Aktualno > In memoriam

Preminula novinarka i publicistkinja Dara Janeković

30.07.2021.

Novinarka i publicistkinja Dara Janeković preminula je u 97. godini. Pripadala je generaciji novinara koja se afirmirala i stekla ugled u bivšoj državi. Godinama je radila kao inozemni dopisnik za kuću Vjesnik, ponajviše kao specijalni izvjestitelj s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz zemalja na svim kontinentima. Bila je i predsjednica Društva novinara Hrvatske.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko izrazio je sućut obitelji te istaknuo kako se s HND s tugom oprašta od svoje nekadašnje predsjednice i najstarije članice Društva. - Dara Janeković će ostati zapamćena kao jedna od najvažnijih osoba u povijesti Hrvatskog novinarskog društva i hvala joj na svemu što je napravila, istaknuo je Zovko.

Dara Janeković rođena je 1. prosinca 1924. godine u Stepanovićevu kraj Novoga Sada. Studirala je pravo u Beogradu i Zagrebu. Bila je sudionica antifašističke borbe (1941–45), tijekom koje se počela baviti novinarstvom, uređujući listove Pionir i Omladinski borac. Nakon rata radila na Radiju Jugoslavija u Beogradu do 1953., kada je prešla u Vjesnik, gdje je radila kao zamjenica glavnog urednika Vjesnika (1953–54) te kao urednica i zamjenica glavnog urednika VUS-a (1954).

Pedesetih i šezdesetih godina u dva navrata je bila stalna izvjestiteljica Vjesnikovih izdanja iz Francuske i zemalja Beneluxa, te iz sjeverne Afrike, sa sjedištem u Alžiru. Pisala o međunarodnim zbivanjima i intervjuirala mnogobrojne svjetske političare, umjetnike i druge uglednike: S. Bandaranaike, I. Gandhi, Norodoma Sihanuka, Deng Xiaopinga, Zhu Enlaia, A. Sadata, J. Arafata (triput), M. Gadafija, A. Ben Belu, K. Waldheima, J., S. de Beauvoir, M. Krležu, a najčešći joj je sugovornik bio Tito, s kojim je razgovarala u tri navrata.

Predsjednica Društva novinara Hrvatske bila je od 1972. do 1977. godine. Velike zasluge pripadaju joj je za povrat zgrade Novinarskog doma Društvu, zahvaljujući između ostalog i dobrim odnosima i kontaktima koje je imala s Josipom Brozom Titom. Borila se za bolji status novinara i više slobode. Tada je bila pokrenuta inicijativa da se novinarima prizna beneficirani radni staž, na osnovu istraživanja koja su pokazala da je život novinara, nakon rudara, najkraći, što ipak nije zaživjelo. Bila je i nagrađivana novinarka pa je tako za reportažu o podijeljenoj Koreji „Zaboravljena trideset i osma paralela“ dobila u Pragu Međunarodnu nagradu za reportažu.

Dobitnica je nagrade Zlatno pero 1972., te nagrade "Otokar Keršovani" Društva novinara Hrvatske za životno djelo. U bivšoj državi dobila je nagradu "Moša Pijade" Saveza novinara Jugoslavije, također za životno djelo. Dobitnica je niza ordena u doba SFRJ za sudjelovanje u antifašističkoj borbi, za novinarski rad i za širenje prijateljstva i razumijevanja među narodima. Nakon besprijekorne dopisničke karijere posvetila se i pisanju knjiga te se istaknula i kao vrlo uspješna publicistkinja. Objavila je knjige: Veliki mir, Jošuini nasljednici, Kad mora uzavriju, Deveto nebo i Susreti s poviješću.

Izvor: HND

Foto: Pero Kvesić

Novinarka i publicistkinja Dara Janeković preminula je u 97. godini. Pripadala je generaciji novinara koja se afirmirala i stekla ugled u bivšoj državi. Godinama je radila kao inozemni dopisnik za kuću Vjesnik, ponajviše kao specijalni izvjestitelj s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz zemalja na svim kontinentima. Bila je i predsjednica Društva novinara Hrvatske.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko izrazio je sućut obitelji te istaknuo kako se s HND s tugom oprašta od svoje nekadašnje predsjednice i najstarije članice Društva. - Dara Janeković će ostati zapamćena kao jedna od najvažnijih osoba u povijesti Hrvatskog novinarskog društva i hvala joj na svemu što je napravila, istaknuo je Zovko.

Dara Janeković rođena je 1. prosinca 1924. godine u Stepanovićevu kraj Novoga Sada. Studirala je pravo u Beogradu i Zagrebu. Bila je sudionica antifašističke borbe (1941–45), tijekom koje se počela baviti novinarstvom, uređujući listove Pionir i Omladinski borac. Nakon rata radila na Radiju Jugoslavija u Beogradu do 1953., kada je prešla u Vjesnik, gdje je radila kao zamjenica glavnog urednika Vjesnika (1953–54) te kao urednica i zamjenica glavnog urednika VUS-a (1954).

Pedesetih i šezdesetih godina u dva navrata je bila stalna izvjestiteljica Vjesnikovih izdanja iz Francuske i zemalja Beneluxa, te iz sjeverne Afrike, sa sjedištem u Alžiru. Pisala o međunarodnim zbivanjima i intervjuirala mnogobrojne svjetske političare, umjetnike i druge uglednike: S. Bandaranaike, I. Gandhi, Norodoma Sihanuka, Deng Xiaopinga, Zhu Enlaia, A. Sadata, J. Arafata (triput), M. Gadafija, A. Ben Belu, K. Waldheima, J., S. de Beauvoir, M. Krležu, a najčešći joj je sugovornik bio Tito, s kojim je razgovarala u tri navrata.

Predsjednica Društva novinara Hrvatske bila je od 1972. do 1977. godine. Velike zasluge pripadaju joj je za povrat zgrade Novinarskog doma Društvu, zahvaljujući između ostalog i dobrim odnosima i kontaktima koje je imala s Josipom Brozom Titom. Borila se za bolji status novinara i više slobode. Tada je bila pokrenuta inicijativa da se novinarima prizna beneficirani radni staž, na osnovu istraživanja koja su pokazala da je život novinara, nakon rudara, najkraći, što ipak nije zaživjelo. Bila je i nagrađivana novinarka pa je tako za reportažu o podijeljenoj Koreji „Zaboravljena trideset i osma paralela“ dobila u Pragu Međunarodnu nagradu za reportažu.

Dobitnica je nagrade Zlatno pero 1972., te nagrade "Otokar Keršovani" Društva novinara Hrvatske za životno djelo. U bivšoj državi dobila je nagradu "Moša Pijade" Saveza novinara Jugoslavije, također za životno djelo. Dobitnica je niza ordena u doba SFRJ za sudjelovanje u antifašističkoj borbi, za novinarski rad i za širenje prijateljstva i razumijevanja među narodima. Nakon besprijekorne dopisničke karijere posvetila se i pisanju knjiga te se istaknula i kao vrlo uspješna publicistkinja. Objavila je knjige: Veliki mir, Jošuini nasljednici, Kad mora uzavriju, Deveto nebo i Susreti s poviješću.

Izvor: HND

Foto: Pero Kvesić