Ekspertna skupina (HLEG) koju je osnovala Europska komisija s ciljem donošenja preporuka u borbi proziv lažnih vijesti i dezinformacija zaključila je ovih dana da nema jednostavnih rješenja i da je najbolji način borbe protiv dezinformacija usmjerenje na dugoročnu medijsku pismenost, osnaživanje novinara, medijski pluralizam koji bi države-članice morale javno financirati, te kontinuirano istraživanje fenomena lažnih vijesti.
U analizi se navodi da je fenomen širenja dezinformacija mnogo širi od termina lažnih vijesti (fake news), a dezinformiranje je definirano kao forma lažnih, netočnih ili zavaravajućih informacija stvorenih s ciljem namjernog zavaravanja javnosti ili generiranja profita. Naime, kako se primjećuje i u izvještaju, dezinformacije nemaju polazište iz jednog korijena, pa onda ne postoji ni jedinstveno rješenje.
Kontrola medija
Dezinformacije predstavljaju rizik koji uključuje prijetnje demokratskim političkim procesima i vrijednostima, što može specifično ciljati različite sektore kao što su zdravstvo, znanost, obrazovanje, financije i još mnogo toga. Pokreće ga proizvodnja i promicanje dezinformacije za ekonomsku korist ili za političke ili ideološke ciljeve, a može se pogoršati i načinom na koji različita publika i zajednice primaju, angažiraju i pojačavaju dezinformaciju.
HLEG u svojoj analizi izbjegava koristiti pojam „lažnih vijesti“ iz dva razloga. Prvo, pojam je neprikladan za hvatanje složenog problema dezinformiranja, što uključuje i sadržaj koji nije lažan ili nije u potpunosti lažan, ali je proizveden podatak pomiješan s činjenicama , kao i praksama koje idu daleko iznad svega što je nalik „vijestima“ i koje uključuju određene oblike automatiziranih računa koji se koriste za gradnju mreža i lažnih sljedbenika, lažnih i manipulirajućih videozapisa, i još mnogo toga. Može također uključivati cijeli niz digitalnih ponašanja koji govore više o cirkulaciji dezinformacije nego o njezinoj proizvodnji, koji obuhvaćaju objavljivanje, komentiranje, dijeljenje, tvitanje i slično.
Drugo, pojam „lažne vijesti" ne samo da je neadekvatan nego i dovodi u zabludu, jer su ga neki političari i njihovi pristaše prisvojili često ga koristeći kako bi odbacili novinsko praćenje vlastitog djelovanja koje smatraju neprijatnim, pa je taj pojam posljedično postao oružje kojim moćni akteri mogu ometati cirkulaciju informacija te napadati i potkopavati neovisne medije. Istraživanja su pokazala da građani često povezuju pojam „lažne vijesti" sa stranačkom političkom raspravom i lošim novinarstvom, a ne više opasnim i precizno definiranim oblicima dezinformacije.
U Europskoj uniji politički akteri mogu biti ti koji pružaju dezinformacije. Na primjer, strane vlade ili domaće grupe mogu aktivno raditi na potkopavanju integriteta europskih medijskih sustava i političkih procesa. Nadalje, ne dijele ni svi europski političari i vlasti jednaku razinu poštovanja slobode i neovisnosti medija. Neki od njih, primjećuje ekspertna skupina, aktivno nastoje izravno ili neizravno kontrolirati privatne i javne medije, dok neki građani Europske unije gaje značajan skepticizam prema političkim akterima i javnim službama.
Osnažiti profesionalne i neovisne medije
Osim toga, ne održavaju svi mediji iste standarde u uredničkoj neovisnosti i profesionalnosti, pa dok neki mediji igraju značajnu ulogu u borbi protiv dezinformacije i povećanju društvene elastičnosti, neki pridonose problemu dezinformiranja, čime slabe ukupno povjerenje građana EU u medije. Stoga je važno osnaživati profesionalne i neovisne medije i novinarstvo koji pridaju društvenu pozornost dezinformacijama i podupiru demokratski proces.
Dok igrači civilnog društva igraju važnu ulogu čuvara u mnogim područjima, a uključuju neprofitno novinarstvo, provjeru činjenica i njihovu verifikaciju, zaštitu potrošača, obuku medijske pismenosti te držanje političkih i ekonomskih snaga odgovornim za svoje postupke, je jasno i da neke probleme u dezinformiranju potiču građani koji pojedinačno ili kolektivno dijele lažne i obmanjujuće sadržaje; stoga visoko polarizirana društva s niskom razinom povjerenja pružaju plodno tlo za proizvodnju i širenje ideološki motiviranih dezinformacija.
Uloga digitalnih medija, posebice američkih on line platformi koje nude korisne i popularne usluge za pretraživanje, društveno umrežavanje, slanje poruka i slično, je važna, ali još uvijek nije sasvim poznata. Kako se sve više europskih građana okreće proizvodima i uslugama koje pružaju te platforme kako bi pronašlo informaciju i angažiralo se na javnim poslovima, platformske kompanije postaju sve važnije jer su i pružatelji, ali i vratari informacija. Njihova rastuća moć u omogućavanju – uz moguće ometanje - slobodnog protoka informacija mora ići ruku pod ruku s rastućom odgovornosti. Oni su razvili alate koji omogućuju stvaranje novog načina primanja i prenošenja informacija i pogleda iz različitih izvora. Međutim, te iste kompanije omogućile su proizvodnju i cirkulaciju dezinformacija u mnogo većem rasponu nego što je to bilo nekad, a često i na načine koji su još uvijek nedovoljno poznati i shvaćeni.
Opasne, teško prepoznatljive dezinformacije
Jasno je da mnoge alate - koji su dio digitalnog ekosustava i koriste se za legitimne svrhe, kao što je prikupljanje podataka o ponašanju, analizi, razmjeni oglasa ili strojnog učenja - jednako tako iskoriste i dezinformatori.
Prijetnje koje predstavljaju razni oblici dezinformacije ugrađuju se u mnogo veći, složeniji i evoluirajući ekosustav koji je često neproziran - ponekad je i tako dizajniran - naglašavajući važnost zajedničkih napora da digitalni mediji, uključujući platformske tvrtke, budu transparentniji i razumljiviji tako da europski građani mogu donositi informirane odluke o tome kojim informacijama pristupaju i kako se angažiraju.
Posebno je to važno prilikom političkih i demokratskih izbora, jer građani moraju imati cjelovitu informaciju kako bi uopće iskoristili svoje demokratsko pravo biranja svojih predstavnika. Društvene mreže pružaju tu mogućnost, ali isto tako se mogu iskoristiti za uspješno širenje dezinformacija koje potkopavaju demokratski sustav.
Jednako je važno obratiti pažnju na prijetnje manje podmuklih i nisko profiliranih strategija dezinformacija koji nisu povezani ni s jednim političkim događajem. Stvaranjem ponavljajućih dezinformacija koje utječu na percepciju građana o događajima mogu dovesti do duboko usađenih pogrešnih uvjerenja i uzrokovati značajnu štetu. Činjenica je da su ti tokovi dezinformacija potencijalno manje prepoznatljivi i teže je pratiti njihovu potencijalnu štetu.
Koalicija svih dionika
Stoga se u izvještaju predlaže da se u kratkoročnom razdoblju potakne stvaranje „koalicije svih dionika“ koja će raditi na razvoju „Europskog kodeksa praksi“. Dionici su, prema preporukama, online platforme, medijske organizacije i predstavnici civilnog društva koji su stručni za provjeravanje činjenica.
Također predlažu Europskoj komisiji da podupre europske centre za istraživanje dezinformacija, koji bi bili operativni na nacionalnoj razini i koji bi se bavili mapiranjem digitalnog ekosustava, njegovim dominantnim tehnologijama, alatima i praksama, prateći verificiranje informacija kroz najnaprednije alate za provjeravanje činjenica, umjetnu inteligenciju, jezičnu tehnologiju i analizu velike količine podataka (Big Data). Europska komisija treba osigurati financiranje i organizaciju centra izvrsnosti koji će biti opremljen adekvatnom infrastrukturom, omogućujući tako efikasnu mrežu nacionalnih centara.
Države članice bi trebale također financirati istraživačke organizacije koje djeluju kao inovacijski hubovi ili laboratoriji koji će biti otvoreni za one koji provjeravaju činjenice, akreditirane novinare i znanstvenike iz različitih znanstvenih područja.
Dugoročne mjere koje se predlažu uključuju potporu medijima i medijskoj pismenosti. Posebno treba povećati financiranje kvalitetnog novinarstva, uključujući potporu prekogranične suradnje. Državama članicama preporučuje se da uz smanjivanje poreza na dodanu vrijednost povećaju javno financiranje medija kako bi osnaživali pluralno medijsko društvo. Također ih se poziva da rade na pronalaženju poslovnih modela koji se neće oslanjati na novac oglašivača.
EFJ: Usmjeriti se na velike
Europska federacija novinara, koja je bila član ekspertne skupine, pozdravila je izvještaj usprkos nekim „sumnjama prema pojedinim prijedlozima“:
„Prema našem mišljenju, najvažniji ishod izvješća, koji je posljedica kompromisa između dionika, predloženi je skup mjera za zaštitu raznolikosti i održivosti europskog ekosustava novinskih medija", rekao je glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez, član HLEG-a. "Javne vlasti svakako trebaju shvatiti da je održivi medijski i novinarski sektor najbolji protuotrov tzv.'lažnih vijesti' i dezinformacija. Više nego ikada prije moramo promicati etičko novinarstvo, istraživačko novinarstvo i mnogo više transparentnosti od onih na vlasti , uključujući i on-line platforme. "
„Vjerujemo“, nastavlja Guiterrez, „da bi se Europska komisija trebala usredotočiti on-line platforme kao što su Google, Facebook, Twitter ili Youtube na kojima počiva najveća odgovornost u distribuciji i monetizaciji dezinformacija. Zajedno s Europskom organizacijom za zaštitu prava potrošača (BEUC), vjerujemo da je sektorska istraga EU o „poslovanjima temeljenima na socijalnim medijima“, koristan alat za nošenje s dezinformacijama na internetu koje promiču platforme kao dio svojih politika zarade na temelju oglašavanja. EFJ je zahtijevao i veću jasnoću u vezi predložene neovisne „koalicije s više zainteresiranih strana" koje su bile ovlaštene za razvoj „Europskog kodeksa prakse" na rješavanju dezinformacija. EFJ se nada da kodeks neće još više opteretiti leđa novinara i medija, koji ionako već imaju vlastite deontološke kodekse i standarde. Upozorava na opasnost da se borba protiv dezinformacija pretvori u ograničavanje slobode govora.
Tužba protiv „EUvsDisinfo“
Europska unija suočila se s prvim tužbama zbog pokušaja da se izbori s dezinformacijama prije nego što je objavljen izvještaj ekspertne skupine. Tri nizozemska novinska portala podigli su tužbu protiv portala „EUvsDisinfo“ koji je osnovala EU da preko njega javno označi portale koji šire dezinformacije.
GeenStijl, TPO.nl i De Gelderlander označeni su na tom portalu EU kao „dezinformirajuća medijska izdanja“, zbog čega ta tri portala traže micanje takve oznake zahtijevajući 20 tisuća eura za svaki dan javnog isticanja takve oznake kraj njihovih imena.
Prvi je o tome obavijestio belgijski portal Lead Stories, koji vodi Maarten Schenk, te je portalu Poyntner objasnio da je De Galderlander tipičan srednjostrujaški regionalni novinski portal, da je TPO.nl manji neovisni novinski portal, a da GeenStijl njeguje sarkastičan stil, zastupa desne stavove i protivi se Europskoj uniji. Ta heterogena skupina portala dobila je negativnu oznaku zbog izvještavanja o stanju u Ukrajini. „EUvsDisinfo“ osnovala je Europska služba za vanjsko djelovanje, autonomno tijelo EU pod nadležnošću visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Frederice Mogherini. Igra jednu od ključnih uloga u sukobu u Ukrajini, a osnovan je da se bavi ruskim propagandnim djelovanjem. Prema samoj tužbi, tijelo koje je osnovala EEAS šteti novinarstvu jer označava „dezinformatorom“ svakoga tko kritizira ukrajinsku vlast.