Aktualno > Regija i svijet

U Srbiji od početka godine već zabilježeno 50 napada na novinare

02.04.2024.

Uvrede, zastrašivanja, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji na novinare u Srbiji ne prestaju. Na meti napada su zbog izvještavanja, iznošenja mišljenja i stavova, ali ponekad i samo zato što su – novinari. Posljednji izvještaj Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) pokazuje da je indeks sigurnosti dodatno opao u 2023. godini, a u 2024. već je zabilježeno 50 novih napada, priopćili su iz NUNS-a. 

 

 „Od početka godine smo zabilježili 17 prijetnji i ako se ovim tempom nastavi, za dva mjeseca ćemo premašiti broj od 20-30 ozbiljnih prijetnji koje obično bilježimo na godišnjem nivou“, objašnjava NUNS-ov pravnik i istraživač Rade Đurić.

Osim statistike, mijenja se i model napada. Slučajevi novinarki Televizije N1 Vanje Đurić i Ksenije Pavkov, kao i posljednji napadi na novinare i predstavnike Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ane Lalić i Dinka Gruhonjića, pokazuju da su individualni napadi mnogo intenzivniji i organiziraniji.

Tako je, primjera radi, montirani snimak govora Ane Lalić i Dinka Gruhonjića prvo pokrenuo komentare na društvenim mrežama, potom je emitiran na televiziji s nacionalnom frekvencijom, a u napade su se uključili i predstavnici vladajuće stranke, da bi situacija kulminirala zahtjevima studentskih predstavnika da Gruhonjić bude izbačen s fakulteta na kom je zaposlen i ispisivanjem grafita na ulazu u zgradu u kojoj živi.

Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever smatra da su odgovorni za takvu situaciju politički autoriteti koji, umjesto da smiruju situaciju, dodatno raspiruju vatru, pa online hajke, umjesto uobičajena dva do tri dana, sada traju mnogo duže i ne zna se gdje im je kraj.

„Je li normalno živjeti tako da ti neko napiše da će te silovati ili zaklati? Je li normalno živjeti da ne znaš što te čeka kad ujutro izlaziš iz svog stana? Nije jedan novinar ili novinarka u egzilu iz Srbije. Nekoliko ljudi je, ili u egzilu, ili ide u egzil, ili je nedavno bio u egzilu, zbog prijetnji koji su prešle granicu i postale zaista ugrožavajuće za život tih ljudi i njihovih obitelji, kaže Sever za DW.

S druge strane, brojni mehanizmi koje je država uspostavila posljednjih godina ne daju opipljive rezultate, pokazuju NUNS-ove analize. Ključni razlozi za to su mali broj tužilaca i to što policija ne surađuje.

„Znam da policajac zapravo neće uopće da postupi po nalogu, iako mu tužilac kaže da postupa. Nego on zove svog pretpostavljenog koji mu kaže da postupi ili ne postupi po nalogu. I onda recimo Pavla Bihaljia ne mogu šest mjeseci da nađu da uzmu izjavu“, kaže Đurić.

Sve manjkavosti sustava okazale su se na slučaju Dinka Gruhonjića, vjeruje Maja Sever, kome policija nije osigurala zaštitu, niti pokušala da spriječi počinitelje koji su dva puta ispisali grafit na ulazu u njegovu zgradu.

Više možete pročitati na nuns.rs. 

 

Uvrede, zastrašivanja, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji na novinare u Srbiji ne prestaju. Na meti napada su zbog izvještavanja, iznošenja mišljenja i stavova, ali ponekad i samo zato što su – novinari. Posljednji izvještaj Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) pokazuje da je indeks sigurnosti dodatno opao u 2023. godini, a u 2024. već je zabilježeno 50 novih napada, priopćili su iz NUNS-a. 

 

 „Od početka godine smo zabilježili 17 prijetnji i ako se ovim tempom nastavi, za dva mjeseca ćemo premašiti broj od 20-30 ozbiljnih prijetnji koje obično bilježimo na godišnjem nivou“, objašnjava NUNS-ov pravnik i istraživač Rade Đurić.

Osim statistike, mijenja se i model napada. Slučajevi novinarki Televizije N1 Vanje Đurić i Ksenije Pavkov, kao i posljednji napadi na novinare i predstavnike Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ane Lalić i Dinka Gruhonjića, pokazuju da su individualni napadi mnogo intenzivniji i organiziraniji.

Tako je, primjera radi, montirani snimak govora Ane Lalić i Dinka Gruhonjića prvo pokrenuo komentare na društvenim mrežama, potom je emitiran na televiziji s nacionalnom frekvencijom, a u napade su se uključili i predstavnici vladajuće stranke, da bi situacija kulminirala zahtjevima studentskih predstavnika da Gruhonjić bude izbačen s fakulteta na kom je zaposlen i ispisivanjem grafita na ulazu u zgradu u kojoj živi.

Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever smatra da su odgovorni za takvu situaciju politički autoriteti koji, umjesto da smiruju situaciju, dodatno raspiruju vatru, pa online hajke, umjesto uobičajena dva do tri dana, sada traju mnogo duže i ne zna se gdje im je kraj.

„Je li normalno živjeti tako da ti neko napiše da će te silovati ili zaklati? Je li normalno živjeti da ne znaš što te čeka kad ujutro izlaziš iz svog stana? Nije jedan novinar ili novinarka u egzilu iz Srbije. Nekoliko ljudi je, ili u egzilu, ili ide u egzil, ili je nedavno bio u egzilu, zbog prijetnji koji su prešle granicu i postale zaista ugrožavajuće za život tih ljudi i njihovih obitelji, kaže Sever za DW.

S druge strane, brojni mehanizmi koje je država uspostavila posljednjih godina ne daju opipljive rezultate, pokazuju NUNS-ove analize. Ključni razlozi za to su mali broj tužilaca i to što policija ne surađuje.

„Znam da policajac zapravo neće uopće da postupi po nalogu, iako mu tužilac kaže da postupa. Nego on zove svog pretpostavljenog koji mu kaže da postupi ili ne postupi po nalogu. I onda recimo Pavla Bihaljia ne mogu šest mjeseci da nađu da uzmu izjavu“, kaže Đurić.

Sve manjkavosti sustava okazale su se na slučaju Dinka Gruhonjića, vjeruje Maja Sever, kome policija nije osigurala zaštitu, niti pokušala da spriječi počinitelje koji su dva puta ispisali grafit na ulazu u njegovu zgradu.

Više možete pročitati na nuns.rs.