Komisija odbija pristup informacijama o izravnom oporezivanju. To im se pitanje čini pretjerano osjetljivo da bi s njim mogli upoznati građane i članove vlada. Zato nigdje ne možete naći dokumente grupe stručnjaka, koju je postavila Komisija, o izravnom oporezivanju. To je jedan primjer kako se Komisija odnosi prema EU pravilima o transparentnosti poznatim kao Regulativa 1049/2001., koja je na snazi već 15 godina.

Drugi slučaj pokazuje što možete saznati o odnosu EU i Saudijske Arabije ako niste osoba upućena u poslove EU. Treći korak po korak opisuje pokušaj da se sazna da li predsjednik Jean-Claude Juncker sa svojim e-mailovima postupa drugačije od Hillary Clinton, bivše američke tajnice, a sada kandidatkinje za predsjednicu.

Samo mali broj

Prilično detaljan opis ova tri slučaja ima namjeru potaknuti i ostale da dodaju i svoje primjere odlomku izvještaja „Transparentnost kroz zamračene prozore“ Staffana Dahllöfa, koji je objavio think tank OEIC-a (Organisation for European Interstate Cooperation).

Ostali odlomci se bave političkim i zakonskim temeljima EU transparentnosti, statistike o tome tko i na kakav način koristi pravila i vodič kako sam nešto pronaći. Činjenica je da vrlo malo ljudi koristi mogućnosti koje im daju pravila kad u obzir uzmemo veličinu EU populacije.  Od onih koji traže pristup informacijama samo su manjina novinari. I o tome se govori u Izvještaju.

Ozbiljne prijetnje

Onima koji su pratili razvoj transparentnosti u EU nije iznenađujuće što ta legislativa odozgo i nije zauvijek.

Pravila su izvrgavana pritisku od 2008., kad je Komisija predložila izmjene. Ta bi revizija ugrozila stečena prava, ali na svu je sreću obustavljena zahvaljujući otporu u Europskom parlamentu.

No druge zakonodavne inicijative, kao buduća pravila o zaštiti podataka, mogla bi postati nov oblik još veće prijetnje transparentnosti jer će utjecati na administracije zemalja članica.

Autor: Staffan Dahllöf

Pripremila: Vesna Arsovski

Izvor: www.journalismfund.eu