Uspoređujući danšnje izvještavanje iz ratnih zona s onim prije 30-ak godina, Zlatko Dizdarević, novinar starije generacije i diplomat iz Sarajeva, ocjenio je kako današnje novinarstvo uništavaju teror slike i vremena. “Druga stvar koja je, povezano s tim, zadesila novinarstvo je izbacivanje pitanja “zašto” iz čuvenog 5W. Već dulje vrijeme izvjestitelji nemaju vremena da odgovaraju na tu vrstu pitanja ili se to ne uklapa u naloge redakcije. To je zabilo nož u leđa tradicionalom izvještavanju”, kaže Dizdarević, navodeći kako se nekada radilo mnogo serioznije nego danas. “Tehnologija je u značajnoj mjeri suzila prostor za takvo izvještavanje. Čini mi se da je pristup izvještavanju prije bio donekle ozbiljniji. Živimo u vremenu u kojem je nered projekt. Danas je pravilo proizvesti kaos. Korporativni neofašizam i ISIL imaju isti cilj – proizvesti kaos. Mediji su u tome svemu izgubili svoj osnovni cilj. Kvaliteta je postala pitanje savjesti pojedinca.”
Problem terora slike i stvarnog vremena istakao je i Igor Tabak, vojni analitičar i urednik web portala Obris. “Teror slike i stvarnog vremena su otežavajući faktor u našem poslu. Teško je iz svih tih nebrojenih fragmenata, namjerno plasiranih priča, informacijskog rata, prepoznati stvarnu priču. Novinari nemaju vremena, ne vole spekulirati o budućnosti, samo izvještavaju. Analitika može dati prognostiku, ali je prognostika slabo tražena na hrvatskom tržištu, jer je ono malo. U našim medijima sve staje na dobroj slici stanja. I velike i male kuće rade slično.”
Ivana Dragičević, novinarka TV N1 ne smatra da su glavni problemi tehnološke prirode, nego profesionalne: “Tehnologija nije problem, nego prednost. Ona je omogućila pojavu mnogih alternativnih izvora informacija koji su postali utjecajniji nego velike medijske kuće. Novo doba i nove tehnologije nose neke pozitivne promjene u društvu. Problem je što se danas novinarstvo svodi na prenošenje izjava političara, bez konteksta.” Na Dragičević se nadovezao Hrvoje Polan, slobodni fotoreporter, istakavši kako odgovor na pitanje “zašto” nije presudan: “Nama nedostaju standardi, etika i odgovornost. Mogućnost javne riječi danas je široka, ali vuče mnoge odgovornosti. Ja na svojim fotografijama nisam odgovarao na to pitanje. što se mog posla tiče, ključna je empatija.”
U Hrvatskoj vlada opće nerazumijevanje svega što se događa u svijetu, tvrdi nekadašnji vanjskopolitički novinar i reporter HRT-a Josip šarić. “Nitko ne nudi odogovore na to zašto se npr. događa ova migrantska kriza i gdje ti ljudi idu. Sve je dostupno i sve je vidljivo, a ntiko ne zna što je u svemu tome informacija, a što prevara. Zato se ponovo javio trend ulaganja u ljude na terenu. Na Zapadu se događa ozbiljni povratak reportaža. Ovo što imamo danas je – kakofonija. Ni prosječni novinar u redakciji unutarnje politike ne bi mogao nabrojati npr. koje sve frakcije vode borbe u Siriji, a gdje je onda tu prosječni konzumnet medija. Sve se svodi samo na pitanje incidenta, analize nema, nema emsija, rubrika… Pa i slab interes za ovu tribinu pokazuje vam u kavom je stanju Hrvatska što se tiče vanjske politike”, zaključuje šarić.
Najvažniji je osobni profesionalizam i objektivnost, smatra Hassan Haidar Diab, vanjskopolitički novinar Večernjeg lista: “Kao novinar Večernjeg imao sam pritiske zbog izvješatavnja o Siriji. Htio sam pokazati pravu sliku i moja jedina satisfakcija je to što su se svi moji tekstovi pokazali točnima, a bio sam proglašavan špijunom i plaćenikom. Također, sumnjalo se u moju objektivnost zbog mojeg arapskog porijekla”, požalio se Diab. Problem kod izvještavanja o migrantskoj krizi je prvenstveno u tome što su se novinari bavili humanim aspektom priče, kaže Diab. “Moramo se baviti i drugim aspektom – onim sigurnosnim. Pritom nemam problem s izbjeglicama, nego samo s činjenicom da su sigurnosne mjere totalno zakazale. U konačnici, dogodilo se ono na što sam upozoravao – teroristički napad čiji su akteri u Europu ušli s izbjegličkim kolonama.”
Na tribini su sudjelovali Tihomir Ladišić, direktor programa i vijesti N1 u Zagrebu i Saša Leković, predsjednik HND-a.
Snimku cijele tribine možete poslušati ovdje.
Pripremila: Ema Tarabochia