ZAGREBI 

Hrvatska je s udjelom od 8 % na zadnjem mjestu među zemljama EU u kojima čitatelji plaćaju za vijesti, no to nije neobično, jer je zadnja i uvela digitalne pretplate, navodi Goran Penić, autor istraživanja ‘Digitalna pretplata – novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo’, kojeg je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP). 

Procjena je da trenutačno desetak tisuća ljudi u Hrvatskoj plaća ‘zaključani’ sadržaj u online medijima. Za usporedbu, na slovačkom tržištu, usporedivom po broju stanovnika, kupovnoj moći i broju medijskih izdanja, medij Dennik N, fokusiran na istraživačke priče i razotkrivanje nepravilnosti kod vladajućih struktura, prikupio je od svog osnutka 2014. čak 70.000 pretplatnika. Hrvatske su brojke male i reflektiraju stav publike, no izdavači tvrde da su zadovoljni, s obzirom na veličinu tržišta i  kratko vremensko razdoblje od ‘zaključavanja’ medijskih sadržaja na internetu, pokazalo je istraživanje Digitalna pretplata – novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), a proveo ga je novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.

Po broju pretplata na medije Rumunji ispred Francuza 

Penić je prikupio podatke od svih izdavača koji su uveli naplatu sadržaja (Hanza medija, Styrije i Telegram Media Grupe) te poslao upitnik i Index promociji, jer je želio dobiti odgovor zašto oni nisu uveli pretplatu, no Index je odbio sudjelovati u projektu. Cilj projekta je analiza kako je ‘zaključavanje’ sadržaja utjecalo na čitateljske navike, kvalitetu u novinarstvu i neovisnost novinara i izdavača od oglašivača, politike i moćnika, ali i na vrednovanje autorskog rada novinara i doseg do čitatelja, posebno s istraživačkim temama.
U istraživanju se referira i na Reutersove podatke prema kojima je Hrvatska s udjelom od osam posto na zadnjem mjestu između 20 zemalja EU u kojima čitatelji plaćaju za vijesti. U švedskoj je udjel najveći – 33 posto publike plaća medijski sadržaj, u Finskoj 19 posto, kao i u Belgiji, u Danskoj 18 posto, Nizozemskoj 17 posto, Irskoj 16 posto, Njemačkoj 14 posto.
“Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su čitatelji spremniji platiti vijesti u bogatijim državama, to ipak nije slučaj, pa tako iznenađuju podaci za Rumunjsku gdje 16 posto ljudi ima pretplatu na medije, dok, primjerice, u Francuskoj tek 11 posto čitatelja plaća vijesti na internetu. Po broju pretplatnika također smo na dnu, što nije ništa neobično budući da smo zadnji i uveli digitalne pretplate”, komentira autor projekta Goran Penić. Dodaje da je proces navikavanja čitatelja da kvalitetno novinarstvo nije besplatno dugo trajao i u drugim europskim zemljama, a u Hrvatskoj će trajati vjerojatno i duže budući da se kasno krenulo i predugo navikavalo čitatelje da im je sve dostupno online, besplatno.

Hrvatski nakladnici zadovoljni brojem pretplatnika, ali ne objavljuju brojke  

“Broj digitalnih pretplatnika hrvatski izdavači smatraju poslovnom tajnom i ne otkrivaju stvarne brojke. Ovisno o izdavaču, kreće se još uvijek u tisućama, a moglo bi se zaključiti da sva četiri izdavača ukupno imaju desetak tisuća pretplatnika. Male su to brojke, ali s obzirom na veličinu tržišta i na kratko vremensko razdoblje, uglavnom su svi izdavači zadovoljni. Retencije su, tvrde, malene, većina godišnjih pretplatnika obnovila je pretplatu, bilježe stalni blagi rast konverzija, a prihodi od tog segmenta, koliko god bili maleni, stabilni su”, ističe autor istraživanja.
Kada je posrijedi ukupna čitanost hrvatskih medija koji su uveli pretplatu, ona se nije značajno mijenjala. Prema Gemius istraživanju, 24 sata, Jutarnji, Večernji i Telegram su i dalje među top 10 news portala po broju stvarnih korisnika. Prema zadnjim dostupnim podacima za lipanj 2022., 24 sata, Jutarnji i Večernji su u top 5 portala, a Telegram je na 10. mjestu.
Prema Reutersovu istraživanju o digitalnim medijima za 2022., Index.hr, koji nema pretplatu, i dalje je najčitaniji online medij, 24sata.hr su na drugom mjestu, a Jutarnji.hr je na trećem. Večernji.hr je na sedmom mjestu, a Telegram.hr na desetom. Svi mediji, prema Reutersu, zadržali su svoje pozicije u usporedbi s 2021. bez obzira na uvođenje pretplate, uz iznimku portala Telegram.hr koji je s osme pozicije blago pao na desetu.

Cijeli tekst možete pročitati na zagrebi.hr.