Već godinama hrvatski novinari, i u njihovo ime strukovna organizacija Hrvatsko novinarsko društvo (HND) te Sindikat novinara Hrvatske (SNH), javno upozoravaju i glasno prosvjeduju zbog velikog broja (osobito parničnih) tužbi protiv njih koje su podnosili i podnose firme, organizacije, suci, političari i ostali „uglednici“. Nezadovoljni su novinarskim pisanjem i izvještavanjem pa ih tuže zbog navodnog vrijeđanja, sramoćenja i navodnih neistina o njima, „narušavanja ugleda“ i koječega sličnog.

Kako je i materijalni položaj novinara iz godine u godinu sve lošiji i neizvjesniji, a ni mediji više nisu isprve spremni financijski pokrivati tužbe koje eventualno gube njihovi novinari, problem je ogroman, a katastrofalna je pouka da je pametnije ne „talasati“, ne istraživati, ne provocirati, ne kritizirati, nego valja biti poslušan, podoban, umiveni novinar. Nisu samo hrvatski novinari i mediji bili na udaru, iako su bili ponajviše, broj takvih tužbi rastao je i u mnogim drugim europskim zemljama.

SLAPP: Alat bogatih i moćnih u ušutkavanju novinara

HND i SNH su se obraćali Europskoj federaciji novinara. U svibnju 2020. godine Europska federacija novinara je s još 25 organizacija potpisala pismo upućeno Europskoj komisiji sa zahtjevom da se poduzmu mjere za rješavanje prijetnji brojnim parnicama protiv novinara, aktivista i sindikalista - poznatih i pod nazivom SLAPP (Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti). 

Rezultati tadašnje ankete koju je provodio HND pokazali su da je 2020. godine bilo aktivno najmanje 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih su tužitelji potraživali tadašnjih gotovo 68 milijuna kuna. U tom trenutku od 23 anketirana medija, njih je 18 imalo sudski spor zbog povrede časti i ugleda u novinarskim prilozima.

Europska komisija odgovorila je Akcijskim planom za europsku demokraciju, a u travnju 2022. godine predložila je Direktivu kojom su obuhvaćene SLAPP tužbe i koja bi sucima trebala omogućiti brzo odbacivanje očigledno neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava. Uspostavlja se i nekoliko „zaštitnih mjera“ i pravnih lijekova, kao što su naknade štete i odvraćajuće kazne za pokretanje zloupotrebnih tužbi. Međutim, sve to, barem zasad, ostaje samo na papiru, u praksi se te zaštitne mjere i pravni lijekovi i dalje traže.

Cijeli tekst možete pročitati na lupiga.com