Razloge upornog izbjegavanja distribucije novca iz europskog fonda za neovisniji dio medija možda je moguće pronaći u izrijekom očitovanim sklonostima hrvatskih vlasti prema domaćim komercijalnim igračima u sektoru.

Odnos prema neprofitnim medijima ili tzv. medijima zajednice najistaknutiji je dio državne medijske politike u mandatu aktualne hrvatske vlade. I to prvenstveno zbog činjenice da Ministarstvo kulture već dvije i pol godine bezrazložno zadržava već odvojenih 30,6 milijuna kuna za neprofitne medije iz Europskog socijalnog fonda (ESF). No jedan razlog ipak se dade locirati: nadležna ministrica Nina Obuljen Koržinek smatra, sudeći prema više njezinih izjava, da se naspram tih medija zapostavljaju oni veći, komercijalni privatni mediji.

Ta je teza već niz puta u javnosti pobijana statistikom koja pokazuje da je u 2015. godini – posljednjoj s javnim subvencijama za neprofitne medije – za potonje bilo odvojeno oko pet milijuna kuna, a za komercijalne preko 160 milijuna kroz razne olakšice i poticaje. Europska unija, međutim, sve izrazitije jasno prepoznaje značaj neprofitnih medija. Jer oni naime osiguravaju višu mjeru pluralizma i zagovor univerzalnih društvenih vrijednosti. Naročito otkako su, s 21. stoljećem, komercijalni mediji, pa i oni u javnom vlasništvu, poslovno ugroženi prelijevanjem zarade od oglasa prema globalnim internetskim divovima kao što su Google ili Facebook.

Neprofitni mediji kao društveni korektiv

Medijska neovisnost velikih, komercijalnih televizija, novina i portala spram ekonomskih i političkih centara moći pokazuje se otad sve krhkijom. Neprofitni mediji u Europi služe dakle kao društveni korektiv u informiranju i educiranju javnosti. Neopterećeni su tržišnim diktatom, ali to podrazumijeva i nužnost javnog subvencioniranja koje u RH izostaje. Zbog toga je i Judith Purkarthofer, predsjednica Europskog foruma medija zajednice, krajem prošlog mjeseca uputila pismo ministrici Obuljen Koržinek, izražavajući svoju zabrinutost.

„U akademskim raspravama i javnim politikama sve se češće traže alternative dominantnim, srednjostrujaškim medijima koji su u pravilu vertikalno organizirane, profesionalne, komercijalne organizacije", rekla nam je o tome mediologinja Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. „Umjesto profitno orijentiranih medija koji tretiraju informaciju kao robu i svojim djelovanjem perpetuiraju komodifikacijske procese", dodaje ona, „nastoje se osmisliti modeli koji bi omogućili medijsku proizvodnju usmjerenu prema javnom interesu koji, u širem smislu, uključuje razvoj participativne demokracije, emancipaciju građanki i građana, pravedniju distribuciju društvenih resursa, održivu ekonomiju, održivi rast, itd."

Popović je uvjerena i da je nelogično to što ministrica Obuljen Koržinek stopira distribuciju sredstava iz ESF-a: „Jer, ona u javnim nastupima deklarativno zagovara demokraciju i slobodu, socijalnu uključenost, kvalitetno novinarstvo i komunikaciju otvorenu za kritiku i satiru – dakle, baš vrijednosti koje zagovaraju i neprofitni mediji zajednice." S druge strane, ova naša sugovornica nalazi kako su pokušaji da se sredstva preusmjere i na privatne komercijalne medije, u suprotnosti s karakterom tog fonda.

Zatiranje pluralizma mišljenja te blokiranje drukčijih medija

„Stalna odgoda raspisivanja natječaja za navedena sredstva stoga se može tumačiti jedino kao namjerno sabotiranje tih medija i pogodovanje privatnima, komercijalnim. O razlozima možemo nagađati, no najgore bi bilo da se radi o ideološkim razmimoilaženjima koja imaju sasvim konkretnu ekonomsku dimenziju, što bi ujedno i značilo da ministrica zapravo ne vjeruje u one vrijednosti koje deklarativno zagovara u medijskim istupima“, zaključuje Helena Popović, uz napomenu da se tako zatire pluralizam mišljenja te onemogućuje djelovanje medija drugačije vlasničke strukture od one dominantne.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.