Danas je u Financijskoj agenciji prihvaćena predstečajna nagodba poduzeća Glas Istre novine kojom ovaj jedini istarski tiskani dnevnik pokušava konsolidirati svoje poslovanje. Vjerovnici, njih 115, danas su prihvatili 212 milijuna kuna vrijednu predstečajnu nagodbu, potvrdio je za Radio Pulu Andrej Sablić, predstečajni upravitelj Glasa Istre novine.

PULA/ZAGREB – Danas je u Financijskoj agenciji prihvaćena predstečajna nagodba poduzeća Glas Istre novine kojom ovaj jedini istarski tiskani dnevnik pokušava konsolidirati svoje poslovanje. Vjerovnici, njih 115, danas su prihvatili 212 milijuna kuna vrijednu predstečajnu nagodbu, potvrdio je za Radio Pulu Andrej Sablić, predstečajni upravitelj Glasa Istre novine.

Paolo Gregorović, glavni sindikalni povjerenik u Glasu Istre, ističe kako su oni očekivali prihvaćanje predstečajne nagodbe jer bi u suprotnom vjerovnici ostali bez svojih potraživanja.

Nema zainteresiranih za dokapitalizaciju?

U programu predstečajne nagodbe najavljena je promjena vlasničke strukture, istaknuo je Gregorović. U vlasničku strukturu sredinom siječnja ušao je riječki Novi list i Glas Istre trgovina u stečaju. U samoj predstečajnoj nagodbi navodi se da je interes ostalih mogućih partnera, kako nacionalnih medijskih kuća, tako i istarskih poduzeća s kojima se pregovaralo, opao zbog otvaranja postupka nagodbe, pa za sada nije vjerojatna dokapitalizacija.

Koliko je sama predstečajna nagodba realna i ostvariva za sada je vrlo upitno, a cijeli posao koji je odobrila država ponajviše nalikuje na kupovinu vremena. Naime, od 212 milijuna kuna, čak 172 milijuna kuna odnosi se na sudužništvo novina za obveze povezanih društava pod kontorolom Alberta Faggiana, Puljanke, Andre\'a, Glasa Istre trgovine i Novog lista prema bankama – Zagrebačkoj banci i Istarskoj kreditnoj banci.

Na tvrtku Andre\', preko koje Faggian razvija svoje osebujno poslovanje premreženim sudužništvima i jamstvima, odnosi se čak 93 milijuna kuna, dakle i kredit kojim je preuzeo Novi list. Za ovaj dio dugovanja u predstečajnoj je nagodbi dogovoren reprogram, za sada bez detalja, a valja podsjetiti da su i sve navedene tvrtke u procesu predstečajne nagodbe, s time da je Glas Istre trgovina već i u stečaju.

Nadalje, Faggian je novine uvukao i u jamstva trećim osobama, koje premašuju 11 milijuna kuna, a dug samih novina je oko 26 milijuna kuna.

Spasonosno rješenje za te dugove iznađeno je dijelom u oprostu dugova, kako je već uobičajeno u predstečajnim nagodbama, a ovdje iznosi od 40 do 70 posto, zavisno o kategoriji vjerovnika, a drugim dijelom u – marketinškim uslugama.

Vjerovnici su, naime, prihvatili da im se 15 do 20 posto duga vrati u reklamama u Glasu Istre. To kod Zabe znači, primjerice, oko 600 tisuća kuna vrijednosti reklama, dobavljačima nakon otpisa dijela duga u reklamama se vraća 20 posto, a čak je i država pristala da, nakon što otpiše čak 60 posto potraživanja, od ostatka čak pola dobije u marketingu, a ostatak u 7 godina otplate.

Kako bi se do 2019. godine izdržalo u ovakvim uvjetima, Faggian najavljuje daljnja otpuštanja i smanjenje troškova poslovanja, pri čemu se oslanja na – pad naklade, uslijed čega bi valjda troškovi trebali biti manji.

Vrijednost Glasa Istre višestruko umanjena

Kolika je sama vrijednost Glasa Istre novine trenutno je teško procijeniti. Imovine nema, temeljem tužbi radnika iz 2010. očekuje se isplata daljnjih 3 milijuna kuna, a očekuje se i daljnji pad naklade i marketinga. Prema dostupnim informacijama, sam Faggian cijeni da novine vrijede nekih 9 milijuna kuna, s obzirom na to da je Glas Istre trgovina za potraživanja u visini od 3 milijuna kuna dobio 30 posto udjela u vlasništvu.

Koliko je Faggian ne samo navukao enormne obveze u manje od pet godina, nego i  obezvrijedio Glas Istre pokazuju podaci iz ranijih godina. Danko Končar je, odnosno tvrtka Arting Radio, 2007. za 33 posto Glasa Istre, tada u dugovima od oko 100 milijuna kuna, platio malim dioničarima više od 1,8 milijuna eura, odnosno oko 14 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je ukupna vrijednost procijenjena na 42 milijuna kuna.

U okolnostima kad sam vlasnik koji je novine preuzeo za 1 kunu smatra da njegovo vlasništvo ne vrijedi više od 9 milijuna kuna, država i vjerovnici pristaju na nevjerojatnu nagodbu, čiji bi rezultat mogao biti šareni reklamni artikal, dok traje, a nadležne institucije u cijelom dosadašnjem poslovnom kalamburu – od preuzimanja, preko sudužništava do same nagodbe - ne vide ništa neobično.

(iPress)