Aktualno > Vijesti

SUZANA LEPAN ŠTEFANČIĆ, ŽELJKA GAVRANOVIĆ, IVAN HLUPIĆ, IVAN KAŠTELAN I KRISTINA ČIRJAK - DOBITNICI NAGRADE HND-A ZA LOKALNO NOVINARSTVO

07.06.2024.

Nagrade za lokalno novinarstvo - "Anđelko Erceg" u kategorijama tisak i internet i "Siniša Glavašević" u kategorijama radio i televizija" za 2023. godinu, dodijeljene su danas u Vinkovcima. Nagradu u kategoriji tisak dobila je Suzana Lepan Štefančić iz Večernjeg lista.  U kategoriji za internetsko novinarstvo nagradu je dobila novinarka „PlusPortala“ iz Slavonskog Broda Željka Gavranović. Nagrada  „Glavašević“ za radijsko novinarstvo pripala je novinaru „Radio Sljemena“ Ivanu Hlupiću, dok su nagradu za televizijsko novinarstvo dobili novinar „Nove TV“ iz Splita Ivan Kaštelan i Kristina Čirjak novinarka „RTL televizije“. 

Svečana dodjela nagrada održana je u Vinkovcima u Vinkovcima u Gradskoj knjižnici i čitaonici, u sklopu festivala novinarstva Media In Time, a na natječaj je pristiglo 33 novinarska rada.

Potpredsjednik HND-a Drago Hedl izrazio je zadovoljstvo što HND na ovaj način pokazuje da ne postoji samo u Zagrebu, nego da djeluje i u drugim dijelovima Hrvatske, pa evo i ovdje u Vinkovcima. – Dokaz za to je i ova manifestacija koja je već postala tradicionalna i na kojoj se nagrađuju novinari koji vrijedno i marljivo rade, kazao je Hedl.

U ime Ocjenjivačkog odbora Goran Gazdek istaknuo je kako nije fraza da je  žiri imao težak posao, jer se doista radilo o kvalitetnim radovima. On je naglasio kako, između ostalog i kroz ovu nagrade, možemo vidjeti da lokalni novinari prate sve teme od tzv. lokalnih do nacionalnih i sva područja od politike , estrade ili sporta.

Branimir Bradarić ispred domačina i organizatora osvrnuo se na proteklih pet godina festivala novinarstva Media In Time istaknuvši kako su ponosni što su se festival i nagrada etablirali i da će i nadalje potrajati. 

Suzana Lepan Štefančić istaknula je kako se novinari izvan Zagreba moraju puno više potruditi kada je u pitanju plasiranje tema i da budu konkurentni.

Željka Gavranović zahvalila se HND-u i predsjedniku Hrvoju Zovku, koji su joj uvijek davali vjetar u leđa, što je rezultiralo i ovim tekstom koji je naprosto izišao iz nje za pola sata. 

Ivan Hlupić je izrazio zadovoljstvo što prima nagradu koja nosi ime Siniše Glavaševića, o kojem je slušao dok je bio mlađi te mu je bio veliki uzor.

Kristina Čirjak zahvalila se urednicima koji prepoznaju lokalne teme i dodala kako ova nagrada pokazuje da su na dobrom putu i da tako treba nastaviti.

Ivan Kaštelan prije svega se zahvalio svom snimatelju, jer bez njega nema dobre reportaže, a drago mu je da  je dobio nagradu za reportažu o turizmu, koja pokazuje kako se zapravo i u kojem smjeru ne treba razvijati turizam.

Prije dodijele nagrada u sklopu 5. Media In Time festivala novinarstva održane su panel diskusije na temu uspostave sustava provjere činjenica u medijima o čemu su govorili Marija Lalić iz Agencije za elektroničke medije, zamjenica voditelja projekta "VerifEye - jačanje otpornosti  društva na dezinformacije" Nika Šiprak Wendling te Emir Zulejhović iz platforme Raskrinkavanje.ba.

Festival se nastavlja u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu će govoriti Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija dok će o temi „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” izlagati Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

 

U nastavku možete pročitati obrazloženja dodijeljenih nagrada.

Članovi Ocjenjivačkog odbora bili su: Goran Gazdek, Martina Pereša, Gordana Ilić-Ostojić, Hrvoje Zovko, Damir Tolj, Branko Mijić i Silvia Novosel.

Nagrada „Anđelko Erceg“ za tiskano novinarstvo

Novinarka „Večernjeg lista“ iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić

Novinari nisu detektivi, ali da kolegici Suzani Lepan Štefančić nisu bile sumnjive okolnosti smrti jedne mlade Osječanke i da nije nastavila istraživati prvobitne šture i nelogične informacije popraćene šutnjom policije o cijelom slučaju, tko zna bi li krivac bio priveden pravdi.

Samo zahvaljujući novinarskom instinktu, upornosti i posvećenosti istini Suzane Lepan Štefančić javnost je, nakon prvih tvrdnji o samoubojstvu pa o nesretnom slučaju, saznala da je ipak riječ o monstruoznom ubojstvu mlade žene koje je počinio njezin partner, policajac. O femicidu, što je danas posebno kazneno djelo prema zakonu koji je Andrej Plenković donio kao dudu varalicu za famozni „lex AP“, a koji bi, da je kojim slučajem tada bio na snazi, kriminalizirao obitelj ubijene i onemogućio novinarima da objave SMS-poruke koju je njihova kći Mihaela Berak primala od ubojice, štiteći upravo njega, a ne žrtvu! A Suzana Lepan Štefančić našla bi se na udaru istražnih radnji onih istih koji su pokušali zataškati teški zločin svoga kolege.

Ne pristajući biti tek puka prenositeljica službenih priopćenja, Suzana Lepan Štefančić je, ne ispuštajući temu iz ruku i inzistirajući na otkrivanju istine, još jednom u praksi pokazala i dokazala da novinari nisu objektivni kad su neutralni, nego je njihova uloga aktivna, biti savjest društva i produžena ruka javnosti koja ima pravo znati, pogotovo onda kada sustav zakaže ili kada vlast pokušava sakriti svoje mračne tajne.

Iako je ova nagrada namijenjena za lokalno novinarstvo, upravo je Suzana Lepan

Štefančić svojim istraživačkim radom i ovim tekstovima demantirala tu umjetnu i nepotrebnu podjelu na lokalno i nacionalno. Kada bismo morali ovu njezinu priču zemljopisno locirati, onda bismo je mogli nazvati samo globalnom. Svjetski zanimljivom, istraženom i napisanom. Pričom u kojoj ne manjka onoga što, na žalost, sve rjeđe susrećemo u današnjem novinarstvu – empatije prema žrtvama i ne samo profesionalnog, nego i ljudskog angažmana novinara.

Da su kojim slučajem ovi tekstovi došli u uredničke ruke Anđelka Ercega, po kojem ova nagrada i nosi ime, on bi ih najprije s guštom pročitao, pomno opremio i majstorski prelomio. A onda pozvao autoricu, zagrlio je i nazdravio rekavši samo da mu je jedino žao što on sam takvu priču nije napisao.

Zato Nagrada „Anđelko Erceg“ za tiskano novinarstvo za 2023. godinu s pravom ide u ruke novinarki „Večernjeg lista“ iz Osijeka Suzani Lepan Štefančić.

Nagrada „Anđelko Erceg“ za internetsko novinarstvo

Novinarka „PlusPortala“ iz Slavonskog Broda Željka Gavranović

Pričom o borbi Marice Mikulić, majke koja se godinama neumorno bori za prava svog djeteta, novinarka PlusPortala Željka Gavranović pokazala je da zadaća medija nije senzacija i izazivanje kratkotrajnih suza javnosti, pokazala je da novinar ide dalje, dublje u priču, upozorava i ne odustaje. Dala je glas ženi koju je sustav pokušavao ušutkati ne dopuštajući joj da ostvari pravo na bolovanje i otvoreno je progovorila o mentalnom i fizičkom zdravlju roditelja koji desetljećima skrbe o svojoj djeci s teškoćama.

Prokazala je bezosjećajnost sustava koji na papiru osigurava skrb za osobe s invaliditetom, a istovremeno uz riječi: „Žao nam je. Mi ne možemo ništa napraviti“ sav teret baca na roditelje, iskorištavajući njihovu empatiju. Željka Gavranović je ispravno i pošteno „iskoristila“ snagu medija jer je uspjela natjerati sustav na promjenu i dokazati važnost lokalnih novinara (koje građani poznaju i vjeruju im) u otkrivanju osjetljivih velikih i važnih tema koje se tiču puno šire zajednice.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za radijsko novinarstvo

Novinar „Radio Sljemena“ iz Zagreba Ivan Hlupić

Kolega Ivan Hlupić svojim javljanjima uživo s terena pokazao je zavidnu dozu snalažljivosti, dobru razinu pripremljenosti o problematici o kojoj je izvještavao uzimajući izjave od građana, odnosno stanovnika kvartova koji se nose, svaki sa svojom uglavnom infrastrukturnom problematikom, a koja je nastala kao posljedica mahom neadekvatne organizacije rada različitih javnih tijela.

Slušateljima je pritom vrlo razumljivim jezikom objasnio danu problematiku, njezine potencijalno opasne implikacije te nelogičnosti za koje je odgovore pokušavao dobiti i od nadležnih tijela na samom mjestu događaja. U svojim javljanjima uživo imao je tako zastupljene obje strane, a obje su strane pokazale i spremnost za razgovor s kolegom Hlupićem, što pak ukazuje na činjenicu da je - i kao i čovjek i kao novinar koji se bavi lokalnim temama - svojim radom zaslužio i stekao njihovo povjerenje. O temama je bio vrlo dobro informiran, ostao je objektivan, a ipak na strani "malog čovjeka" kojemu je svojim novinarskim radom nastojao olakšati svakodnevicu urgirajući oko sitnih, ali bitnih infrastrukturnih manjkavosti koje zapravo ljudima ponekad i život znače.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za televizijsko novinarstvo

Novinar „Nove TV“ iz Splita Ivan Kaštelan

U maniri vrsnog televizijskog reportera kroz jednu noćnu reportažu o ponašanju mladih stranih turista pokazao je realan višegodišnji problem grada Splita sa stihijskim turizmom u srcu sezone, koji ne može riješiti puko ispisivanja kazni. Ivan Kaštelan kroz izjave mladih turista iz raznih dijelova Europe ispričao je sjajnu priču o tome kako mladi Europljani doživljavaju Split, kao grad otvoren za sve vrste zabava u kojima nema granica, gdje je sve dopušteno, kao i muke gradskih vlasti i stanara u centru Splita s tim kako stati na kraj razuzdanim mladim turistima. Sjajno snimateljsko oko kao u maniri filma „Ta divna splitska noć“ zabilježilo je spektakularne situacije koje gledatelju ostavlja dojam da je dovoljno upaliti televizijsku kameru u središtu najluđeg grada na svitu, a priče i sugovornici će ionako sami doći, kao i zapleti i raspleti njihovih priča.

Ivan Kaštelan napravio je priču o ozbiljnom problemu koji muči gradske vlasti i stanovnike mogli bismo reći ne samo Splita, nego i mnogih drugih jadranskih gradova tako da s punim pravom osvaja Nagradu „Siniša Glavašević“ u kategoriji televizijskog novinarstva. Priča objavljena u Dnevniku Nove TV pokazala je koliko je važno imati dopisnika u gradu poput Splita. Ovakve priče mogu jedino i najbolje donijeti upravo oni koji žive i rade u sredini o kojoj izvještavaju.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za televizijsko novinarstvo

Novinarka „RTL televizije“ iz Zagreba Kristina Čirjak

U glavnom gradu Hrvatske, čiji građani plaćaju najviši prirez u državi, postoji cijelo jedno naselje pola sata od centra, do kojeg vodovod nikad nije došao. Građani tog naselja snalaze se s pomoću cisterni i kišnice, a gradske vlasti već godinama ne pronalaze rješenje. Vjerojatno nitko od nas ne bi pomislio da je takvo što moguće da nas o tome nije informirala Kristina Čirjak u prilogu za RTL danas. Kristina Čirjak desetak se godina bavi televizijskim novinarstvom, redovito pronalazi velike priče malih ljudi koje donosi na empatičan i vješt način, a u slučaju ovog priloga pripovijedanje je majstorski provedeno na razini pristupa ljudima pred kamerom, kao i tretmana njihova iskustva kadriranjem i montažom.

Zagreb se na televizijama s nacionalnom koncesijom najčešće prikazuje u kontekstu institucija, kako gradskih, tako i nacionalnih. U prilozima Krstine Čirjak lokalni zagrebački problemi građana u gradskim i prigradskim naseljima postaju vidljivi širokoj publici. Iako jednim prilogom nije riješen dugogodišnji problem ljudi koji žive kao građani drugog reda i koji godinama čekaju da dobiju priključak na vodovodnu mrežu u trenutku kada je brza internetska veza postala standard za skoro svako kućanstvo stanovnici naselja u Kašini i okolici. Iako smo već odmakli u  21. stoljeću stanovnici gradske četvrti Sesvete, odnosno njezina ruralnog dijela, od njega žive daleko, kako je na kraju priče efektno poentirala tužnom činjenicom reporterka Kristina Čirjak. Definitivno priča koja zaslužuje nagradu.

 

Izvor: HND  

Nagrade za lokalno novinarstvo - "Anđelko Erceg" u kategorijama tisak i internet i "Siniša Glavašević" u kategorijama radio i televizija" za 2023. godinu, dodijeljene su danas u Vinkovcima. Nagradu u kategoriji tisak dobila je Suzana Lepan Štefančić iz Večernjeg lista.  U kategoriji za internetsko novinarstvo nagradu je dobila novinarka „PlusPortala“ iz Slavonskog Broda Željka Gavranović. Nagrada  „Glavašević“ za radijsko novinarstvo pripala je novinaru „Radio Sljemena“ Ivanu Hlupiću, dok su nagradu za televizijsko novinarstvo dobili novinar „Nove TV“ iz Splita Ivan Kaštelan i Kristina Čirjak novinarka „RTL televizije“. 

Svečana dodjela nagrada održana je u Vinkovcima u Vinkovcima u Gradskoj knjižnici i čitaonici, u sklopu festivala novinarstva Media In Time, a na natječaj je pristiglo 33 novinarska rada.

Potpredsjednik HND-a Drago Hedl izrazio je zadovoljstvo što HND na ovaj način pokazuje da ne postoji samo u Zagrebu, nego da djeluje i u drugim dijelovima Hrvatske, pa evo i ovdje u Vinkovcima. – Dokaz za to je i ova manifestacija koja je već postala tradicionalna i na kojoj se nagrađuju novinari koji vrijedno i marljivo rade, kazao je Hedl.

U ime Ocjenjivačkog odbora Goran Gazdek istaknuo je kako nije fraza da je  žiri imao težak posao, jer se doista radilo o kvalitetnim radovima. On je naglasio kako, između ostalog i kroz ovu nagrade, možemo vidjeti da lokalni novinari prate sve teme od tzv. lokalnih do nacionalnih i sva područja od politike , estrade ili sporta.

Branimir Bradarić ispred domačina i organizatora osvrnuo se na proteklih pet godina festivala novinarstva Media In Time istaknuvši kako su ponosni što su se festival i nagrada etablirali i da će i nadalje potrajati. 

Suzana Lepan Štefančić istaknula je kako se novinari izvan Zagreba moraju puno više potruditi kada je u pitanju plasiranje tema i da budu konkurentni.

Željka Gavranović zahvalila se HND-u i predsjedniku Hrvoju Zovku, koji su joj uvijek davali vjetar u leđa, što je rezultiralo i ovim tekstom koji je naprosto izišao iz nje za pola sata. 

Ivan Hlupić je izrazio zadovoljstvo što prima nagradu koja nosi ime Siniše Glavaševića, o kojem je slušao dok je bio mlađi te mu je bio veliki uzor.

Kristina Čirjak zahvalila se urednicima koji prepoznaju lokalne teme i dodala kako ova nagrada pokazuje da su na dobrom putu i da tako treba nastaviti.

Ivan Kaštelan prije svega se zahvalio svom snimatelju, jer bez njega nema dobre reportaže, a drago mu je da  je dobio nagradu za reportažu o turizmu, koja pokazuje kako se zapravo i u kojem smjeru ne treba razvijati turizam.

Prije dodijele nagrada u sklopu 5. Media In Time festivala novinarstva održane su panel diskusije na temu uspostave sustava provjere činjenica u medijima o čemu su govorili Marija Lalić iz Agencije za elektroničke medije, zamjenica voditelja projekta "VerifEye - jačanje otpornosti  društva na dezinformacije" Nika Šiprak Wendling te Emir Zulejhović iz platforme Raskrinkavanje.ba.

Festival se nastavlja u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu će govoriti Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija dok će o temi „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” izlagati Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

 

U nastavku možete pročitati obrazloženja dodijeljenih nagrada.

Članovi Ocjenjivačkog odbora bili su: Goran Gazdek, Martina Pereša, Gordana Ilić-Ostojić, Hrvoje Zovko, Damir Tolj, Branko Mijić i Silvia Novosel.

Nagrada „Anđelko Erceg“ za tiskano novinarstvo

Novinarka „Večernjeg lista“ iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić

Novinari nisu detektivi, ali da kolegici Suzani Lepan Štefančić nisu bile sumnjive okolnosti smrti jedne mlade Osječanke i da nije nastavila istraživati prvobitne šture i nelogične informacije popraćene šutnjom policije o cijelom slučaju, tko zna bi li krivac bio priveden pravdi.

Samo zahvaljujući novinarskom instinktu, upornosti i posvećenosti istini Suzane Lepan Štefančić javnost je, nakon prvih tvrdnji o samoubojstvu pa o nesretnom slučaju, saznala da je ipak riječ o monstruoznom ubojstvu mlade žene koje je počinio njezin partner, policajac. O femicidu, što je danas posebno kazneno djelo prema zakonu koji je Andrej Plenković donio kao dudu varalicu za famozni „lex AP“, a koji bi, da je kojim slučajem tada bio na snazi, kriminalizirao obitelj ubijene i onemogućio novinarima da objave SMS-poruke koju je njihova kći Mihaela Berak primala od ubojice, štiteći upravo njega, a ne žrtvu! A Suzana Lepan Štefančić našla bi se na udaru istražnih radnji onih istih koji su pokušali zataškati teški zločin svoga kolege.

Ne pristajući biti tek puka prenositeljica službenih priopćenja, Suzana Lepan Štefančić je, ne ispuštajući temu iz ruku i inzistirajući na otkrivanju istine, još jednom u praksi pokazala i dokazala da novinari nisu objektivni kad su neutralni, nego je njihova uloga aktivna, biti savjest društva i produžena ruka javnosti koja ima pravo znati, pogotovo onda kada sustav zakaže ili kada vlast pokušava sakriti svoje mračne tajne.

Iako je ova nagrada namijenjena za lokalno novinarstvo, upravo je Suzana Lepan

Štefančić svojim istraživačkim radom i ovim tekstovima demantirala tu umjetnu i nepotrebnu podjelu na lokalno i nacionalno. Kada bismo morali ovu njezinu priču zemljopisno locirati, onda bismo je mogli nazvati samo globalnom. Svjetski zanimljivom, istraženom i napisanom. Pričom u kojoj ne manjka onoga što, na žalost, sve rjeđe susrećemo u današnjem novinarstvu – empatije prema žrtvama i ne samo profesionalnog, nego i ljudskog angažmana novinara.

Da su kojim slučajem ovi tekstovi došli u uredničke ruke Anđelka Ercega, po kojem ova nagrada i nosi ime, on bi ih najprije s guštom pročitao, pomno opremio i majstorski prelomio. A onda pozvao autoricu, zagrlio je i nazdravio rekavši samo da mu je jedino žao što on sam takvu priču nije napisao.

Zato Nagrada „Anđelko Erceg“ za tiskano novinarstvo za 2023. godinu s pravom ide u ruke novinarki „Večernjeg lista“ iz Osijeka Suzani Lepan Štefančić.

Nagrada „Anđelko Erceg“ za internetsko novinarstvo

Novinarka „PlusPortala“ iz Slavonskog Broda Željka Gavranović

Pričom o borbi Marice Mikulić, majke koja se godinama neumorno bori za prava svog djeteta, novinarka PlusPortala Željka Gavranović pokazala je da zadaća medija nije senzacija i izazivanje kratkotrajnih suza javnosti, pokazala je da novinar ide dalje, dublje u priču, upozorava i ne odustaje. Dala je glas ženi koju je sustav pokušavao ušutkati ne dopuštajući joj da ostvari pravo na bolovanje i otvoreno je progovorila o mentalnom i fizičkom zdravlju roditelja koji desetljećima skrbe o svojoj djeci s teškoćama.

Prokazala je bezosjećajnost sustava koji na papiru osigurava skrb za osobe s invaliditetom, a istovremeno uz riječi: „Žao nam je. Mi ne možemo ništa napraviti“ sav teret baca na roditelje, iskorištavajući njihovu empatiju. Željka Gavranović je ispravno i pošteno „iskoristila“ snagu medija jer je uspjela natjerati sustav na promjenu i dokazati važnost lokalnih novinara (koje građani poznaju i vjeruju im) u otkrivanju osjetljivih velikih i važnih tema koje se tiču puno šire zajednice.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za radijsko novinarstvo

Novinar „Radio Sljemena“ iz Zagreba Ivan Hlupić

Kolega Ivan Hlupić svojim javljanjima uživo s terena pokazao je zavidnu dozu snalažljivosti, dobru razinu pripremljenosti o problematici o kojoj je izvještavao uzimajući izjave od građana, odnosno stanovnika kvartova koji se nose, svaki sa svojom uglavnom infrastrukturnom problematikom, a koja je nastala kao posljedica mahom neadekvatne organizacije rada različitih javnih tijela.

Slušateljima je pritom vrlo razumljivim jezikom objasnio danu problematiku, njezine potencijalno opasne implikacije te nelogičnosti za koje je odgovore pokušavao dobiti i od nadležnih tijela na samom mjestu događaja. U svojim javljanjima uživo imao je tako zastupljene obje strane, a obje su strane pokazale i spremnost za razgovor s kolegom Hlupićem, što pak ukazuje na činjenicu da je - i kao i čovjek i kao novinar koji se bavi lokalnim temama - svojim radom zaslužio i stekao njihovo povjerenje. O temama je bio vrlo dobro informiran, ostao je objektivan, a ipak na strani "malog čovjeka" kojemu je svojim novinarskim radom nastojao olakšati svakodnevicu urgirajući oko sitnih, ali bitnih infrastrukturnih manjkavosti koje zapravo ljudima ponekad i život znače.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za televizijsko novinarstvo

Novinar „Nove TV“ iz Splita Ivan Kaštelan

U maniri vrsnog televizijskog reportera kroz jednu noćnu reportažu o ponašanju mladih stranih turista pokazao je realan višegodišnji problem grada Splita sa stihijskim turizmom u srcu sezone, koji ne može riješiti puko ispisivanja kazni. Ivan Kaštelan kroz izjave mladih turista iz raznih dijelova Europe ispričao je sjajnu priču o tome kako mladi Europljani doživljavaju Split, kao grad otvoren za sve vrste zabava u kojima nema granica, gdje je sve dopušteno, kao i muke gradskih vlasti i stanara u centru Splita s tim kako stati na kraj razuzdanim mladim turistima. Sjajno snimateljsko oko kao u maniri filma „Ta divna splitska noć“ zabilježilo je spektakularne situacije koje gledatelju ostavlja dojam da je dovoljno upaliti televizijsku kameru u središtu najluđeg grada na svitu, a priče i sugovornici će ionako sami doći, kao i zapleti i raspleti njihovih priča.

Ivan Kaštelan napravio je priču o ozbiljnom problemu koji muči gradske vlasti i stanovnike mogli bismo reći ne samo Splita, nego i mnogih drugih jadranskih gradova tako da s punim pravom osvaja Nagradu „Siniša Glavašević“ u kategoriji televizijskog novinarstva. Priča objavljena u Dnevniku Nove TV pokazala je koliko je važno imati dopisnika u gradu poput Splita. Ovakve priče mogu jedino i najbolje donijeti upravo oni koji žive i rade u sredini o kojoj izvještavaju.

Nagrada „Siniša Glavašević“ za televizijsko novinarstvo

Novinarka „RTL televizije“ iz Zagreba Kristina Čirjak

U glavnom gradu Hrvatske, čiji građani plaćaju najviši prirez u državi, postoji cijelo jedno naselje pola sata od centra, do kojeg vodovod nikad nije došao. Građani tog naselja snalaze se s pomoću cisterni i kišnice, a gradske vlasti već godinama ne pronalaze rješenje. Vjerojatno nitko od nas ne bi pomislio da je takvo što moguće da nas o tome nije informirala Kristina Čirjak u prilogu za RTL danas. Kristina Čirjak desetak se godina bavi televizijskim novinarstvom, redovito pronalazi velike priče malih ljudi koje donosi na empatičan i vješt način, a u slučaju ovog priloga pripovijedanje je majstorski provedeno na razini pristupa ljudima pred kamerom, kao i tretmana njihova iskustva kadriranjem i montažom.

Zagreb se na televizijama s nacionalnom koncesijom najčešće prikazuje u kontekstu institucija, kako gradskih, tako i nacionalnih. U prilozima Krstine Čirjak lokalni zagrebački problemi građana u gradskim i prigradskim naseljima postaju vidljivi širokoj publici. Iako jednim prilogom nije riješen dugogodišnji problem ljudi koji žive kao građani drugog reda i koji godinama čekaju da dobiju priključak na vodovodnu mrežu u trenutku kada je brza internetska veza postala standard za skoro svako kućanstvo stanovnici naselja u Kašini i okolici. Iako smo već odmakli u  21. stoljeću stanovnici gradske četvrti Sesvete, odnosno njezina ruralnog dijela, od njega žive daleko, kako je na kraju priče efektno poentirala tužnom činjenicom reporterka Kristina Čirjak. Definitivno priča koja zaslužuje nagradu.

 

Izvor: HND