Tužbe su uslijedile nakon što je KRIK 24. siječnja 2024. objavio profil sutkinje Dušanke Đorđević i njezinog supruga u bazi podataka "Sutkinja koja sudi". Pokrenuta 2021. godine, ova baza podataka je javni izvor koji prati informacije o srpskom pravosuđu. Nakon ažuriranja baze podataka informacijama o sutkinji Đorđević i njezinom suprugu, KRIK je obaviješten o tužbama zbog kršenja zakona o zaštiti podataka 13. svibnja 2024. Jedna tužba je kaznena, temelji se na Kaznenom zakonu, a druga je građanska, temelji se na Zakonu o obveznim odnosima.
U okviru građanske tužbe, sutkinja i njezin suprug traže od suda da presudi da su njihova prava na privatnost prekršena, da se njihovi podaci uklone iz baze podataka i da se izda zabrana kojom se KRIK-u zabranjuje ponovno objavljivanje istih podataka, uključujući informacije o presudama, na svojoj web stranici. Neispunjavanje ovih zahtjeva moglo bi rezultirati kaznom od 100 € dnevno za svaki dan dok sadržaj ne bude uklonjen. Tužitelji također traže naknadu štete u iznosu od približno 6.500 €, kao i pokrivanje svojih pravnih troškova. Tužitelji su također podnijeli privatnu kaznenu tužbu optužujući medije i novinare za kazneno djelo Neovlaštenog prikupljanja osobnih podataka. Traže od suda da medijsku kuću i novinare proglasi krivima i osudi ih na zatvorsku kaznu od po 10 mjeseci. Također traže da se novinarima zabrani obavljanje njihova zanimanja na dvije godine. Ovi disproporcionalni zahtjevi predstavljaju ozbiljan pokušaj šutnje KRIK-ovog istraživačkog rada od javnog interesa.
Prema KRIK-u, uključivanje profila sutkinje Đorđević i njezinog supruga, odvjetnika koji je također zaposlen u Ministarstvu financija Srbije, u bazu podataka dio je procesa koji ima za cilj povećanje transparentnosti pravosudnog sustava. KRIK je kontaktirao sutkinju, ali ona je odbila odgovoriti na njihova pitanja.
Pozivamo suce da se suzdrže od zlostavljačkih tužbi, budući da takve prakse imaju opasan učinak na novinare i medijske kuće u Srbiji.
Pozivamo srpsku vladu da brzo provede EU direktivu o anti-SLAPP-ovima i uključi odredbe za domaće slučajeve kako bi se spriječili slični pravni napadi u budućnosti. Zakonodavci bi se također trebali pozvati na Preporuku Vijeća Europe, koja postavlja čvrste standarde koje države članice moraju ispuniti kako bi osigurale usklađenost sa svojim ljudskopravaškim obvezama prilikom uvođenja domaće anti-SLAPP legislacije.
Potpisali su:
Media Freedom Rapid Response:
Europska federacija novinara (EFJ)
OBC Transeuropa (OBCT)
Free Press Unlimited (FPU)
Međunarodni institut za tisak (IPI)
ARTICLE 19
Mreža SafeJournalists:
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Udruženje novinara BiH
Hrvatsko novinarsko društvo
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Sindikat medija Crne Gore
Izvor: safejournalists.net