Ta institucija godišnje objavljuje izvješća o poštivanju ljudskih prava, propisana od Kongresa, koja pomažu informirati politiku američke vlade i inozemne pomoći. Ona su i referenca za druge vlade, međunarodne institucije, nevladine organizacije, pravnike, znanstvenike, zainteresirane građane i novinare, stoji na stranicama američkog veleposlanstva u Zagrebu.  Izvještaj za Hrvatsku od utorka je dostupan na hrvatskom jeziku na stranicama te institucije.

State Department u tom dokumentu navodi kako je korupcija i dalje problem te se procesuira priličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom, a dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama.  Po pitanju neovisnosti sudstva naglašava se da je vlada uglavnom to poštivala, a da su zabilježeni izolirani predmeti zastrašivanja državnih odvjetnika, sudaca i odvjetnika obrane. 

Ukupni su se zaostaci u pravosuđu smanjili za 37 posto u usporedbi s razdobljem od 2013. do 2017. godine, a do 30. rujna 2018. pravosuđe je u cjelini imalo 426.763 neriješena predmeta u usporedbi s 474.345 u 2017. godini, stoji u izvještaju. Najveći se postotak neriješenih predmeta odnosi na predmete na općinskim sudovima. 

Navodi se kako je kašnjenje u rješavanju predmeta na domaćim sudovima uzrokovalo zabrinutost u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti pravosuđa i vladavine prava. Nevladine organizacije izvijestile su da je povreda prava na suđenje u razumnom roku i dalje jedan od glavnih problema u pravosuđu, a u nekim su građanskim predmetima, posebno vezano uz pitanja imovine, postupci trajali i dulje od desetljeća, piše u dokumentu. 

Istaknuto je kako su građanska tijela za nadzor održavala učinkovitu kontrolu nad policijom, oružanim snagama i obavještajnim službama, te da je vlada imala učinkovite mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zlouporabe.  State Department piše kako je nekoliko zatvora u Hrvatskoj i dalje prenapučeno, poput onog u Osijeku, te da je bilo prijava izoliranih i sporadičnih slučajeva fizičkoga i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika. 

Navodi se kako se u Hrvatskoj više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestalo te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja. Rješavanje tih slučajeva usporavaju pravni, politički i tehnički čimbenici, stoji u izvješću. 

Prijetnje novinarima ugrožavaju slobodu medija

U izvještaju se navodi kako je vlada uglavnom poštivala ustavom i zakonom zajamčena prava slobode izražavanja, a da su tu slobodu poticali i neovisni mediji, učinkovito pravosuđe i funkcionalan demokratski politički sustav.  No, upozorava State Department, nevladine organizacije izvijestile su da vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima, te da je nedostatna provedba odredbi o govoru mržnje, što uključuje korištenje simbola i slogana iz nacističkog i ustaškog režima. 

Dodaje se kako su neovisni mediji bili aktivni i izražavali širok raspon gledišta bez ograničenja, no da promatrači upozoravaju kako javnosti nisu uvijek bile dostupne informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja i da postoji zabrinutost u vezi s pristranošću, cenzurom i izloženošću domaće javnosti zlonamjernim utjecajima.

Dodaje se kako su pripadnici medija izvještavali o provedbi autocenzure iz straha od maltretiranja putem interneta, zamjeranja politički povezanim osobama ili gubitka posla radi izvještavanja o određenim temama. 

Migranti

U izvještaju se navodi kako je vlada u većini slučajeva surađivala s UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama u pružanju zaštite i pomoći izbjeglicama i migrantima, no da je taj ured u kolovozu kritizirao vlasti zbog nasilnog odbijanja ilegalnih migranata. Vlada je otkrila da je oko 2500 izbjeglica i migranata vraćeno s granice tijekom prvih osam mjeseci 2018. godine. 

Međunarodne i domaće nevladine organizacije izvještavale su o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, a posebno na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom (BiH).  UNHCR i nekoliko nevladinih organizacija objavili su izvješća da je granična policija navodno ponižavajuće postupala s migrantima, uključujući verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja, što uključuje osjetljive skupine kao što su tražitelji azila, maloljetnici, osobe s invaliditetom i trudnice. 

Nevladine organizacije izvijestile su kako više migranata navodi da su ih granični policajci tukli dok su u naručju držali dojenčad ili malu djecu. Jedna je migrantica kazala nevladinim organizacijama da su je muški granični policajci podvrgnuli tjelesnom pregledu u šumi u nazočnosti odraslih migranata muškoga spola, stoji u izvještaju. 

Domaće nevladine organizacije koje se bave pravima migranata izvještavale su o policijskim pritiscima kao što su prekomjeran nadzor i ispitivanje bliskih suradnika i članova obitelji djelatnika, dodaje se. Ministarstvo unutarnjih poslova javno je opovrgnulo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima te navode o pritisku na humanitarne radnike. 

Nevladine organizacije izvijestile su o dobroj suradnji s MUP-om u dva prihvatna centra za strance, Porinu i Kutini, te izjavile da je kvaliteta usluga uglavnom dobra, navodeći kao pozitivne primjere obrazovanje i zdravstvene usluge te potrebu za povećanom psihijatrijskom pomoći. 

Cijeli tekst možete pročitati ovdje. 

Autor: Hina