Podaci su to izneseni na javnom događaju Pismenost 2.0. Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?, održanom u Novinarskom domu u organizaciji GONG-a i Hrvatskog novinarskog društva, povodom Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti. Događaj je obuhvatio javnu tribinu, sajam inicijativa za poboljšanje medijske pismenosti i dvije tematske radionice.

Otvarajući tribinu Medijska pismenost u formalnom obrazovnom sustavu, predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je da Hrvatskoj treba sustavno medijsko opismenjavanje te da je razina medijske pismenosti niska i u samoj novinarskoj zajednici.

Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu istaknula je da je medijska pismenost danas postala jedan od najvažnijih oblika pismenosti, a medijski odgoj u Hrvatskoj još je neformalan, neujednačen i ovisi o entuzijazmu pojedinih ravnatelja, nastavnika ili udruga. „Mana neformalnog obrazovanja je što ono nije dostupno svima jednako. U nekim školama ne postoje uvjeti za neformalno obrazovanje, nema informatičkih učionica, opreme, educiranih nastavnika. Razina medijskog opismenjavanja često ovisi o menadžerskim sposobnostima ravnatelja i mogućnostima projektnog financiranja, što nije dobro. Reforma mora doći na razini cijelog sustava“, naglasila je Ciboci.

„Sadržaj medijske kulture koji se sada provodi u školama je zastario, a vrlo se malo govori o kritičkom vrednovanju sadržaja. Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću učenika u Hrvatskoj pokazuje da im nedostaje najviše znanja i vještina upravo u području kritičkog vrednovanja“, navela je Ciboci.

Pomoćnica ministrice obrazovanja, Lidija Kralj, zadužena za provođenje reforme kurikuluma nastave informatike, rekla je da se u sklopu kurikularne reforme osmišljava program medijske pismenosti, koji će biti međupredmetna tema čiji elementi će se naći u programu više predmeta poput hrvatskog jezika i informatike. „Sve stručne radne skupine su reaktivirane u rujnu ove godine - tim ministrice Divjak radi intenzivno. Maksimalno se trudimo da reforma bude implementirana s početkom iduće školske godine. „Pokusni kunić“ je informatika, čiji kurikulum je dobio vrlo dobre recenzije“, rekla je Kralj i dodala da će budžet za opremanje škola i edukaciju nastavnika biti osiguran.

Govoreći o medijskim i informatičkim navikama učenika hrvatskih škola, Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr naveo je da učenici više koriste pametne telefone nego računala, a društvene mreže koje im predstavljaju glavni izvor informacija, sve su manje informativne. „Primjerice, Instagram je manje informativna mreža od Facebooka jer ne podnosi dugu formu. Snapchat, najpopularnija mreža danas, vrhunac je anti-informiranja i kroz takav okvir stvara se novi način komuniciranja i razmišljanja. Mislio sam da smo taman dosegnuli informacijsko dno, ali onda sam saznao da je došlo nešto još gore - Sarahah – aplikacija koja omogućuje anonimno komentiranje osoba unutar neke grupe, lišeno svake odgovornosti za izrečeno“, upozorio je Matijević.

Matijević je naglasio da je medijima vrlo teško balansirati između zahtjeva marketinga i kvalitete. „U realnom svijetu se događa da marketing ne prepoznaje kvalitetu nego samo kvantitetu. Na portalu Srednja.hr često moramo kombinirati. Primjerice, dvije osobe rade na velikim pričama, dok ostali krpaju rupe na portalu. Broj klikova je, na žalost, jedini imperativ. Čitanost tekstova koji su analitični ili stručni je manja, ali se na dulji rok ipak pokaže da se isplati raditi kvalitetno“.

Prevencija elektroničkog nasilja

U okviru konferencije održan je sajam dobrih praksi medijske pismenosti i dvije radionice na temu medijske pismenosti. Predstavnici udruga Pulska filmska tvornica, Dokkica, Froom i Bacači sjenki održali su radionicu o medijskom odgoju i video produkciji, dok je Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu održala predavanje o prevenciji nasilja na internetu.

Iznoseći rezultate raznih istraživanja o navikama djece na internetu, Ciboci je navela da djeca u dobi od 5 do 15 godina više vremena provode na internetu nego gledajući televiziju – čak 5 sati dnevno. Najpopularnija mreža među tom populacijom je Snapchat, gdje se može kontrolirati brisanje sadržaja, a slijede ga Instagram, Facebook i YouTube.

Govoreći o opasnostima na internetu, Ciboci je navela da postoji niz opasnih pojava na internetu s kojima odrasli često nisu upoznati i o kojima djeca rijetko govore - poput kreiranja lažnih profila i lažnog predstavljanja (cat fishing), razmjene seksualiziranih fotografija (sexting), iznuđivanja seksualiziranih fotografija (sextortion), snimanja i objavljivanja tučnjave među djecom (happy slapping), cyber uhođenja, trollinga i sličnih pojava.

Prema EU Kids online istraživanju, 12% djece u Hrvatskoj je doživjelo nasilje na internetu. Djeca uglavnom ne prijavljuju takve slučajeve odraslima, već vršnjacima, zbog čega su neke zemlje EU pribjegle metodi edukacije određenog broja djece, „malih detektiva“, koji nastoje otkriti nasilje među svojim vršnjacima i privoliti ih na razgovor s odraslima.

Ciboci je podsjetila da je MUP pokrenuo aplikaciju Red Button za anonimnu prijavu cyber nasilja. Do sada su primili čak 3009 prijava, od čega je 14 slučajeva procesuirano, a većina je završila osuđujućim presudama.

što se pak tiče medijske pismenosti, djeca su i sama uvidjela potrebu sustavnog obrazovanja: prema istraživanju Ipsos puls a i DKMK-a, čak 67 posto djece između 10 i 19 godina smatra da bi medijski odgoj trebao biti dio obrazovnog sustava.

Piše: Ema Tarabochia