ZAGREBI

Ma koliko se voljeli intenzivno družiti s novinarima u sudnicama, glavni SLAPP-ovci uglavnom ne vole odgovarati na novinarska pitanja, pa smo se morali obratili njihovim žrtvama – novinarima. Na meti SLAPP tužitelja je vrlo često portal Telegram, što nam je bio povod za razgovor s njegovom novinarkom Anom Raić Knežević, koja godinama prati crnu kroniku i pravosuđe i više puta je i sama tužena, pa je odličan sugovornik o temi kojom se bavimo.

“SLAPP tužbama izložena sam već godinama. Kako pišem u kriminalu često su akteri mojih tema nezadovoljni, te kao jedan od mehanizama ušutkavanja vide tužbu s visokim odštetnim zahtjevom. Tako sam još u Novom listu, redakciji u kojoj sam godinama radila prije nego što sam prešla u Telegram, zbog obične proširene vijesti iz Policijske uprave zagrebačke, završila kao svjedok u postupku u kojem je odvjetnik koji je u tom slučaju bio glavni lik tražio od Novog lista 500.000 kuna odštete. Tvrdio je da je toliko izgubio zbog našeg izvještavanja o njegovom pijanom nasrtaju na konobaricu u jednom zagrebačkom kafiću. Dakle, osim njegovog identiteta svi drugi podaci bili su temeljeni na službenom policijskom izvješću. A njegov identitet, složit ćemo se, nije ni tajna ni uvreda. Ipak, tvrdio je da je zbog mog teksta doživio golemu sramotu i ostao bez unosnog posla. Na početku sudskog postupka uvrijeđeni odvjetnik ipak je umanjio odštetni zahtjev. Naime, bilo mu je skupo platiti pristojbu za tužbu koja je bila visoka zbog visokog odštetnog zahtjeva. Ne znam kako je taj postupak završio, jer sam u međuvremenu otišla iz Novog lista, no uvjerena sam da bih znala da je dobio neki veći iznos. Ipak, ovaj slučaj pokazuje kako doista zbog svog svakodnevnog posla novinari mogu završili u financijski teškom sudskom postupku zbog kojeg se pokreće cijeli sustav – od odvjetnika do dva suda”, kaže naša sugovornica.

U novoj redakciji, u Telegramu, suočila se s poplavom tužbi koje bi se mogle svrstati među SLAPP tužbe. Najpoznatiji je zasigurno slučaj suca Zvonka Vrbana koji je protiv Telegrama, njegove glavne urednice i novinara Drage Hedla podnio šest tužbi. “Osim što Hedla tuži za klevetu, dakle u kaznenom postupku, sudac Vrban podnio je i više odštetnih zahtjeva protiv nakladnika i glavne urednice. Ukupan iznos nešto je veći od 100.000 eura. Svi postupci su još u tijeku. Izvjesno je da je i sudac Vrban za sve svoje privatne tužbe mora platiti goleme sudske pristojbe”.

Nadalje, “tu je i odštetni zahtjev od oko 300.000 kuna što ga je protiv Telegrama podnio poduzetnik Josip Stojanović Jolly zbog sudske presude o kojoj smo izvijestili. Tvrdi da sam mu tim tekstom nanijela štetu i narušila poslovni ugled. Prijetio je da će tražiti i izgubljenu dobit, no, koliko znam, na kraju je od toga odustao. Tužio je i portale koji su moj tekst prenijeli, a, kako sam nedavno vidjela, jedan spor je već nepravomoćno izgubio jer je sud zaključio da smo samo citirali sudsku presudu, te se stoga ne može raditi o tekstu koji bi za Jollya bio uvredljiv. No, pričekajmo i rasplet ostalih postupaka.

Tužio nas je nedavno i bivši šef uprave Janafa Dragan Kovačević koji zbog mojih izvještaja o istrazi što se protiv njega vodi traži od Telegrama oko milijun i pol kuna odštete. Koliko sam informirana,  tolike tužbene zahtjeve podnio je i protiv Jutarnjeg lista”.

Ana Raić Knežević kao ključni problem vidi to što se ni tužbe za klevetu, ni odštetni zahtjevi protiv novinara i medija ne razmatraju prije samog sudskog postupka. “Nema nikakve istrage ili prethodnog postupka u kojem bi sud ocijenio ima li uopće smisla ulaziti u sudski proces. Jesu li tužbe uopće osnovane ili su podnijete tek da se novinara zastraši. Kad bi se uveo jedan takav dio postupka možda bi serijski tužitelji ipak bili obeshrabreni. Ovako čim podnesu tužbu znaju da će novinara i njegovu medijsku kuću pritiskati idućih nekoliko godina dok ne bude donijeta pravomoćna presuda. A to, vjerujte, doista u Hrvatskoj može potrajati. Zato držim da bismo trebali inzistirati da se takav dio postupka uvede u zakonodavstvo, te da se suci, koji sude u takvim predmetima, dodatno educiraju i profiliraju. Uz to, uvjerena sam i da bi se trebalo implementirati ograničenja visine odštete koju netko potražuje. Ta ionako svi koji podnose tužbe tvrde kako to čine samo iz moralnih razloga. Čemu onda stotine tisuća kuna koje traže od medija?”, pita se novinarka Telegrama.

Cijeli tekst možete pročitati na zagrebi.hr.