Aktualno > Analize

Trendovi koji su već stvarnost u europskom novinarstvu

04.12.2015.

Piše: Ante Gavranović

 

Budućnost novinarstva stalna je tema vrhunskih stručnjaka. To je i razumljivo jer je upravo novinska pozornica doživjela korjenite, možda i najveće promjene u eri globalizacije, internacionalizacije i komercijalizacije pojedinih društvenih segmenata. U Njemačkoj je u tijeku široka rasprava na ovu temu. Pokušavamo prenijeti neka zanimljiva stajališta sudionika različitih novinarskih profila kako bismo ocrtali svu složenost samog pitanja: kuda ide novinarstvo?

 

Norbert Küpper, dizajner novina i osnivač prestižnog European Newspaper Awards (koji se dodjeljuje u sklopu Europskog kongresa novinskih izdavača), smatra da su reducirani elementi i jasan layout novina središnji trendovi unutar europske novinarske branše u 2015. godini. Prozračnost i oblikovanje slično uređivanju časopisa neće obilježiti samo tiskovna izdanje. Tu formulu sve više koriste i on line izdanja. Küpper je oblikovao pet trendova koji će prevladavati u europskom novinarstvu:

U oblikovanju novina koriste se samo bitni elementi, čime se postiže "velika vizualna jasnoća" u naslovnicama, ali i u strukturi pojedinih stranica.

Novine se sve više oslanjaju na naslovnice i "cover story" koje se u nastavku lista razrađuju. Time se dnevne novine sve više približavaju pojmu "dnevnih časopisa" ili dnevnih magazina. Upotpunjene su fotosima koji osiguravaju i optičku zainteresiranost čitateljstva.

Dnevne novine iskušavaju multimedia - storytelling na predlošku uspješno provedene konvergencije New York Timesa. To znači prošireni repertoar vizualnih, grafičkih i sadržajnih oblika prezentacije. Tako velik broj europskih novina predstavlja dulje tekstove na svojim web stranicama, upotpunjene filmovima, animiranim grafičkim rješenjima i audio slideshowom.

Novine pojačavaju vizualni storytelling. On line trendovi mijenjaju temeljni proizvod, tiskane novine. U novinama se ne prikazuje "samo" tekst, već se upotpunjuje  širokogrudnim ilustracijama, slikama ili infografikama.

Novinarstvo činjenica postaje nezamjenjivo. Infografike nisu više važne samo za layout novina, već postaju nasušni sastavni dio izvještaja, jer na jednostavan način prikazuju činjenice.

Prestati s jadikovkama

Jan Bayer, član Uprave velikog novinskog izdavača Axel Springer, također predlaže pet teza za budućnost tiskanih izdanja. On smatra da je došlo vrijeme da nakladnici ponovno uspostave svoje temeljne kompetencije u core businessu, a ne da samo razmišljaju o brojkama. "Ne smijemo se svesti na to da razmatramo samo naklade, dosege i prihode od oglasa". Evo njegovih pet teza: Dokrajčiti "print alarm". Novinski izdavači trebali bi prestati o sebi govoriti u lošem ozračju, već naglašavati svoje prednosti.  Povezivati učinkovitost ljudi i tehnologije. Novinarski učinak još je uvijek ključni element uspjeha proizvoda. No, sve je važnije različite tehnologije ispravno iskoristiti. Inteligentno povezivanje ljudi i tehnologije danas je u novinskoj branši dobitna kombinacija. Važno je pratiti anticikličko ponašanje. Izdavačka poduzeća nalaze se u kritičnoj fazi. Nakon godina gdje se razmišljalo samo o smanjivanju troškova (cut the cost) ne bi smjeli propustiti pravi trenutak da se okrenu ponovno prema ulaganjima. Ako se nakladnici okrenu samo štednji, a zapostave ulaganja, prijeti opasnost urušavanja poslovnih modela izdavaštva novina. Teško opstaju mali nakladnici. Potrebne su i nužne integracije u veće cjeline kako bi se smanjio pritisak na međusobne konkurentske odnose koji  razaraju srž i opstanak manjih novinskih izdavača.  Tiskana izdanja nisu dovoljno agresivna u pogledu marketinga. Ona nose sa sobom mnoge pozitivne poruke, a nisu dovoljno naglašene.

 "Kvalitetno" ili "dobro" novinarstvo?

 Oliver Havlat, urednik digitalne redakcije lista Rheinische Post, smatra da se "broji samo dobro novinarstvo, bez obzira na kojem se kanalu ili mediju nalazilo". On ujedno objašnjava zašto ne prihvaća termin "kvalitetno novinarstvo" i zašto više nema vremena za "dobre tekstove". U isto vrijeme upozorava na neka kretanja i trendove za koje smatra da su važni:  Pojam "kvalitetno novinarstvo" nije potreban. Govorimo jednostavno o "dobrom" novinarstvu. Dobro novinarstvo informira i analizira, procjenjuje i komentira transparentno te ujedno zabavlja. Štete nastaju ondje gdje mediji nisu iskreni. Kupljeni sadržaji u tiskanim medijima, native oglašavanje i content marketing koji kao takvi nisu jasno označeni, nanose štetu novinarstvu jer smanjuju povjerenje koje publika ima u medije. A povjerenje je teško povratiti. SoMoLo su trendovi narednih godin.  Socijalno, mobilno i lokalno nameću se već određeno vrijeme kao glavne odrednice novinskih sadržaja. Posebno mjesto pripada mobilnom jer pametni telefoni postaju sve više središnji komunikacijski instrument za mnoge korisnike. Novinari moraju stoga pronalaziti putove - bez obzira čine li to kao blogeri ili klasični novinari - kako sadržaje na mobilan način što točnije prenijeti do korisnika. I ne mogu to više činiti samo tekstom, već upotpunjene videozapisima ili drugim interaktivnim formatima.   Što novinari ubuduće moraju činiti da bi ih se čitalo i uvažavalo? Nije dovoljno samo dobro pisati. Važno je kako emitirane sadržaje približiti korisnicima i to na različite načine, uključivo i korištenje videozapisa. Važno se "probiti" kroz oluju novosti, udarnih vijesti, sadržaje, mailove, tweetove i biti zapažen. Novinarstvo sve više prerasta u umjetnost da se novinari samo reklamiraju - svoje teme, svoj medij i svoje sadržaje iznose na tržište, koje vrednuje učinak. Potrebna je određena samoinicijativa. Svaki bi novinar trebao koristiti vlastite blogove, sudjelovati u društvenim mrežama, umrežavati se. Istodobno treba voditi računa da bude prisutan u javnom životu, sudjelovati na raznim priredbama, panelima, držati predavanja. Jedino se tako postaje "marka". Upravo to postaje sve važnije, posebno kad je riječ o slobodnim novinarima. Mobilni internet, sve učinkovitiji pametni telefoni, nove usluge vijesti, zapravo ukupna medijska pozornica mijenjaju se strelovito, a usporedo s tim i samo novinarstvo. Otvorena su pitanja jesu li su tiskane novine na izdisaju jer mlade generacije aktualne vijesti konzumiraju gotovo isključivo na drugim medijima? Hoće li pisaći roboti uskoro nadomjestiti rutinske zadaće u redakcijama? Hoće li time određeni broj novinara postati suvišan?  Kojim novinarskim uracima "osvajati" ljude koji sve manje čitaju, a sve učestalije razgledavaju slike ili grafove? Očito se u svim promišljanjima o budućnosti novinarstva premalo misli na mlađe generacije, posebno na maloljetničku populaciju. Oni se ne zadovoljavaju videozapisima o običnim vijestima ili onima na TV-u, već traže vlastite videozapise na You Tubeu - originalne, brze i autentične priloge.

Povećana samostalnost novinara

Lars Wienand glasi za prvog njemačkog urednika društvenih medija na desku vijesti jednih regionalnih novina - Rhein-Zeitung u Koblenzu. Ujedno u novinama povezuje print, on line i društveni web. Zanimljiva su njegova zapažanja o ulozi kvalitetnog novinarstva u budućnosti i što mu nanosi štete. Novinarstvo uvijek ima određenu kvalitetu, definiranu kroz određeni medij. Pojam kvalitetnog novinarstva javlja se uvijek kad čitatelju nešto smeta u mediju, kad su očekivanja i sam doživljaj različiti i počesto suprotstavljeni. Čitatelji su posebno osjetljivi na skandalizaciju tema i nekonzistentnost u njihovu praćenju. Očekuje se više samostalnosti u pristupu i obradi pojedinih tema. Manje copy/pastea svakako je preporučljivo. Trećinu vijesti na društvenim mrežama čine vijesti koje su već objavljene i samo se dalje prenose. U vrijeme paywallsa mnogi će mediji (morati) voditi o tome više računa.  Obveza novinara je da prikupljaju zanimljive i aktualne sadržaje, a na menadžerima je da taj proizvod prodaju i, po mogućnosti - zarade potreban novac. Tim više što se i dalje traže prikladni poslovni modeli koji bi omogućavali priljev više sredstava kroz on line izdanje. U tom pogledu tiskana izdanja  i e-novine još će dugo zajednički tražiti prostor za "crne brojke" i - financijski opstanak. No, istodobno valja tražiti modele pretplate na sadržaje na mrežama i tu leži budućnost.

Kako uspjeti u digitalnom svijetu?

 "Tko u digitalnom svijetu želi rasti, mora si postaviti jasne ciljeve. Odlučujuća je veličina, snaga inovacija, ali i činjenica da se ne smije zaboraviti budućnost nakladnika", tvrdi Mathias Dӧpfner, čelni čovjek najvećeg njemačkog novinskog koncerna, Springera. Kroz osam teza nameće promišljanje da ne treba gubiti vrijeme na gubitke u proteklom razdoblju, nego se treba okrenuti budućnosti. Ken Doctor, u svom djelu "Politico - sestra New York Timesa", podržava spomenute teze na putu prema digitalnom novinarstvu. "Kapetan njemačkog medijskog krajobraza", kako zovu Dӧpfnera, smatra da samo veliki dometi donose medijima profit. To označava bespoštednu konkurenciju u kojoj nema mjesta malima i slabima. Mjesta ima samo za broj 1 i broj 2 na medijskoj pozornici. Pritom se postavlja pitanje: kupiti ili sam stvoriti? Organski rast je važan i čak potreban, ali naglasak treba stavljati na ulaganja u nove medije. Dӧpfner se zalaže za reduciranje ovisnosti o prihodima iz tiskanih medija. Čak 72 posto ukupnih prihoda izdavačke kuće Axel Springer trenutačno dolazi iz digitalnoga poslovanja. Prije samo šest godina taj udio iznosio je 13 posto. Prodajom nekih svojih izdanja (Hamburger Abendblatt, Berliner Morgenpost i časopisa Hӧrzu) stvoreni su preduvjeti za širi prijelaz na digitalno novinarstvo i stvaranje povećanih prihoda iz tih izvora. Po njemu, Bild ima 250.000, a Die Welt oko 60.000 digitalnih pretplatnika. Broj pretplatnika je u usponu. U starom svijetu su područja koja odlučuju o profitabilnosti novina bila objedinjena u jednom proizvodu: kroz prodaju, prihode od velikih oglašivača i lokalne male oglasnike. Danas su to tri samostalna tržišta, koja se pojedinačno moraju i opsluživati. Pozornost čitatelja može se kroz različite metode mnogo neposrednije usmjeravati  i prilagođavati ponudi oglašivačkih partnera. Ujedno se oglasne ponude mogu individualizirati i prilagoditi čitateljima, što u starim uvjetima nije bilo moguće. Dӧpfner smatra da novinarstvo kao biznis mora biti profitabilno ili će izumrijeti. Po njemu, ako novinarstvo ne uspostavlja profitabilan poslovni model i ne pridonosi razvoju drugih poslovnih modela, ono nema budućnosti. Posao "iz nostalgije" ne dolazi u obzir. Novinarstvo mora biti potreba društva koje  financiraju potrošači, oglašivači i drugi izvori prihoda. "Ako izostaje financiranje, možemo zaboraviti na novinarstvo", smatra čelnik najveće novinskog koncerna u Njemačkoj, pa i šire.  Zanimljiva je i njegova percepcija oko uloge engleskoga jezika u medijima. Kako kaže, onaj tko "želi da ga se čuje" piše na engleskom jeziku. U skoroj budućnosti vjerojatno će najveći udio prihoda kod Springera proistjecati iz medija na engleskom. Već danas 43 posto prihoda koncerna dolazi iz inozemstva. Njemačko govorno područje obuhvaća oko 100 milijuna stanovnika, a to je danas preusko područje za proširenu ekspanziju.

Dnevna snaga algoritma

Trebaju li mediji sudjelovati u "instant člancima" na Facebooku? To  je jedno od najčešćih pitanja o kojem se raspravlja posljednjih tjedana, bez jasnog odgovora. Jedni tvrde da je to budućnost; drugi to žestoko osporavaju. Činjenica je, međutim, da su Facebook i njegovi algoritmi već spremni da preuzmu kontrolu svega što korisnici čitaju.  Kritičari smatraju da se novinarstvo time "predaje" gigantu kojem uspijeva da svojom tržišnom dominacijom i svojim algoritmima, više nego ostali, nameće sliku svijeta kroz prijenos informacija. Pragmatičari gledaju na taj proces drukčije:  dominantnu ulogu ova mreža već i onako ima, pa ju je bolje usmjereno koristiti, a pritom (po mogućnosti) zaraditi i dio prihoda.  Neosporna je činjenica da uspješnost u korištenju mreža nikad nije bilo toliko ovisna o proširenju umrežavanja na društvene mreže, posebno kad je riječ o Facebooku upravo zbog njegova dosega. No, to ima i svoju dosta visoku cijenu. Facebook predstavlja dilemu s kojom se danas bore mnoge redakcije. Na prilog koji se mnogo čita redakcija može samo marginalno utjecati. To dovodi ili do demokratičnosti (jer korisnici odlučuju što će čitati) ili monopolizacije (jer Facebook ne prikazuje svojim korisnicima sve što se nudi, već svojim algoritmima  obavlja izbor). O Facebooku se može misliti svašta, ali je on neosporno postao najvažnija platforma za promet. To potvrđuje činjenicu da redakcije gube u međuvremenu utjecaj na to koliko će se njihovi članci čitati ili dijeliti. Sve su ovisniji o tome u kojoj su se mjeri uspjeli nametnuti strategijama društvenih mreža.

 

 

Piše: Ante Gavranović

 

Budućnost novinarstva stalna je tema vrhunskih stručnjaka. To je i razumljivo jer je upravo novinska pozornica doživjela korjenite, možda i najveće promjene u eri globalizacije, internacionalizacije i komercijalizacije pojedinih društvenih segmenata. U Njemačkoj je u tijeku široka rasprava na ovu temu. Pokušavamo prenijeti neka zanimljiva stajališta sudionika različitih novinarskih profila kako bismo ocrtali svu složenost samog pitanja: kuda ide novinarstvo?

 

Norbert Küpper, dizajner novina i osnivač prestižnog European Newspaper Awards (koji se dodjeljuje u sklopu Europskog kongresa novinskih izdavača), smatra da su reducirani elementi i jasan layout novina središnji trendovi unutar europske novinarske branše u 2015. godini. Prozračnost i oblikovanje slično uređivanju časopisa neće obilježiti samo tiskovna izdanje. Tu formulu sve više koriste i on line izdanja. Küpper je oblikovao pet trendova koji će prevladavati u europskom novinarstvu:

U oblikovanju novina koriste se samo bitni elementi, čime se postiže "velika vizualna jasnoća" u naslovnicama, ali i u strukturi pojedinih stranica.

Novine se sve više oslanjaju na naslovnice i "cover story" koje se u nastavku lista razrađuju. Time se dnevne novine sve više približavaju pojmu "dnevnih časopisa" ili dnevnih magazina. Upotpunjene su fotosima koji osiguravaju i optičku zainteresiranost čitateljstva.

Dnevne novine iskušavaju multimedia - storytelling na predlošku uspješno provedene konvergencije New York Timesa. To znači prošireni repertoar vizualnih, grafičkih i sadržajnih oblika prezentacije. Tako velik broj europskih novina predstavlja dulje tekstove na svojim web stranicama, upotpunjene filmovima, animiranim grafičkim rješenjima i audio slideshowom.

Novine pojačavaju vizualni storytelling. On line trendovi mijenjaju temeljni proizvod, tiskane novine. U novinama se ne prikazuje "samo" tekst, već se upotpunjuje  širokogrudnim ilustracijama, slikama ili infografikama.

Novinarstvo činjenica postaje nezamjenjivo. Infografike nisu više važne samo za layout novina, već postaju nasušni sastavni dio izvještaja, jer na jednostavan način prikazuju činjenice.

Prestati s jadikovkama

Jan Bayer, član Uprave velikog novinskog izdavača Axel Springer, također predlaže pet teza za budućnost tiskanih izdanja. On smatra da je došlo vrijeme da nakladnici ponovno uspostave svoje temeljne kompetencije u core businessu, a ne da samo razmišljaju o brojkama. "Ne smijemo se svesti na to da razmatramo samo naklade, dosege i prihode od oglasa". Evo njegovih pet teza: Dokrajčiti "print alarm". Novinski izdavači trebali bi prestati o sebi govoriti u lošem ozračju, već naglašavati svoje prednosti.  Povezivati učinkovitost ljudi i tehnologije. Novinarski učinak još je uvijek ključni element uspjeha proizvoda. No, sve je važnije različite tehnologije ispravno iskoristiti. Inteligentno povezivanje ljudi i tehnologije danas je u novinskoj branši dobitna kombinacija. Važno je pratiti anticikličko ponašanje. Izdavačka poduzeća nalaze se u kritičnoj fazi. Nakon godina gdje se razmišljalo samo o smanjivanju troškova (cut the cost) ne bi smjeli propustiti pravi trenutak da se okrenu ponovno prema ulaganjima. Ako se nakladnici okrenu samo štednji, a zapostave ulaganja, prijeti opasnost urušavanja poslovnih modela izdavaštva novina. Teško opstaju mali nakladnici. Potrebne su i nužne integracije u veće cjeline kako bi se smanjio pritisak na međusobne konkurentske odnose koji  razaraju srž i opstanak manjih novinskih izdavača.  Tiskana izdanja nisu dovoljno agresivna u pogledu marketinga. Ona nose sa sobom mnoge pozitivne poruke, a nisu dovoljno naglašene.

 "Kvalitetno" ili "dobro" novinarstvo?

 Oliver Havlat, urednik digitalne redakcije lista Rheinische Post, smatra da se "broji samo dobro novinarstvo, bez obzira na kojem se kanalu ili mediju nalazilo". On ujedno objašnjava zašto ne prihvaća termin "kvalitetno novinarstvo" i zašto više nema vremena za "dobre tekstove". U isto vrijeme upozorava na neka kretanja i trendove za koje smatra da su važni:  Pojam "kvalitetno novinarstvo" nije potreban. Govorimo jednostavno o "dobrom" novinarstvu. Dobro novinarstvo informira i analizira, procjenjuje i komentira transparentno te ujedno zabavlja. Štete nastaju ondje gdje mediji nisu iskreni. Kupljeni sadržaji u tiskanim medijima, native oglašavanje i content marketing koji kao takvi nisu jasno označeni, nanose štetu novinarstvu jer smanjuju povjerenje koje publika ima u medije. A povjerenje je teško povratiti. SoMoLo su trendovi narednih godin.  Socijalno, mobilno i lokalno nameću se već određeno vrijeme kao glavne odrednice novinskih sadržaja. Posebno mjesto pripada mobilnom jer pametni telefoni postaju sve više središnji komunikacijski instrument za mnoge korisnike. Novinari moraju stoga pronalaziti putove - bez obzira čine li to kao blogeri ili klasični novinari - kako sadržaje na mobilan način što točnije prenijeti do korisnika. I ne mogu to više činiti samo tekstom, već upotpunjene videozapisima ili drugim interaktivnim formatima.   Što novinari ubuduće moraju činiti da bi ih se čitalo i uvažavalo? Nije dovoljno samo dobro pisati. Važno je kako emitirane sadržaje približiti korisnicima i to na različite načine, uključivo i korištenje videozapisa. Važno se "probiti" kroz oluju novosti, udarnih vijesti, sadržaje, mailove, tweetove i biti zapažen. Novinarstvo sve više prerasta u umjetnost da se novinari samo reklamiraju - svoje teme, svoj medij i svoje sadržaje iznose na tržište, koje vrednuje učinak. Potrebna je određena samoinicijativa. Svaki bi novinar trebao koristiti vlastite blogove, sudjelovati u društvenim mrežama, umrežavati se. Istodobno treba voditi računa da bude prisutan u javnom životu, sudjelovati na raznim priredbama, panelima, držati predavanja. Jedino se tako postaje "marka". Upravo to postaje sve važnije, posebno kad je riječ o slobodnim novinarima. Mobilni internet, sve učinkovitiji pametni telefoni, nove usluge vijesti, zapravo ukupna medijska pozornica mijenjaju se strelovito, a usporedo s tim i samo novinarstvo. Otvorena su pitanja jesu li su tiskane novine na izdisaju jer mlade generacije aktualne vijesti konzumiraju gotovo isključivo na drugim medijima? Hoće li pisaći roboti uskoro nadomjestiti rutinske zadaće u redakcijama? Hoće li time određeni broj novinara postati suvišan?  Kojim novinarskim uracima "osvajati" ljude koji sve manje čitaju, a sve učestalije razgledavaju slike ili grafove? Očito se u svim promišljanjima o budućnosti novinarstva premalo misli na mlađe generacije, posebno na maloljetničku populaciju. Oni se ne zadovoljavaju videozapisima o običnim vijestima ili onima na TV-u, već traže vlastite videozapise na You Tubeu - originalne, brze i autentične priloge.

Povećana samostalnost novinara

Lars Wienand glasi za prvog njemačkog urednika društvenih medija na desku vijesti jednih regionalnih novina - Rhein-Zeitung u Koblenzu. Ujedno u novinama povezuje print, on line i društveni web. Zanimljiva su njegova zapažanja o ulozi kvalitetnog novinarstva u budućnosti i što mu nanosi štete. Novinarstvo uvijek ima određenu kvalitetu, definiranu kroz određeni medij. Pojam kvalitetnog novinarstva javlja se uvijek kad čitatelju nešto smeta u mediju, kad su očekivanja i sam doživljaj različiti i počesto suprotstavljeni. Čitatelji su posebno osjetljivi na skandalizaciju tema i nekonzistentnost u njihovu praćenju. Očekuje se više samostalnosti u pristupu i obradi pojedinih tema. Manje copy/pastea svakako je preporučljivo. Trećinu vijesti na društvenim mrežama čine vijesti koje su već objavljene i samo se dalje prenose. U vrijeme paywallsa mnogi će mediji (morati) voditi o tome više računa.  Obveza novinara je da prikupljaju zanimljive i aktualne sadržaje, a na menadžerima je da taj proizvod prodaju i, po mogućnosti - zarade potreban novac. Tim više što se i dalje traže prikladni poslovni modeli koji bi omogućavali priljev više sredstava kroz on line izdanje. U tom pogledu tiskana izdanja  i e-novine još će dugo zajednički tražiti prostor za "crne brojke" i - financijski opstanak. No, istodobno valja tražiti modele pretplate na sadržaje na mrežama i tu leži budućnost.

Kako uspjeti u digitalnom svijetu?

 "Tko u digitalnom svijetu želi rasti, mora si postaviti jasne ciljeve. Odlučujuća je veličina, snaga inovacija, ali i činjenica da se ne smije zaboraviti budućnost nakladnika", tvrdi Mathias Dӧpfner, čelni čovjek najvećeg njemačkog novinskog koncerna, Springera. Kroz osam teza nameće promišljanje da ne treba gubiti vrijeme na gubitke u proteklom razdoblju, nego se treba okrenuti budućnosti. Ken Doctor, u svom djelu "Politico - sestra New York Timesa", podržava spomenute teze na putu prema digitalnom novinarstvu. "Kapetan njemačkog medijskog krajobraza", kako zovu Dӧpfnera, smatra da samo veliki dometi donose medijima profit. To označava bespoštednu konkurenciju u kojoj nema mjesta malima i slabima. Mjesta ima samo za broj 1 i broj 2 na medijskoj pozornici. Pritom se postavlja pitanje: kupiti ili sam stvoriti? Organski rast je važan i čak potreban, ali naglasak treba stavljati na ulaganja u nove medije. Dӧpfner se zalaže za reduciranje ovisnosti o prihodima iz tiskanih medija. Čak 72 posto ukupnih prihoda izdavačke kuće Axel Springer trenutačno dolazi iz digitalnoga poslovanja. Prije samo šest godina taj udio iznosio je 13 posto. Prodajom nekih svojih izdanja (Hamburger Abendblatt, Berliner Morgenpost i časopisa Hӧrzu) stvoreni su preduvjeti za širi prijelaz na digitalno novinarstvo i stvaranje povećanih prihoda iz tih izvora. Po njemu, Bild ima 250.000, a Die Welt oko 60.000 digitalnih pretplatnika. Broj pretplatnika je u usponu. U starom svijetu su područja koja odlučuju o profitabilnosti novina bila objedinjena u jednom proizvodu: kroz prodaju, prihode od velikih oglašivača i lokalne male oglasnike. Danas su to tri samostalna tržišta, koja se pojedinačno moraju i opsluživati. Pozornost čitatelja može se kroz različite metode mnogo neposrednije usmjeravati  i prilagođavati ponudi oglašivačkih partnera. Ujedno se oglasne ponude mogu individualizirati i prilagoditi čitateljima, što u starim uvjetima nije bilo moguće. Dӧpfner smatra da novinarstvo kao biznis mora biti profitabilno ili će izumrijeti. Po njemu, ako novinarstvo ne uspostavlja profitabilan poslovni model i ne pridonosi razvoju drugih poslovnih modela, ono nema budućnosti. Posao "iz nostalgije" ne dolazi u obzir. Novinarstvo mora biti potreba društva koje  financiraju potrošači, oglašivači i drugi izvori prihoda. "Ako izostaje financiranje, možemo zaboraviti na novinarstvo", smatra čelnik najveće novinskog koncerna u Njemačkoj, pa i šire.  Zanimljiva je i njegova percepcija oko uloge engleskoga jezika u medijima. Kako kaže, onaj tko "želi da ga se čuje" piše na engleskom jeziku. U skoroj budućnosti vjerojatno će najveći udio prihoda kod Springera proistjecati iz medija na engleskom. Već danas 43 posto prihoda koncerna dolazi iz inozemstva. Njemačko govorno područje obuhvaća oko 100 milijuna stanovnika, a to je danas preusko područje za proširenu ekspanziju.

Dnevna snaga algoritma

Trebaju li mediji sudjelovati u "instant člancima" na Facebooku? To  je jedno od najčešćih pitanja o kojem se raspravlja posljednjih tjedana, bez jasnog odgovora. Jedni tvrde da je to budućnost; drugi to žestoko osporavaju. Činjenica je, međutim, da su Facebook i njegovi algoritmi već spremni da preuzmu kontrolu svega što korisnici čitaju.  Kritičari smatraju da se novinarstvo time "predaje" gigantu kojem uspijeva da svojom tržišnom dominacijom i svojim algoritmima, više nego ostali, nameće sliku svijeta kroz prijenos informacija. Pragmatičari gledaju na taj proces drukčije:  dominantnu ulogu ova mreža već i onako ima, pa ju je bolje usmjereno koristiti, a pritom (po mogućnosti) zaraditi i dio prihoda.  Neosporna je činjenica da uspješnost u korištenju mreža nikad nije bilo toliko ovisna o proširenju umrežavanja na društvene mreže, posebno kad je riječ o Facebooku upravo zbog njegova dosega. No, to ima i svoju dosta visoku cijenu. Facebook predstavlja dilemu s kojom se danas bore mnoge redakcije. Na prilog koji se mnogo čita redakcija može samo marginalno utjecati. To dovodi ili do demokratičnosti (jer korisnici odlučuju što će čitati) ili monopolizacije (jer Facebook ne prikazuje svojim korisnicima sve što se nudi, već svojim algoritmima  obavlja izbor). O Facebooku se može misliti svašta, ali je on neosporno postao najvažnija platforma za promet. To potvrđuje činjenicu da redakcije gube u međuvremenu utjecaj na to koliko će se njihovi članci čitati ili dijeliti. Sve su ovisniji o tome u kojoj su se mjeri uspjeli nametnuti strategijama društvenih mreža.