Đurđa je godinama slala svoje londonske priče, crtice iz života grada u kojem je početkom devedesetih pronašla novi dom. Njeni ‘izvještaji s bojišta’ - ali modnih, pop-kulturnih i socioloških - omogućili su nam da osjetimo duh tog vibrantnog grada, svakodnevicu njegovih stanovnika koju je analizirala fenomenološki, znalački, insajderski.

Za sve nas koji smo je poznavali i koji smo s njom radili Đurđa je bila naša Diane Vreeland, nenadomjestiva urednica nekad najvažnijeg hrvatskog modnog časopisa, koja najdublje i znalački razumije jezik mode te njezin utjecaj na svakodnevicu, psihologiju i emocije.

Rođena Osječanka, diplomirala je 1973. filozofiju i indologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, no studirala je i povijest umjetnosti i talijanski. Na poslijediplomskom studiju počela se baviti ženskim tiskom i modom kao semantičkim i psihosociološkim fenomenom svakodnevice pa je magistrirala na sociologiji s temom ‘Ženska štampa kao fenomen masovne kulture’.

 Rano je počela pisati, objavljivala je u Omladinskom tjedniku i radila na radiju, a najplodniji dio njezine zagrebačke karijere započeo je 1986. kad je postala glavna urednica ženskog časopisa Svijet - koji je imao nakladu od danas nezamislivih stotinjak tisuća primjeraka. Svijet je pokušala promijeniti, pretvoriti ga u modni časopis koji se ne zgraža nad ludostima ‘vrlog novog svijeta’ i ekstravagantnim modnim kolekcijama (kao u tipičnim socijalističkim revijama tog vremena), ali istodobno je zadržala njegov identitet magazina koji se bavi i feminističkim temama, ravnopravnošću žena u socijalizmu - što je u velikoj mjeri bila tabu tema jer se to smatralo odrađenim.

Đurđa je 80-ih pisala i za časopise Danas i Start, uglavnom o modi kao elementu masovne kulture. Sjećam se da smo se znali smijati s legendarnim novinarom Vladimirom Cvitanom, dobrim Đurđinim prijateljem i jednim od Startovih urednika u drugoj polovici osamdesetih, napisala je između ostalog o preminuloj kolegici Nada Mirković. 

Izvor i foto: Gloria