Rat. Istina. Virus. Europa. Mržnja. Trač. Vjera. Brend. Talent. To su samo neke od riječi koje će obilježiti tisućiti broj Večernjakova tjednika Obzor koji izlazi ovu subotu. Riječi su to koje su obilježile proteklih nekoliko godina kojima su urednik Obzora Goran Gerovac i njegova zamjenica Vesna šaško željeli opisati vrijeme u kojem živimo i dati autorima prostor da se izraze esejom. Nisu željeli govoriti o sebi, reći će Vesna, već dati čitateljima "sadržaj s potpisom", što je i slogan ovog tjednika.
– Sa svakim od autora dogovorili smo riječ i dali im potpunu slobodu, da izraze, ako žele, i svoj osobni doživljaj te riječi. Sadržaj ovakvog Obzora za neke će biti iznenađenje, ali time smo željeli pokazati da jubilarni brojevi ne moraju biti zaokružene cjeline ni kraj ili početak, već kontinuitet koji se pruža prije i poslije nas. U svakom slučaju, novi broj Obzora donijet će izvanredne tekstove – govori Goran Gerovac.
Koliko se novi, redizajnirani Obzor promijenio od samih početaka, od prvog broja koji je izišao prije gotovo dvadeset godina – 27. rujna 2003.? Pita li se glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, novi izgled Obzora, koji je nastao u pandemiji, a dizajnirao ga je Večernjakov art direktor Zoran Birman, samo je nadogradnja onoga što je Obzor bio cijelo vrijeme – relevantan, utjecajan, s jakim autorima. – U prvim brojevima još je bio dominatan pristup newsu – radila se nadogradnja, ali je vijest bila dominantan sastojak tih tekstova, današnji Obzor je analitičniji, gleda iza zavjese, traži drugi kontekst, radi analize aktualnih događaja i ima puno veću novinarsku i intelektualnu težinu – govori Klarić i dodaje da Obzor otvara nove, drukčije poglede te teme za koje se čini da nije politički korektno ih otvoriti. – U novinarstvu nema zabranjenih tema, nema tema koje su toliko politički korektne da ih mi ne bismo preispitivali. Upravo to je Obzor – spoj različitih mišljenja, mjesto na kojem različiti ljudi različitih stavova vode polemike, a sve u službi budućnosti – kaže Klarić te se prisjeća vremena koje je prethodilo prvom broju Obzora.
– U to vrijeme napuštam televiziju i dolazim u Večernji list nekoliko mjeseci prije pokretanja Obzora na poziciju urednika unutrašnje politike, pa potom i izvršnog urednika Večernjeg lista, na poziv tadašnje glavne urednice Ružice Cigler. Sjećam se pokretanja političkog tjednika i prvog urednika Obzora Žarka Ivkovića koji je zajedno sa svojim zamjenikom Želimirom Žankom te ekipom Večernjaka koji su brusili teme i sadržaj pred sam prvi broj. Činili su to i izvan radnog vremena, pa i u kafiću. Bila su velika očekivanja od tog prvog broja, a eto, tisuću brojeva kasnije, Obzor je najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj – govori Klarić, dok Ružica Cigler dodaje da je Obzor osmišljen tragom već postojećih priloga subotom u Večernjem listu, odnosno revijalnog sadržaja, kojeg je na taj dan uvijek bilo najviše u tjednu.
– Subotu smo uvijek koristili kao dan kad smo mogli čitateljima ponuditi znatno bogatiji sadržaj, tekstove duljeg formata, koji su obrađivali aktualne događaje ili su analizirali kakve će posljedice imati u našim životima – kaže Cigler i dodaje da su ime "ukrali sami sebi" budući da je prije toga u Večernjem listu izlazio kulturni prilog koji se zvao "Kulturni obzor" koji je netom prije ugašen. – Nisam bio sasvim za ime "Obzor" upravo zbog toga što je asociralo na taj kulturni prilog, predlagao sam više opcija, između ostalog i "Vidici" te "Pogled", ali na kraju je ipak prevagnuo "Obzor" – govori Žarko Ivković, danas zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, ujedno i prvi urednik Obzora. Jedan od razloga nastanka Obzora, prisjetit će se Cigler, bio je i novi tiskarski stroj u tiskari na zagrebačkom Žitnjaku koji je omogućavao da se novine tiskaju potpuno u boji. – Radilo se o četverobojnom tisku, što je bila zgodna prilika da pokrenemo novi prilog subotom – govori Cigler. Obzor je u dvadeset godina uređivalo – sedam urednika. Ekipa koja ga je radila bila je, naravno, puno šira, samo ćemo spomenuti neke, bili su tu urednici, art direktori i grafički urednici, grafičari – Veselko Knezović, koji je ujedno bio i najdugovječniji grafički urednik Obzora, Željko Valentić, Ivica Glad, Branimir Klarić, Tomislav Botić, Jure Ilić, Branka Osmec, Zoran Opalić...
Nakon Ivkovića, Obzor su uređivali i Zvonimir Despot, koji je jedno vrijeme Ivkoviću bio i zamjenik, zatim Borna Keserović, danas dnevni urednik na RTL-u, Vladimir Barišić koji trenutačno uz urednika Roberta Bubala uređuje Večernjakovu Nedjelju, Vojislav Mazzocco, koji trenutačno radi na Indexu, Zdravko Milinović, danas urednik Globusa, te sadašnji urednik Goran Gerovac. No temelje je postavio upravo Ivković koji je koncept osmislio zajedno s radnom skupinom koju je imenovala Cigler. – U njoj su bili Želimir Žanko, kasnije moj prvi zamjenik, Branka Primorac, Željko Krušelj, Deana Knežević, Mladenka šarić i ja. U ožujku 2003. napravili smo koncept i to prezentirali glavnoj urednici – art direktor bio je Zoran Opalić, prilog je išao na 24 stranice, bio je rubriciran, a teme su bile iz politike, ali bilo je i komentara, analiza, intervjua, jakih društvenih tema, jedan dio bio je posvećen svjetskim i kulturnim temama, a imali smo i prostor predviđen za popularnu znanost, pisao nam je i Korado Korlević o tome što se radi u Višnjanu, Ante Radonić koji se bavio svemirskim temama... Sve u svemu, trebalo je oko pola godine od predstavljenog koncepta do prvog broja – govori Ivković. Temu na prvoj naslovnici "Kakav vođa treba Hrvatima" ilustrirao je mladi ilustrator Davor Pavelić koji je nacrtao svojevrsnog Supermana, a on je kasnije postao i stalni vanjski ilustrator.
Više možete pročitati i pogledati na vecernji.hr.
