Aktualno > Vijesti

Radionica o suzbijanju diskriminacije u medijima: Nema oštre osude govora mržnje u medijima

16.10.2017.

Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, no čak dvije trećine diskriminiranih nije potražilo pomoć jer smatra da im se situacija ne bi promijenila ili da bi došlo do dodatne viktimizacije, istaknuto je na radionici Centra za mirovne studije „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ koja je održana u petak, 13. listopada u Novinarskom domu.

Prema Istraživanju o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje je pred 15-ak polaznika radionice predstavila zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, najdiskriminiranije skupine u društvu su Romi, članovi sindikata, mlađa i starija populacija, azilanti te osobe s duševnim smetnjama. Istovremeno, skupina s najviše predrasuda je starija populacija, nižeg obrazovanja, iz ruralnih sredina, navela je Šimonović Einwalter.

Što se tiče izražavanja u javnom prostoru, Šimonović Einwalter istaknula je podatke iz Izvješća Pučkog pravobranitelja za 2016., u kojem je primijećena sve učestalija pojava medijskih sadržaja koji šire predrasude i stereotipe. Uočeno je da neki mediji objavljuju huškačke napise prema manjinskim skupinama i da se smanjila tolerancija prema političkim neistomišljenicima.

Izvješće prepoznaje dva obrasca ponašanja medija koji šire govor mržnje: jedna skupina nekritički prenosi izjave političara koji potiču govor mržnje, što nije nužno odgovornost novinara, dok druga skupina objavljuje autorske radove koji mogu biti opisani kao govor mržnje, primjerice, u kolumnama, analizama ili stručnim tekstovima.

U izvješću se spominje i izostanak reakcije na govor mržnje, najčešće zbog neprepoznavanja govora mržnje. Porastom populizma, osobito desnih stranaka, granice govora mržnje se miču, istaknula je Šimonović Einwalter, dok stvarni porast govora mržnje čini tu granicu rastezljivijom.

Izvješće bilježi i da izjave političara, osobito one vrlo 'ostrašćene', imaju dalekosežne posljedice, za razliku od javnih istupa 'običnih građana', a primijećeno je da nedostaje oštra osuda i neposredne reakcije na govor mržnje.

Zabilježeno je više pritužbi na neprikladno komuniciranje simbolima i grafitima, što, napominje Šimonović Einwalter, nije zakonski riješeno područje. Od pozitivnih promjena, u izvješću je istaknuto da se u crnoj kronici smanjilo etničko označavanje počinitelja zločina.

Na radionici je bilo riječi o ulozi regulatora u suzbijanju diskriminacije medijima, o čemu je govorila članica Vijeća za elektroničke medije Gordana Simonović. Osim pravog okvira, Simonović je opisivala niz primjera govora mržnje u medijima te aktivnosti koje je u tim slučajevima poduzimao regulator.

Tijekom druge radionice, u subotu 28. listopada, analizirat će se pozitivni i negativni primjeri postojećih pisanih i audiovizualnih medijskih sadržaja te razgovarati na koji način pristupati temama koje se tiču marginaliziranih društvenih skupina.

Na trećoj radionici u subotu, 11. studenoga, polaznici i polaznice donijet će sadržaje koje su sami pripremili, a koji se tiču marginaliziranih ili diskriminiranih društvenih skupina te će ti sadržaji biti analizirani u skladu s etičkim načelima u novinarstvu.

Svi sudionici koji budu sudjelovali na sve tri radionice dobiti će potvrdu o završenoj edukaciji.

Radionicu „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ je organizirao Centar za mirovne studije u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Uredom Pučke pravobraniteljice i Hrvatskim novinarskim društvom. Edukacija je financirana iz projekta „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj – MIND THE GAP“, a svim sudionicima/ama je tijekom radionice osigurano osvježenje i ručak.

 

Piše: Ema Tarabochia

Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, no čak dvije trećine diskriminiranih nije potražilo pomoć jer smatra da im se situacija ne bi promijenila ili da bi došlo do dodatne viktimizacije, istaknuto je na radionici Centra za mirovne studije „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ koja je održana u petak, 13. listopada u Novinarskom domu.

Prema Istraživanju o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje je pred 15-ak polaznika radionice predstavila zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, najdiskriminiranije skupine u društvu su Romi, članovi sindikata, mlađa i starija populacija, azilanti te osobe s duševnim smetnjama. Istovremeno, skupina s najviše predrasuda je starija populacija, nižeg obrazovanja, iz ruralnih sredina, navela je Šimonović Einwalter.

Što se tiče izražavanja u javnom prostoru, Šimonović Einwalter istaknula je podatke iz Izvješća Pučkog pravobranitelja za 2016., u kojem je primijećena sve učestalija pojava medijskih sadržaja koji šire predrasude i stereotipe. Uočeno je da neki mediji objavljuju huškačke napise prema manjinskim skupinama i da se smanjila tolerancija prema političkim neistomišljenicima.

Izvješće prepoznaje dva obrasca ponašanja medija koji šire govor mržnje: jedna skupina nekritički prenosi izjave političara koji potiču govor mržnje, što nije nužno odgovornost novinara, dok druga skupina objavljuje autorske radove koji mogu biti opisani kao govor mržnje, primjerice, u kolumnama, analizama ili stručnim tekstovima.

U izvješću se spominje i izostanak reakcije na govor mržnje, najčešće zbog neprepoznavanja govora mržnje. Porastom populizma, osobito desnih stranaka, granice govora mržnje se miču, istaknula je Šimonović Einwalter, dok stvarni porast govora mržnje čini tu granicu rastezljivijom.

Izvješće bilježi i da izjave političara, osobito one vrlo 'ostrašćene', imaju dalekosežne posljedice, za razliku od javnih istupa 'običnih građana', a primijećeno je da nedostaje oštra osuda i neposredne reakcije na govor mržnje.

Zabilježeno je više pritužbi na neprikladno komuniciranje simbolima i grafitima, što, napominje Šimonović Einwalter, nije zakonski riješeno područje. Od pozitivnih promjena, u izvješću je istaknuto da se u crnoj kronici smanjilo etničko označavanje počinitelja zločina.

Na radionici je bilo riječi o ulozi regulatora u suzbijanju diskriminacije medijima, o čemu je govorila članica Vijeća za elektroničke medije Gordana Simonović. Osim pravog okvira, Simonović je opisivala niz primjera govora mržnje u medijima te aktivnosti koje je u tim slučajevima poduzimao regulator.

Tijekom druge radionice, u subotu 28. listopada, analizirat će se pozitivni i negativni primjeri postojećih pisanih i audiovizualnih medijskih sadržaja te razgovarati na koji način pristupati temama koje se tiču marginaliziranih društvenih skupina.

Na trećoj radionici u subotu, 11. studenoga, polaznici i polaznice donijet će sadržaje koje su sami pripremili, a koji se tiču marginaliziranih ili diskriminiranih društvenih skupina te će ti sadržaji biti analizirani u skladu s etičkim načelima u novinarstvu.

Svi sudionici koji budu sudjelovali na sve tri radionice dobiti će potvrdu o završenoj edukaciji.

Radionicu „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ je organizirao Centar za mirovne studije u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Uredom Pučke pravobraniteljice i Hrvatskim novinarskim društvom. Edukacija je financirana iz projekta „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj – MIND THE GAP“, a svim sudionicima/ama je tijekom radionice osigurano osvježenje i ručak.

 

Piše: Ema Tarabochia