Reuters Digital News Report 2020 ove godine obilježen je korona krizom – događajem koji se ne može usporediti s niti jednim drugim u ljudskoj povijesti i koji će imati posljedice koje se još ne mogu u potpunosti predvidjeti.

Pojava korona krize rezultirala je i pravom plimom dezinformacija što je, s jedne strane, naglasilo potrebu za pouzdanim novinarstvom, a s druge, pokazalo koliko je današnje digitalizirano društvo zapravo ranjivo kad je u pitanju provjera točnosti podataka.

Novinari više nemaju nadzor nad postupkom prijenosa informacija, kakav su imali prije globalnog širenja društvenih mreža. To čitatelje izlaže brojnim, ne samo medijskim platformama na kojima nalaze “alternativne činjenice” koje su vrlo često u izravnoj suprotnosti sa službenim obavijestima, pa čak i izravno štete.

Većina podataka u najnovijem Reutersovom istraživanju prikupljena je prije napada korona virusa, pa u tom smislu predstavljaju tek prikaz povijesnih trendova. Ti podaci pokazuju rast uporabe tradicionalnih izvora vijesti, prije svega televizije, ali i poznatih online medija.

Drugi nalaz je da je novinarstvo ponovno profesija za kojom raste potražnja, no mediji su ugroženi padom oglašivačkih prihoda. Slijedeći trend je daljnja digitalizacija medijskog sektora, posebno u segmentu pretplate na internetska izdanja.

Reutersov izvještaj problematizira i implikacije koje će imati sve veće “ograđivanje” kvalitetnih izvora informacija iza “naplatnih zidova” – sve više medija svoj najbolji sadržaj naplaćuje.

što se tiče pogleda u budućnost, medijski nakladnici su usredotočeni na razvoj vještina i poslovnih modela koji će im omogućiti dugoročni opstanak, a jedan aspekt toga biti će i bliža i čvršća suradnja s čitateljima. To je, među ostalim, dovelo do rasta formata kao što su tjedni i specijalizirani internetski bilteni i podcast snimke razgovora na razne teme.

Podaci navedeni u izvještaju prikupljeni su sa šest kontinenata i 40 tržišta.

Izvor: reutersinstitute.politics.ox.ac.uk i dznap.hr.