Spomenuta će mjera utjecati na čak 361.968 građana koji, prema podacima Porezne uprave, ostvaruju drugi dohodak, odnosno honorar. Međutim, za neke od tog broja, to je zaista tek dodatni izvor prihoda dok je mnogima – jedini, a prvenstveno je riječ o novinarima, autorima, prevoditeljima, ilustratorima, fotografima i dizajnerima, da nabrojimo samo neke od njih. Kako će to izgledati u praksi, ovisit će o tome hoće li poslodavac odlučiti izdvajati više za zaposlenika, tj. honorarca ili će smanjiti iznos koji isplaćuje honorarcu kako bi na kraju mjeseca imao isti ukupni trošak.
Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, honorarci će drugi dohodak plaćati po stopi od 24, odnosno 36 posto, dok je sada na snazi bila stopa od 25 posto. Također, predviđa se uvođenje plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto i doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto, što do sada nije bio slučaj. Iako su predviđene stope doprinosa upola niže od onih koje se primjenjuju na plaće, 15 posto za zdravstveno i 20 posto za mirovinsko, problem je što bi ta odredba mogla nepovoljno utjecati na profesije koje su ionako na rubu egzistencije i profesionalce koji krpaju kraj s krajem.
S time se slaže i Vladimir Lulić, glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva, koji kaže kako poreznom reformom kojom se uvode doprinosi na autorske honorare nije uvažena činjenica da među honorarcima postoje i oni koji žive isključivo od svog honorara koji je već ionako mali.
Tim ljudima to nije drugi dohodak, kako je to možda mislio predlagač i zakonodavac prije nego smo im usmeno i dopisima nastojali objasniti da je riječ o ljudima kojima su honorari jedina primanja.
Honorarci bez prava, bolovanja i godišnjih odmora
Dodaje kako su u toj kategoriji uglavnom novinari.
Oni su, dakle, i prije gurnuti na marginu društvu, niska primanja im već sada ne omogućuju uplatu doprinosa, a ovom će se poreznom reformom od njih stvoriti prave socijalne slučajeve, a time posljedično i veći trošak po državu i društvo. što će to značiti za ionako posrnulu medijsku industriju, kvalitetu izvještavanja, pa i demokraciju, nije potrebno posebno naglašavati.
Kako Vladimir objašnjava, primanja takvih honoraraca su u pravilu nepredvidljiva, brojne kolege ne znaju na koliko prihode mjesečno mogu računati, bolovanja i godišnji odmori su nepoznanica, a dobar dio primanja odlazi na troškove interneta, telefona i prijevoza jer rade isključivo na vlastitim sredstvima za rad.
Sve ono što osobama u radnom odnosu pokriva poslodavac, to honorarci moraju sami. U svakom slučaju, isplatitelj autorskog honorara, po najavama koje imamo iz redova nakladnika, neće povećati svoj trošak, nego će smanjiti neto iznos honorara autoru.
Kompromisni prijedlozi
HND je nadležnima, predsjedniku Hrvatskog sabora, predsjedniku Vlade, ministru financija i ministrici kulture uputio dopis s kompromisnim prijedlozima. Prema prvom prijedlogu, onaj tko prima samo autorske naknade, neovisno o iznosu treba biti sasvim oslobođen doprinosa dokle god ima takvu strukturu dohotka. No, ako tijekom godine autor stekne još neki izvor dohotka (zaposlenje, mirovinu, dohodak od kapitala ili samostalne djelatnosti), obavezan je to javiti svojim isplatiteljima u roku do osam dana, tako da oni od iduće isplate počinju obračunavati doprinose. Također, ako je autor ranije imao više izvora dohotka, ali ih u nekom trenutku izgubi i ostane samo na autorskim ugovorima, također to javlja isplatiteljima te oni obustavljaju daljnje doprinose.
Poreznici će lako vidjeti u sustavu jesu li te izjave istinite, jer imaju uvid u razne oblike dohotka za svakog obveznika.
Drugi prijedlog HND-a bio je potpuno oslobođenje od doprinosa za prvih 100.000 kuna bruto autorskih naknada godišnje.
Za zbroj autorske naknade iznad tog iznosa poreznici bi po isteku fiskalne godine obračunali doprinose po novim, sada predloženim stopama i poslali autorima rješenja i uplatnice. Znači, isplatitelji ne bi tijekom godine obračunavali i plaćali doprinose za autore, a ako autor do kraja godine naplati npr. 180.000 kn bruto honorara, onda mu po godišnjoj poreznoj prijavi poreznici izdaju rješenje za doprinose za onih 80.000 iznad limita i šalju mu uplatnicu na odgovarajući iznos.
Još uvijek se nadamo da će se donesena porezna reforma u ovom dijelu s vremenom korigirati, jer od nje neće nitko profitirati, imat će samo štetu, zaključuje Vladimir.
Povećanje rada na crno?
Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, kao i Vladimir ističe kako je problem postojećeg poreznog sustava da ne razlikuje nezavisne profesionalce koji putem drugog dohotka osiguravaju jedini izvor zarade od onih kojima je on uistinu drugi dohodak, odnosno dodatna zarada.
Nametom plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pri poslovanju putem autorskog ugovora te ukidanjem najmanjeg poreznog razreda do 2200 kn, reforma će pogoditi one koji su već i sada suočeni s teškim osiguravanjem sredstava za vlastitu egzistenciju, što pokazuju prve analize prijedloga reforme.
Dodaje kako se bez temeljitog istraživanja potencijalnih učinaka i neželjenih posljedica, ne bi trebale donositi izmjene koje mogu ozbiljno naštetiti i pojedincima u kulturno-kreativnoj industriji, ali i kulturi nacije u cijelosti. HDNP je proveo i istraživanje među online profesionalcima o ovoj temi, koje velikim dijelom odražava njihov strah i zabrinutost za budućnost.
Nije teško zaključiti da će predložena reforma primorati mnoge kategorije autora na poslovanje na crno, čime će umjesto osiguravanja socijalne zaštite biti još više nezaštićeni uz već neadekvatne metode zaštite od nenaplate ili kasne naplate honorara. U obzir treba uzeti i činjenicu da se autori svakodnevno bore s nesenzibiliziranim, neinformiranim i često neprofesionalnim okruženjem koje malo cijeni, razumije i plaća kreativno intelektualne proizvode.
Na gubitku ili naručitelji ili honorarci
Matija također upozorava na još jednu važnu stvar.
Dodatno, kako mnogi mladi autori djeluju u suvremenim i inovativnim profesijama, reforma predstavlja udarac na zapošljivost mladih kojima je do sada autorski ugovor bio jedini način da rade u praksi i tako dođu do realnih tržišnih iskustava bitnih za daljnji profesionalni razvoj, reference i zapošljavanje.
S time se slaže i računovotkinja Mojca Volk, direktorica tvrtke Moj Kod, koja smatra da će poskupjeti cijena rada pa će netko biti na gubitku. Ili će naručitelji morati izdvajati veća sredstva za takve suradnike te će morati predvidjeti veće budžete za projekte pri čemu vanjski suradnici onda, ne mijenjajući cijenu postaju skuplji i manje konkurentni. Ili će vanjski suradnici rušiti cijene i smanjiti si isplativost takvog rada kako bi ostali konkurentni, prema čemu su onda oni na gubitku. No, upozorava na još jednu stvar:
Također, jedna od zanimljivih stvari je da će se doprinosi na zdravstveno i mirovinsko početi primjenjivati tj. plaćati na sve isplate autorskih honorara od 1. siječnja 2017. godine, barem prema onom što se da iščitati iz prijedloga zakona jer je navedeno da doprinosi dospijevaju na naplatu danom isplate drugog dohotka. Navedeno za sobom povlači problem isplate autorskih honorara sklopljenih u 2016. godini koji će se isplaćivati u idućoj godini – cijene su dogovorene, budžeti definirani, a to će direktno utjecati na veće troškove pri isplati od dogovorenih prilikom sklapanja poslova.
Tko će izvući deblji kraj?
Porezna reforma jedna je od onih stvari koja će u bilo koje doba izazvati brojne polemike te se baš zbog toga ne bi trebala donositi bez ozbiljnije analize i uzimanja u obzir svih stajališta i čimbenika. Kad je riječ o dijelu koji se tiče autorskog rada, nije teško zamisliti tko bi u ovom slučaju mogao izvući deblji kraj. Ironično je da su honorarci, barem oni kojima je to jedini izvor prihoda, već ionako u nepovoljnom položaju – bez prava na bolovanje, godišnji odmor ili naknade za nezaposlene u slučaju gubitka posla, iako njihov angažman može trajati puno duže od privremenoga.
Stoga ne čudi da su naručiteljima takvi zaposlenici posebno zanimljivi. Uvođenjem obaveze plaćanja doprinosa, stvari se mijenjaju te će honorarci ili zarađivati manje što će se posebno negativno odraziti na neke profesije ili biti skuplji i nekonkurentni. U svakom slučaju, jedno je sigurno, nova godina u koju ulazimo za nekoliko dana će za brojne honorarce biti i više nego izazovna. Ako ste među njima, već sada možete početi raditi kalkulacije.
Autorica: Jasmina Kolić
