ZAGREBI 

Čelnici dviju javnih ustanova trošili su javni novac na tužbe protiv nakladnika, ljuti što novinari otkrivaju njihove afere. Na okruglom stolu Novinarstvo pred sudom održanom 2019., dosad najvažnijem koraku HND-a u problematiziranju SLAPP tužbi u Hrvatskoj, iz ankete koja je otada postala tradicionalna saznalo se da se protiv 18 medija i medijskih kuća vode čak 1163 sudska procesa. Najbolja vijest otada je da je iz Kaznenog zakona izbačeno djelo teškog sramoćenja. 

Piše: Saša Paparella

Nakon što je Europski sud za ljudska prava potkraj 2018. u slučaju Narodni list ograničio dotad neobuzdane odštetne zahtjeve, u Novinarskom domu u Zagrebu je u veljači 2019. održan okrugli stol HND-a pod nazivom Novinarstvo pred sudom. Bio je to prvi puta da se o problemu sudskih procesa protiv medija javno progovorilo i upozoreno je da su sve češće tužbe zbog uvreda i kleveta te teškog sramoćenja za novinare i nakladnike postali neizdrživi. Pozvani su bili Drago Hedl, Davorka Blažević, Suzana Bandić, Domagoj Zovak i drugi ugledni novinari da posvjedoče o najgorim tužbama i sudskim sporovima koje su imali. Kako bi se problem  internacionalizirao, Hrvatsko novinarsko društvo (HND)  pozvalo je i veleposlanike članica EU-a, švedske i SAD-a, te glavnog tajnika EFJ- a Ricarda Gutierreza. Odazvali su se i urednici svih većih medija, kao i troje ustavnih sudaca koji pišu izdvojena mišljenja. Skup je imao veliki medijski odjek i dosad je najkrupniji korak cehovske organizacije u problematiziranju SLAPP tužbi  u Hrvatskoj.

Sprega lokalnih političara i lokalnog pravosuđa

Glavni urednik Podravskog lista Robert Mihaljević svoje je iskustvo prvo sažeo konstatacijom kako ta novina, u njegovom desetogodišnjem mandatu glavnog urednika, nije dobila niti jedan sudski postupak koji su protiv njih pokrenuli lokalni politički moćnici. “Signifikantan je proces koji traje već pet-šest godina. Usporedo s padom naklade i prihoda od oglašavanja, presude za duševne boli se udvostručavaju, utrostručavaju, a u našem slučaju učetverostručavaju. To nije slučajno. Kad smo najranjiviji i kad smo dovedeni pred zid i kad nam je doslovce ugrožen opstanak, naknade za duševne boli se enormno povećavaju. Ne mogu se oteti dojmu da su lokalni političari u sprezi s lokalnim pravosuđem učinili sve da zatru svako kritičko mišljenje”, zaključio je Mihaljević. Novinar Slobodne Dalmacije Vladimir Matijanić rekao je da “mi kao struka možemo jedino pokušati napraviti mrežu solidarnosti i osnovati fondove solidarnosti koji će pomoći novinarima da ne upadnu u dužničko ropstvo zbog svog rada. Ne možemo očekivati promjenu od saborske većine koja je izabrala vodstvo HRT-a koje je sve medije zasulo tužbama!”

Tada su prezentirani i rezultati prve ankete o tužbama prema medijima i novinarima, koja se otada redovito provodi. Iako su predstavnici HND-a još 2016. u razgovorima s Ministarstvom pravosuđa inzistirali na tome da se od sudova zatraži vođenje statistike o broju i ishodima medijskih sporova, kako bi se na temelju pouzdanih podataka mogli pratiti trendovi, i dalje se ne vodi posebna godišnja statistika takvih sporova. Zato se pribjeglo izravnoj komunikaciji s 90-ak medijskih nakladnika – nacionalnih i lokalnih, javnih i privatnih, komercijalnih i neprofitnih. Njima su upućena pitanja u kojima se tražilo da pošalju podatke o broju ‘živih’ sudskih postupaka koji se protiv njih vode zbog objavljenih tekstova ili priloga, a još uvijek nisu bili pravomoćno okončani. Odgovorilo je 18 nakladnika, među njima su najveći nacionalni tiskani mediji i portali – Hanza media, Styria, Slobodna Dalmacija, Hina, tjednici Nacional i Novosti, Lider, te portali Indeks, Tportal, Telegram, H-alter i Media Daily, a od lokalnih medija Glas Slavonije, List Međimurje, Varaždinske vijesti i portal TRis. Od televizija s nacionalnom koncesijom podatke je poslao samo RTL. Novi list je dostavio samo podatak o tužbama koje je protiv njih podnio HRT, ali ne podatke o ostalim tužbama.

Najviše sudskih procesa protiv Hanza medije

“Iako ti podaci nisu sveobuhvatni jer obuhvaćaju tek dio medija koji su nam odgovorili na zahtjev o postupcima koji se trenutno protiv njih vode, oni su prilično zabrinjavajući”, rekla je tadašnja potpredsjednica HND-a Slavica Lukić, koja se imala središnje izlaganje o tužbama protiv novinara i medija. Od tih 18 medija i medijskih kuća stigli su podaci koji govore da se protiv medija vode 1163 sudska procesa, od toga najviše protiv Hanza medije  – njih 459. Tužitelji od te medijske kuće, prema podacima njezine pravne službe, u prosjeku po svakoj tužbi potražuju 104.000 kuna za naknadu na ime nematerijalne štete nanesene raznim člancima Jutarnjeg lista i Globusa.

Druga po broju aktivnih sudskih sporova bila je Styria, nakladnik Večernjeg lista i 24 sata protiv koje privatni tužitelji u ovom trenutku vode 420 sudskih sporova. Na trećem mjestu je medijska grupa Slobodna Dalmacija sa 100 aktivnih sudskih sporova, a tužitelji u tim sporovima traže u prosjeku 85.000 kuna po tužbi. Protiv portala Index u tom se trenutku vodio 71 sudski postupak, od čega čak 16 protiv novinara, a protiv tjednika Nacional 22 spora. Portal Telegram imao je 21 tužbu, kroz koje su tužitelji potraživali čak 2,341.000 kuna. “Portal postoji tek tri godine, a na plećima već ima tužbe ogromne vrijednosti. Većina potraživanog iznosa, čak 1,8 milijuna otpada na pet tužbi koje je protiv Telegrama podigao jedan te isti tužitelj- tvrtka Eko – sever čije poslovanje je taj portal problematizirao. Slijedi RTL televizija koja je imala 18 tužbi u kojima se po tužbi u prosjeku potražuje 40.000 kuna, Tportal je imao 15 sudskih sporova temeljem tužbi podignutih protiv njih, a lokalni list Međimurje šest aktualnih tužbi u kojim se od toga lista potraživalo 110.000 kuna.

Cijeli tekst možete pročitati na zagrebi.hr.