Aktualno > Vijesti

Tribina Zbora znanstvenih novinara HND-a: GMO ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju

16.03.2018.

Je li GMO opasan, ima li ga u Hrvatskoj, zabranjuje li europska direktiva GMO ili mu širom otvara vrata? O ovim i sličnim pitanjima, koja već dugo zaokupljaju hrvatske građane, raspravljalo se na tribini "GMO u Hrvatskoj" što ju je Zbor znanstvenih novinara organizirao u Novinarskom domu.

Sudionike tribine u uvodu su pozdravili Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i Ivan Fischer, predsjednik Zbora znanstvenih novinara HND-a. U nastavku tribine Vladimir Mrša profesor s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta  kazao kako je cijena stavljanja GMO-a na tržište sada gotovo kao cijena novog lijeka.  - To je dovelo do toga da svega nekoliko velikih kompanija može proizvoditi GMO i one imaju monopol,  kazao je Mrša, koji je nadalje pojasnio ciljeve genetskog inženjerstva kao što je popravljanje genskih nedostataka, proizvodnja lijekova poput inzulina i proizvodnje hrane.  - GMO ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju kako se to u javnosti često predstavlja, a dosad je genetski modificirano 19 biljaka, odnosno postoji 95 GM linija. Odgovor na pitanje ima li GMO-a u Hrvatskoj je jednostavan: nema jer još nitko nije podnio zahtjev za stavljanje GMO proizvoda na tržište – ustvrdio je Mrša. Istaknuo je kako su sigurnosni zahtjevi oko stavljanja GMO-a na tržište, u čemu su često prednjačili Zeleni, doveli do drastičnog povećanja njihove cijene.

Ivan-Krešimir Svetec,  s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, upozorio je u svom predavanju kako čovjek već 10.000 godina modificira biljke. – I klasično oplemenjivanje i oplemenjivanje metodama genetskog inženjerstva zasniva se na genetičkim modifikacijama. No, samo se biljka oplemenjena metodama genetskog inženjerstva naziva GMO – kazao je Svetec. Naglasio je da su rigidni zahtjevi oko zdravstvene sigurnosti GM hrane doveli do toga je ona sada najsigurnija na tržištu.

Predavanje profesora  Nenada Malenice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu bilo je posvećeno novoj, revolucionarnoj tehnologiji CRISPR-Cas9 koja se razvija zadnjih pet godina, a pruža velike mogućnosti primjene u medicini i biotehnologiji. - CRISPR-Cas9 mnogi nazivaju „genetičko inženjersko 2.0“ kazao je Malenica pojasnivši kako CRISPR omogućava jednostavno i efikasno prekrajanje DNK. Naglasio je kako GM biljke dobivene novom tehnologijom neće biti moguće razlikovati od onih dobivenim klasičnim metodama. – Također, CRISPR ruši monopol jer otvara put malim kompanijama i sveučilištima koja dosad zbog visoke cijene GM tehnologije nisu mogla proizvoditi GMO – istaknuo je Malenica.

 Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) u Osijeku upoznala je prisutne s djelokrugom rada Znanstvenog odbora za hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO Hrvatske agencije za hranu te zakonskom regulativom u našoj zemlji.

- U Hrvatskoj je problematika GMO-a regulirana nizom zakona i pravilnika, počevši od Zakona o GMO-u donesenog još 2005. godine – naglasila je Miloš . Prema Zakonu, u našim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se provodi u tri ovlaštena laboratorija. U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima.

Nakon predavanja održana je kraća i zanimljiva rasprava. Naposljetku, svi okupljeni su se složili da su ovakve tribine važne i da ih je potrebno češće organizirati kako bi novinari i građani stekli uvid u problematiku GMO-a o kojoj se u hrvatskoj javnosti najčešće govori na iskrivljen način.

 

Autorica: Tanja Rudež

 

Je li GMO opasan, ima li ga u Hrvatskoj, zabranjuje li europska direktiva GMO ili mu širom otvara vrata? O ovim i sličnim pitanjima, koja već dugo zaokupljaju hrvatske građane, raspravljalo se na tribini "GMO u Hrvatskoj" što ju je Zbor znanstvenih novinara organizirao u Novinarskom domu.

Sudionike tribine u uvodu su pozdravili Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i Ivan Fischer, predsjednik Zbora znanstvenih novinara HND-a. U nastavku tribine Vladimir Mrša profesor s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta  kazao kako je cijena stavljanja GMO-a na tržište sada gotovo kao cijena novog lijeka.  - To je dovelo do toga da svega nekoliko velikih kompanija može proizvoditi GMO i one imaju monopol,  kazao je Mrša, koji je nadalje pojasnio ciljeve genetskog inženjerstva kao što je popravljanje genskih nedostataka, proizvodnja lijekova poput inzulina i proizvodnje hrane.  - GMO ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju kako se to u javnosti često predstavlja, a dosad je genetski modificirano 19 biljaka, odnosno postoji 95 GM linija. Odgovor na pitanje ima li GMO-a u Hrvatskoj je jednostavan: nema jer još nitko nije podnio zahtjev za stavljanje GMO proizvoda na tržište – ustvrdio je Mrša. Istaknuo je kako su sigurnosni zahtjevi oko stavljanja GMO-a na tržište, u čemu su često prednjačili Zeleni, doveli do drastičnog povećanja njihove cijene.

Ivan-Krešimir Svetec,  s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, upozorio je u svom predavanju kako čovjek već 10.000 godina modificira biljke. – I klasično oplemenjivanje i oplemenjivanje metodama genetskog inženjerstva zasniva se na genetičkim modifikacijama. No, samo se biljka oplemenjena metodama genetskog inženjerstva naziva GMO – kazao je Svetec. Naglasio je da su rigidni zahtjevi oko zdravstvene sigurnosti GM hrane doveli do toga je ona sada najsigurnija na tržištu.

Predavanje profesora  Nenada Malenice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu bilo je posvećeno novoj, revolucionarnoj tehnologiji CRISPR-Cas9 koja se razvija zadnjih pet godina, a pruža velike mogućnosti primjene u medicini i biotehnologiji. - CRISPR-Cas9 mnogi nazivaju „genetičko inženjersko 2.0“ kazao je Malenica pojasnivši kako CRISPR omogućava jednostavno i efikasno prekrajanje DNK. Naglasio je kako GM biljke dobivene novom tehnologijom neće biti moguće razlikovati od onih dobivenim klasičnim metodama. – Također, CRISPR ruši monopol jer otvara put malim kompanijama i sveučilištima koja dosad zbog visoke cijene GM tehnologije nisu mogla proizvoditi GMO – istaknuo je Malenica.

 Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) u Osijeku upoznala je prisutne s djelokrugom rada Znanstvenog odbora za hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO Hrvatske agencije za hranu te zakonskom regulativom u našoj zemlji.

- U Hrvatskoj je problematika GMO-a regulirana nizom zakona i pravilnika, počevši od Zakona o GMO-u donesenog još 2005. godine – naglasila je Miloš . Prema Zakonu, u našim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se provodi u tri ovlaštena laboratorija. U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima.

Nakon predavanja održana je kraća i zanimljiva rasprava. Naposljetku, svi okupljeni su se složili da su ovakve tribine važne i da ih je potrebno češće organizirati kako bi novinari i građani stekli uvid u problematiku GMO-a o kojoj se u hrvatskoj javnosti najčešće govori na iskrivljen način.

 

Autorica: Tanja Rudež