U ovogodišnjem izvješću 40 posto svih ispitanika reklo je da vjeruje vijestima, što je slična stopa u usporedbi s prošlom godinom. Sveukupno povjerenje najveće je u Finskoj (69 posto), dok Grčka (23 posto i Mađarska (posto) imaju najnižu razinu. Ovi europski slučajevi odražavaju izazove s kojima se suočava nekoliko zemalja u vezi s nedopuštenim političkim i poslovnim utjecajem na medije. Uz detaljniji pristup pokrenut za mjerenje pouzdanosti, izvješće daje najzastupljenije čimbenike za publiku kada je riječ o pouzdanosti: transparentan pristup, nedostatak pristranosti, visoke novinarske standarde i poštenje.
Kako povjerenje u vijesti opada, izbjegavanje vijesti istodobno raste (39 posto). Izvješće pokazuje da sukobi koji su u tijeku imaju značajan utjecaj na osjećaj "preopterećenosti" količinom vijesti.
Izvješće pokazuje tehnološki pomak povezan s promjenama u ponašanju potrošača, budući da video mreže i aplikacije za razmjenu privatnih poruka postaju sve važniji izvor online vijesti. Video zapisi kratke forme posebno su popularni na platformama kao što su TikTok, YouTube i Instagram među mlađom populacijom, dok tradicionalne društvene mreže Facebook i X (bivši Twitter) gube prostor. Tijekom prošle godine, potrošnja vijesti na Facebooku smanjila se za četiri postotna boda u cijelom svijetu i napravila mjesta za fragmentaciju u potrošnji online vijesti s nekoliko uključenih mreža.
U međuvremenu se značajno povećava uloga influencera, kreatora vijesti i stranačkih komentatora na račun mainstream medija i novinara. Ti alternativni glasovi uglavnom se obraćaju mladim ljudima i pridonose rastućoj složenosti veze između izdavača i publike na internetu. U izvješću se navode najčešće spominjani pojedinačni računi vezani uz vijesti, među kojima su James O'Brien u Ujedinjenom Kraljevstvu (X, TikTok), Hugo Décrypte u Francuskoj (YouTube, TikTok) i Tucker Carlson u Sjedinjenim Državama (X).
Prema nalazima izvješća, takozvano resetiranje platformi također je potaknuto izazovima umjetne inteligencije. Nova dostignuća kao što su Large Language Models (LLMS) i ChatGPT preoblikovala su proizvodnju online sadržaja vijesti kao i stav javnosti prema korištenju umjetne inteligencije u vijestima. Općenito, publika više prihvaća upotrebu AI tehnologija za zadatke "iza kulisa", ali postaje manje voljna kada je riječ o javnom sadržaju i važnim temama kao što su politika ili ratovi. Nadalje, potpuna automatizacija proizvodnje vijesti nije poželjna niti podržana na analiziranim tržištima.
U košarici od 20 bogatijih zemalja, samo je manjina spremna platiti za vijesti (17 posto), a većina ne bi razmotrila plaćanje za pristup online vijestima (57 posto). Izvješće detaljno opisuje nastojanja izdavača da održe svoj poslovni model među obiljem besplatnih izvora i sve konkurentnijim online tržištem vijesti. To prisiljava izdavače da pronađu nove marketinške metode za privlačenje pretplatnika.
- Istraživanje koje dokumentira ove izazove možda izaziva nelagodu, ali također pruža potrebne dokaze i uvid kako bi pomoglo onima u novinarstvu i industriji vijesti koji su voljni razmotriti potrebu za promjenom kako bi se ponovno angažirala šira javnost, naveo je u predgovoru izvješća profesor Rasmus Kleis Nielsen, direktor Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva (RISJ).
Izvor: EFJ