sastanka i guvernerove odgovore na njih. – Ovo obrazlaže da je riječ o informacijama od javnog interesa jer su predstavnici spekulativnog  investicijskog fonda Knighthead potvrdili da su u vrijeme pisanja lex Agrokora temeljem kojih je kasnije sudjelovao u roll up kreditu Agrokoru koji je pravno dozvoljen upravo lex Agrokorom i u konačnici je postao suvlasnik tvrtke Fortenova koja je nastala na temelju nagodbe u Agrokoru. Dapače, otkriveno je da su autori zakona, kasnije savjetnici, uoči usvajanja mijenjali zakon tako da je on poboljšao poslovnu poziciju Knighthead fonda, navodi se između ostalog u djelu presude.

U presudi stoji kako nisu sporne ovlasti guvernera HNB-a da se susreće i dogovara sastanke s predstavnicima financijskog sektora iz zemlje i inozemstva koji to zatraže, a čije poslovanje potencijalno može imati učinak na financijski sustav i gospodarstvo RH, međutim takvi postupci ne smiju ugrožavati zaštićene vrijednosti… Stoga je u javnom interesu otkloniti svaku sumnju u moguće davanje povlaštenih informacija koje mogu određenu zainteresiranu stranu staviti u povoljniji pravnofinancijski položaj u odnosu na neki njegov financijski interes i poslovanje, a što tuženik nije uzeo u obzir u ponovljenom postupku. Dalje se navodi kako zaključak tuženika kako nije riječ o informaciji koju ima u vidu članak 5. Točka 3. ZPPI, nije činjenično i pravno osnovan, pa nema zakonskog utemeljenja za odstupanje tuženika od utvrđenja i stajališta iz prethodnog postupka. -U tom kontekstu treba reći i to da samo obrazloženje tuženika nikako ne udovoljava obavezama upravnog tijela na iznošenje razumnih i objektivno opravdanih razloga za drugačije odlučivanje o istoj pravnoj stvari u ponovljenom postupku, osobito u slučaju kada činjenična i pravna utvrđenja tuženika u tom postupku ne opravdavaju niti podržavaju stajalište, naprotiv, osnovano upućuju na nezakonitost spornog rješenja HNB-a, stoji u presudi.      

U zaključku predsude Visokog upravnog sud stoji: - Imajući u vidu da je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje ustavnog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti te da u predmetnom slučaju iz svih navedenih razloga ne postoje pretpostavke za nepriznavanje, odnosno ograničavanje toga prava u smislu odredbi članka 15. istog Zakona, ovaj Sud može jedino ocijeniti da je pobijeno rješenje tuženika donijeto na štetu tužitelja-. 

Izvor: HND