Aktualno > Vijesti

Tribina: HRT mora biti javni servis na usluzi građanima, a ne politici

23.09.2021.

Želimo da se govori o važnosti javnog servisa i svima nam je cilj da HRT bude bolji i na usluzi građanima i zato je od ključnog značaja da se o svemu konstruktivno i kvalitetno raspravi, kazano je u uvodu tribine  "Kakve programe nude kandidatkinje i kandidati za glavnog ravnatelja HRT-a", održanoj u Novinarskom domu, koju  su koju organiziraju Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

Na tribini, koju su moderirali Dragan Nikolić i Ivana Radaljac Krušlin, predstavili su se kandidati i kandidatkinje za jednu od najznačajnijih funkcija u hrvatskom medijskom prostoru, te su ukratko izložiti svoj program i odgovarali na pitanja o funkcioniranju, modernizaciji i opstanku javnog servisa.  Također su iznijeli i svoje viđenje i model vođenja najmoćnijeg javnog servisa i način kako izvući javni servis iz višegodišnje krize upravljanja te se govorilo o tome kako namjeravaju transformirati HRT u istinski javni servis svih građana, a ne vlasti.

Premda im kandidature službeno još nisu potvrđene na tribinu su se odazvali: Dražen Rajković (bivši član NO-a), Ivo Kujundžić (urednik HRT-ova programa za Hrvate izvan Hrvatske), Dražen Miočić (HRT), Nikola Kristić (HRT)  Gordana Grandov (bivša rukovoditeljica financija HRT-a), Željko Valentić (bivši novinar i urednik Večernjeg lista), Sanja Ivančin (producentica HRT-a), Dario Špelić (HRT), Ivica Zadro (HRT).

Ostalih troj kandidata koji su istaknuli kandidaturu Anita Šimić Bitunjac, Robert Šveb i Anja Šovagović Despot ispričali su se zbog nedolaska.

Novinar i ekonomski stručnjak Dražen Rajković napomenuo je kako se ovaj natječaj odvija u nenormalnoj situaciji, dok je prethodni u Remetincu. On smatra da je situacija dramatična i da se samo oštrim rezovima može stanje popraviti. – U svakom slučaju kada bi postao ravnatelj proveo bi iscrpnu analizu dosadašnjeg poslovanja da idimo što se i kako radilo, naveo je Rajković i dodao kako je nužno puno restrukturiranje, kadrovsko i fonacijsko te aktiviranje hladnog pogona i staviti sve u službu proizvodnje. Rajković je dodao kako je informativni program zapušten i da nevjerojatno zvuči činjenica da s toliko novinara i kapaciteta HRT kaska u proizvodnji vijesti. 

Primamljivo mjesto ravnatelja HRT-a ujedno je i vrlo važno , ali i nosi veliku odgovornost. Dugogodišnji urednik i novinar na HRT-u i diplomata Ivo Kujundžić istaknuo je kako se HRT-u prije svega treba vratiti ugled, koji je izgubljen. – U svom programu istaknuo sam nekoliko glavnih točaka, a to su uključivost profesionalizam i dobra organizacija sustava. Važna nam je iznad sve i tolerancija, a razvijati se možemo jer imamo kapacitete unatoč tome što je puno kolega i napustilo HRT, ali nadam se da će se neki i vratiti, kazao je Kujundžić koji je najavio da će odmah tražiti smanjenje plaće ravnatelja, jer nije normalno da čelni čovjek televizije ime veća primanja od premijera i predsjednika države. Također je najavio i rješavanje problema sa SLAPP tužbama, odnosno tužbama koje je HRT podnio protiv novinara, jer također smatra da nije normalno da jedna medijska kuća tuži svoje novinare i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Kujundžić je dodao i da nije kandidat politike, jer smatra da autritet i poštenje koje ima garantira njegovu neovisnost. 

Producentica Sanja Ivančin istaknula je kako prvo treba postići da ljudi opet vjeruju HRT-u. – Trenutno je to povjerenje na niskoj razini , a može se povratiti za što je nužna kvalitetna i dobra organizacija, navela je Ivančin.

Gordana Grandov kao financijski stručnjak istaknula je kako HRT raspolaže sa solidnom masom novaca i financijskih problema ne bi trebalo biti. – Funkcija glavnog ravnatelja mora biti pozitivna i mora imati kvalitetan odnos s novinarima koji su samo srce programa, kazala ej Granov i dodala kako se su ključne odrednica njenog programa organizacija, interna i eksterna komunikacija te financijska konstrukcija i tehnološki razvoj.

Dražen Miočić, aktualni urednik 4 program HTV-a, kazao je kako se HRT percipira u javnosti najviše kroz informativni program, dok se o najvećem dijelu ostale proizvodnje ne govori. – Ono što namjeravam napraviti je da se sve valorizira na isti način pod istim uvjetima te ulagati o vlastitu proizvodnju, naveo je Miočić, koji je na direktni upit da li smatra da bi večerašnja emisija „Otvoreno“ trebala za temu imati slučaj zabrane objavljivanja tekstova o ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordani Buljan Flander, odgovorio je pozitivno te dodao kako se on nije suočavao s cenzurom na HRT-u, osim u smislu razmjene mišljenja, gdje netko smatra da je cenzuriran.       

Nikoli Kristiću ovo nije prva kandidatura za mjesto ravnatelja pa kako je kazao s time ima iskustva. Mislim da sam nakon svih ovih godina dovoljno kompetentan da budem raj remorker koji će povući brod i povesti ga u sigurnu luku i da novinari napokon sa zadovoljstvom ponovo rade svoj posao, kazao je Kristić i dodao kako ravnatelj mora reagirat , ako se vidi ili zna da program nema dobre ocjene i u tom smislu poduzeti odgovarajuće korake. 

Dario Špelić, još jedan kandidat s HRT-a, istaknuo je kako na HRT-u vlada organizacijski nered i to pod hitno treba riješiti- - Treba napraviti jasne linije upravljanja i reda u poslovanju te raditi na izgradnji novoga HRT-a, jer budućnost nam nosi nove stvari ne samo na tehnološkom nego i u svakom drugom pogledu, a HRT zaostaje, kazao je Špelić te dodao kako je primjerice radio otporan medij na promjene, ali da je potrebna stalna transformacija.

I Ivica Zadro dolazi iz redova zaposlenika HRT-a te u svojoj kandidaturi ističe nužnost transparentnosti, reorganizacije i modernizacije javnog servisa. Zadro je kazao kako je HRT nekada prednjačio u tehnološkim inovacijama, ali da sada zaostaje. – Slučajeva kao što je svježi s emisijom „Labirint“ je previše i to nije iznimka. Mi zaostajemo i s web-om i tu potpuno zaostajemo, navodi Zadro i smatra da središnji Dnevnik više ne može biti središte informativnog programa, jer kroz sve kanale i informativni treba maksimalno angažirati.

Novinar Željko Valentić kazao je kako HRT konačno treba prestati biti „katedrala duha“ i postati ono što stvarno treba biti javni servis.   – I mene je zaprepastilo ovo sa „Labirintom“ i činjenica da se emitira u 4 ujutro. Smisao javnog servisa je informacija, a to danas kao što se vidi nemamo, naveo je Valentić.

U raspravi se najviše govorilo o vanjskoj produkciji i činjenici da HRT preskupo i previše plaća vanjsku produkciju, koja koristi i resurse HRT-a pa svoj proizvod onda opet proda tom istom HRT-u. Kandidati za ravnatelja su istaknuli kako taj problem treba riješiti i da je to leglo moguće korupcije, a da treba ulagati u vlastitu proizvodnju, jer HRT za to ima kapacitete.

 

Autor: Ivica Buljan

Foto: Hina

Želimo da se govori o važnosti javnog servisa i svima nam je cilj da HRT bude bolji i na usluzi građanima i zato je od ključnog značaja da se o svemu konstruktivno i kvalitetno raspravi, kazano je u uvodu tribine  "Kakve programe nude kandidatkinje i kandidati za glavnog ravnatelja HRT-a", održanoj u Novinarskom domu, koju  su koju organiziraju Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

Na tribini, koju su moderirali Dragan Nikolić i Ivana Radaljac Krušlin, predstavili su se kandidati i kandidatkinje za jednu od najznačajnijih funkcija u hrvatskom medijskom prostoru, te su ukratko izložiti svoj program i odgovarali na pitanja o funkcioniranju, modernizaciji i opstanku javnog servisa.  Također su iznijeli i svoje viđenje i model vođenja najmoćnijeg javnog servisa i način kako izvući javni servis iz višegodišnje krize upravljanja te se govorilo o tome kako namjeravaju transformirati HRT u istinski javni servis svih građana, a ne vlasti.

Premda im kandidature službeno još nisu potvrđene na tribinu su se odazvali: Dražen Rajković (bivši član NO-a), Ivo Kujundžić (urednik HRT-ova programa za Hrvate izvan Hrvatske), Dražen Miočić (HRT), Nikola Kristić (HRT)  Gordana Grandov (bivša rukovoditeljica financija HRT-a), Željko Valentić (bivši novinar i urednik Večernjeg lista), Sanja Ivančin (producentica HRT-a), Dario Špelić (HRT), Ivica Zadro (HRT).

Ostalih troj kandidata koji su istaknuli kandidaturu Anita Šimić Bitunjac, Robert Šveb i Anja Šovagović Despot ispričali su se zbog nedolaska.

Novinar i ekonomski stručnjak Dražen Rajković napomenuo je kako se ovaj natječaj odvija u nenormalnoj situaciji, dok je prethodni u Remetincu. On smatra da je situacija dramatična i da se samo oštrim rezovima može stanje popraviti. – U svakom slučaju kada bi postao ravnatelj proveo bi iscrpnu analizu dosadašnjeg poslovanja da idimo što se i kako radilo, naveo je Rajković i dodao kako je nužno puno restrukturiranje, kadrovsko i fonacijsko te aktiviranje hladnog pogona i staviti sve u službu proizvodnje. Rajković je dodao kako je informativni program zapušten i da nevjerojatno zvuči činjenica da s toliko novinara i kapaciteta HRT kaska u proizvodnji vijesti. 

Primamljivo mjesto ravnatelja HRT-a ujedno je i vrlo važno , ali i nosi veliku odgovornost. Dugogodišnji urednik i novinar na HRT-u i diplomata Ivo Kujundžić istaknuo je kako se HRT-u prije svega treba vratiti ugled, koji je izgubljen. – U svom programu istaknuo sam nekoliko glavnih točaka, a to su uključivost profesionalizam i dobra organizacija sustava. Važna nam je iznad sve i tolerancija, a razvijati se možemo jer imamo kapacitete unatoč tome što je puno kolega i napustilo HRT, ali nadam se da će se neki i vratiti, kazao je Kujundžić koji je najavio da će odmah tražiti smanjenje plaće ravnatelja, jer nije normalno da čelni čovjek televizije ime veća primanja od premijera i predsjednika države. Također je najavio i rješavanje problema sa SLAPP tužbama, odnosno tužbama koje je HRT podnio protiv novinara, jer također smatra da nije normalno da jedna medijska kuća tuži svoje novinare i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Kujundžić je dodao i da nije kandidat politike, jer smatra da autritet i poštenje koje ima garantira njegovu neovisnost. 

Producentica Sanja Ivančin istaknula je kako prvo treba postići da ljudi opet vjeruju HRT-u. – Trenutno je to povjerenje na niskoj razini , a može se povratiti za što je nužna kvalitetna i dobra organizacija, navela je Ivančin.

Gordana Grandov kao financijski stručnjak istaknula je kako HRT raspolaže sa solidnom masom novaca i financijskih problema ne bi trebalo biti. – Funkcija glavnog ravnatelja mora biti pozitivna i mora imati kvalitetan odnos s novinarima koji su samo srce programa, kazala ej Granov i dodala kako se su ključne odrednica njenog programa organizacija, interna i eksterna komunikacija te financijska konstrukcija i tehnološki razvoj.

Dražen Miočić, aktualni urednik 4 program HTV-a, kazao je kako se HRT percipira u javnosti najviše kroz informativni program, dok se o najvećem dijelu ostale proizvodnje ne govori. – Ono što namjeravam napraviti je da se sve valorizira na isti način pod istim uvjetima te ulagati o vlastitu proizvodnju, naveo je Miočić, koji je na direktni upit da li smatra da bi večerašnja emisija „Otvoreno“ trebala za temu imati slučaj zabrane objavljivanja tekstova o ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordani Buljan Flander, odgovorio je pozitivno te dodao kako se on nije suočavao s cenzurom na HRT-u, osim u smislu razmjene mišljenja, gdje netko smatra da je cenzuriran.       

Nikoli Kristiću ovo nije prva kandidatura za mjesto ravnatelja pa kako je kazao s time ima iskustva. Mislim da sam nakon svih ovih godina dovoljno kompetentan da budem raj remorker koji će povući brod i povesti ga u sigurnu luku i da novinari napokon sa zadovoljstvom ponovo rade svoj posao, kazao je Kristić i dodao kako ravnatelj mora reagirat , ako se vidi ili zna da program nema dobre ocjene i u tom smislu poduzeti odgovarajuće korake. 

Dario Špelić, još jedan kandidat s HRT-a, istaknuo je kako na HRT-u vlada organizacijski nered i to pod hitno treba riješiti- - Treba napraviti jasne linije upravljanja i reda u poslovanju te raditi na izgradnji novoga HRT-a, jer budućnost nam nosi nove stvari ne samo na tehnološkom nego i u svakom drugom pogledu, a HRT zaostaje, kazao je Špelić te dodao kako je primjerice radio otporan medij na promjene, ali da je potrebna stalna transformacija.

I Ivica Zadro dolazi iz redova zaposlenika HRT-a te u svojoj kandidaturi ističe nužnost transparentnosti, reorganizacije i modernizacije javnog servisa. Zadro je kazao kako je HRT nekada prednjačio u tehnološkim inovacijama, ali da sada zaostaje. – Slučajeva kao što je svježi s emisijom „Labirint“ je previše i to nije iznimka. Mi zaostajemo i s web-om i tu potpuno zaostajemo, navodi Zadro i smatra da središnji Dnevnik više ne može biti središte informativnog programa, jer kroz sve kanale i informativni treba maksimalno angažirati.

Novinar Željko Valentić kazao je kako HRT konačno treba prestati biti „katedrala duha“ i postati ono što stvarno treba biti javni servis.   – I mene je zaprepastilo ovo sa „Labirintom“ i činjenica da se emitira u 4 ujutro. Smisao javnog servisa je informacija, a to danas kao što se vidi nemamo, naveo je Valentić.

U raspravi se najviše govorilo o vanjskoj produkciji i činjenici da HRT preskupo i previše plaća vanjsku produkciju, koja koristi i resurse HRT-a pa svoj proizvod onda opet proda tom istom HRT-u. Kandidati za ravnatelja su istaknuli kako taj problem treba riješiti i da je to leglo moguće korupcije, a da treba ulagati u vlastitu proizvodnju, jer HRT za to ima kapacitete.

 

Autor: Ivica Buljan

Foto: Hina